Udruga proizvođača istarskog češnjaka osnovana je 2018. godine u Pazinu. Trenutno brojimo 25 članova, a kao što znate, s vremenom smo dobili i markicu IQ od Istarske županije. To za nas znači jako puno jer smo time dobili jednu vrstu zaštite. Naime, na tržištu imate jako puno proizvođača češnjaka kao što su kineski ili španjolski, a prodaje se pod istarski, kaže nam Dario Antonac, predsjednik Udruge proizvođača istarskog češnjaka.

- Sad možemo reći da je istarski češnjak taj koji ima IQ markicu. Mogu reći da se već godinama u Istri u kolovozu organizira festival istarskog češnjaka u Poreču gdje naše štandove obilazi veliki broj ljud. Za naš proizvod ima jako puno zainteresiranih, a osim iz Hrvatske, ima kupaca i iz Austrije, Italije i Slovenije, tako da se naš češnjak jako dobro prodaje. Prepoznali su ga, ne samo zbog njegove arome, nego zbog trajnosti koju taj češnjak ima. To znači da on od berbe do berbe traje, uz njegovo zadano skladištenje. Sve ostale vrste češnjaka ne traju toliko dugo. Ne traju tri do četiri mjeseca, jer onda se on počinje prazniti, kaže Antonac.

Problem s divljim svinjama

Govorio nam je i o svojoj ideji proizvodnje istarskog češnjaka.

- Počeli smo s malo toga, gotovo ništa. Imali smo 20 do 30 kilograma češnjaka po berbi. To vam su vam bile jako male količine, a u jednom trenutku smo primijetili da se naš češnjak proda i prije nego što obavimo berbu. Zbog toga smo ga, iz godine u godinu, počeli proizvoditi više i došli smo nekih većih količina. Mada, trenutno ih, zbog divljih svinja, ove godine imamo manje. Ove smo godine posadili oko 50 kilograma. Količinu zasađenog namjeravamo povećati, i upravo se borimo s time da postanemo sjemenski proizvođači. To znači da ćete u cijeloj Istarskoj županiji s vremenom, u svakoj poljoprivrednoj apoteci, moći naći taj naš istarski crveni češnjak. Ja proizvodim istarski češnjak u okolici Oprtlja, u Kaligarićima, kaže Antonac i nadalje navodi kako njemu i članovima udruge pomaže Istarska županija.

- Financijski nam Istarska županija pomaže oko organizacije festivala, bez njih to ne bi bilo moguće. Članovi naše udruge dolaze iz cijele Istre tako da je rasprostranjenost češnjaka velika, od Učke do Pule, Umaga do Oprtlja, kaže Antonac i govori o budućim planovima.

Dario Antonac, predsjednik Udruge proizvođača istarskog češnjaka (Foto: OPG Antonac)

- Za sada u što kraćem vremenu ja i još jedan član Udruge namjeravamo postati sjemenski proizvođači. Potrebna nam je deklaracija odnosno zaštitu barem na državnoj razini. To je vezano za deklaraciju, a nakon toga namjeravamo zaštiti češnjak na novou Europske unije i samim time dobiti zaštitu kao što je imaju malvazija, teran i tako dalje. To nam je cilj, a ono što je još bitno jest da potičemo mlade poljoprivrednike jer češnjak je jako osjetljiva biljka, ali na kraju, ako se to odradi kako treba, uz pomoć nas ostalih proizvođača, mogu reći da se na njemu može jako lijepo zaraditi. Kilogram istarskog češnjaka dođe 10 eura. To vam je jedna pletenica. Osim toga, napomenuo bih da imamo i istarski rozi i ljubičasti češnjak, i sve je to naše domaće. Svi oni imaju IQ markice, no u Udruzi baziramo se uvijek na istarski crveni češnjak. S njim smo počeli i s njim idemo dalje. I ti će se proizvodi naći 3. i 4. kolovoza na festivalu u Poreču. Tamo ćete ih moći kušati. A evo uz što najbolje ide istarski češnjak - može uz salatu, ribu i meso. Ustvari on vam ide uz svako jelo. nadamo se da ćemo suzbiti ovaj kineski, španjolski i belgijski češnjak. niska mu je cijena i naravno da ljudi izdvoje četiri ili pet eura po kilogramu ali to nije naš češnjak i mogu reći da ljudi, koji su prepoznali kvalitetu istarskog češnjaka, ne gledaju na cijenu nego kupe istarski crveni češnjak i uživaju u njemu, rekao nam je Antonac.

Markica IQ kvalitete

Budući je markica kvalitete IQ u Istri jako važna svim poljoprivrednicima, razgovarali smo s predsjednikom klastera istarske kvalitete Krešom Juričićem.

- Markica kvalitete IQ nastala je na inicijativu Istarske županije s ciljem poticanja izvrsnosti u domaćoj proizvodnji. To je bio motiv za uspostavu toga sustava čime bi se iskoristili potencijali koje nudi istarski proizvođač, a samim time i postiže se određena kvaliteta proizvoda, potiče se kreativnost, stvaralaštvo, inovacije i razvijati domaću proizvodnju na području istarske regije u cjelini, rekao nam je Juričić.

Krešo Juričić, predsjednik klastera Istarska kvaliteta (Foto: Istarska županija)

- Markica kvalitete je kreirana. No, s obziorm na postojeću infrastrukturu, jedino je Udruga Vinistra prijašnjih godina dobila tu markicu. Govorimo o periodu od prije 20-ak godina. Vinistra je jedina imala svoj organizirani sustav finalno s proizvođačima na to utjecati. Tih prvih godina markica se dodijelila za vino malvazija, a od 2013. godine svoju je markicu dobio i teran. U ono vrejeme vlasnik znaka je bila Istarska razvojna agencija i onda su, po planu, strukovne udruge bile te koje su to provodile na terenu. Vrativši se na 2018. godinu, pravilnici su napravljeni za istarski pršut, istrasko ektradjevičansko maslinovo ulje, istarski med i jaka alkoholna pića. Zadnji je pravilnik napravljen za istarski crveni češnjak. Ustvari klaster IQ je udruga koja je u suradnji s IDA-om dobila pravo na koordinaciju cjelokupnog sustava čime je, napokon, cijela ta priča dobila konture da se netko može baviti svim tim markicama. Tu je i komunikacija s proizvođačima. Lani je održana prva dodjela markica za ekstradjevičansko maslinovo ulje kaže Juričić, te dodaje:

- Za ubuduće slijedi nam upotpunjavanje pravilnika i za druge kvalitetne proizvode, što nije usko vezano za autohtone proizvode mada je to primarno, specifično, iznadprosječno istarsko. To nam je plan. Klaster sam po sebi od svog osnivanja ima četiri članice jer to su interesne skupine, a proizvođači koji posjeduju markice nisu obvezni biti članovi klastera. Klaster provodi na bazi prijave i dodjele, a nosioci oznake su neovisni o sudjelovanju u klasteru, kaže Juričić i navodi na koji im način pomaže Županija odnosno Upravni odjel za poljoprivredu.

(Foto: OPG Antonac)

- Upravni odjel nam je od presudne važnosti s obzirom da kroz projekte dobivamo i modele financiranja s obzirom da je od 1. siječnja vlasnik znaka Istarska županija. Za ubuduće primarno nam je održavanje postojećih oznaka te proširenje i promocija znaka, proizvoda i proizvođača te rad na motivaciji i podizanju kvalitete, ali isto tako da se oni izdvoje od mogućih nelojalnih konkurenata, a i loših i nezdravih proizvoda na tržištu. Praktički, od polja do stola važno je suzbiti lošu kvalitetu, kaže Juričić.