O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI I ODRŽIVOSTI u pićnu
Istra će najviše biti pogođena negativnim učincima zelene tranzicije
(Snimio: Branko Biočić)
U Društveno-vatrogasnom domu u Sv. Katarini održan je 2. susret poduzetnika i obrtnika općine Pićan koji je izazvao veliko zanimanje zbog ovogodišnje teme, a to je energetska učinkovitost i održivost.
Nakon pozdrava općinskog načelnika Deana Močinića, o strategiji i općinskim projektima govorila je Ivana Tončić, viša stručna suradnica za prostorno planiranje i gradnju u općini Pićan. Najavila je rekonstrukciju javne rasvjete vrijedne 70 tisuća eura, energetsku obnovu zgrade škole u Tupljaku, izgradnju područnog dječjeg vrtića u Sv. Katarini, izgradnju reciklažnog dvorišta u poduzetničkoj zoni Pićan jug, izgradnju prometnice u toj zoni te rekonstrukciju željezničke pruge. O energetskoj učinkovitosti i održivosti, koja sve više postaje kriterij neizbježnog umijeća života, rada i poslovanja, govorilo se četiri sata, a mnogi su ukazali na još uvijek nedefinirane uvjete ponašanja u novim i nametnutim energetskim okolnostima.
Florijan Ćelić govorio je o politici Europskog zelenog plana, bespovratnim sredstvima EU-a te ublažavanju posljedica zatvaranja TE-a Plomin do 2033.
-Istarska županija identificirana je kao najpogođenija regija u Europskoj uniji. To konkretno podrazumijeva da će gašenjem TE-a Plomin, što je jedna od ključnih mjera zelene tranzicije i dekarbonizacije energetskog sektora u Hrvatskoj, genererirati gubitak mnogih radnih mjesta i smanjenje prihoda u proračunima mnogih gradova i općina, pogotovo na Labinštini i niz socijalno-ekonomskih efekata. Općine neće moći financirati mnoge redovne sadržaje kao što su zdravstvo, školstvo, dječje vrtiće i slično. Sukladno tome osmišljen je mehanizam pravedne tranzicije s Fondom od 80 milijun eura koji će pokušati ublažiti te negativne efekte. To podrazumijeva ulaganje u poduzetničke zone, poduzetničku infrastrukturu, diverzifikaciju lokalne ekonomije, poticanje poduzetnika i slično. Zahvaljujući tim sredstvima, Ministarstvo regionalnog razvoja očekuje da će se generirati najmanje 300 radnih mjesta izravno, 300 neizravno i osnažiti lokalni poduzetnici kojima će biti na raspolaganju 10 milijuna eura bespovratno i da će najmanje 75 poduzetnika za područja Labinštine koristiti ta bespovratna sredstva, rekao je između ostaloga Čelić.
Danijel Benčić, predsjednik uprave Rudan d. o. o. iznio je primjere iz prakse energetske učinkovitosti njegove tvrtke u bolnicama u Karlovcu, Šibeniku i Splitu gdje su ostvarene velike uštede u energiji.
-Iskustva su odlična, zgrade su bile u takvom stanju da je uz energetsku učinkovitost postignut bolji komfor i povećana im je vrijednost. Novca za investiranje ima, samo treba naći pravi način kako ih povući i kako realizirati. Postoje razni modeli financiranja. Vi kao gospodarstvenici i kao fizičke osobe, koji imate neke svoje kuće i druge objekte kroz energetske mjere možete puno toga postići. Energetska učinkovitost nastaje kad za određeni postupak ili proces koristite manje energije uz isti ili bolji učinak, a pritom se postižu financijske uštede, rekao je Benčić te poručio da ulaganje u energetsku učinkovitost treba gledati kao investiciju i ulaganje u svoju imovinu kojoj će se povećati vrijednost.
Dalibor Jovanović iz IRENE govorio je o energetskoj tranziciji Istarske županije.
- Mi u Istri imamo specifičan problem zbog zatvaranje jedine termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj 2033., TE Plomin. Istra je jako ovisna o toj termoelektrani jer pokriva sto posto potreba za električnom energijom u županiji. Ne znači da mi isključivo koristimo tu energiju, ona se i uvozi iz drugih dijelova Hrvatske. Međutim, problem je u dalekovodima, posebno visokog napona, gdje Istra ima jedan jedini dalekovod povezan s ostatkom Hrvatske. Tako da moramo razmišljati o povećanju kapaciteta tog sustava dalekovoda, znači prelazak na 400 kw vodove, a s druge strane o izgradnji vlastitih kapaciteta. S obzirom na postojeće direktive i strategije to je moguće isključivo iz obnovljivih izvora energije, pa moramo planirati zamjenu Plomina s obnovljivim izvorima energije. Istarska županija to planira odraditi kroz dva sektora, povećanjem kapaciteta solarne energije i u budućnosti s vjetroelektranama, za što imamo potencijal. Problem je kakav je to oblik izvora jer nisu stabilni kao dosadašnja proizvodnja pa treba više planirati. Županija planira nekakvih 900 megavata novog potencijala koji bi trebali zamijeniti dosadašnjih 200 megavata iz Plomina. Nekako moramo balansirati sustav i zadovoljavati trenutačne veće potrebe, rekao je Jovanović.
Damir Sirotić iz Županijske gospodarske komore rekao je da komora daje potporu energetskoj tranziciji prema održivosti i svakodnevnom poslovanju kroz edukaciju i razne mjere.
-HGK daje 900 potpora do 10 tisuća eura bespovratno i pruža usluge razrade akcijskih planova, rekao je Sirotić.
Sabina Hodžić s Fakulteta za menađment u turizmu i ugostiteljstvu predstavila je projekt "Bolster" koji obrazlaže stavove lokalnih dionika u vezi pravedne tranzicije.
-Na Fakultetu se već 18 mjeseci bavimo tim projektom koji je financira Europska komisija i bavi se istraživanjem kako marginalizirane zajednice doživljavaju Europski zeleni plan, konkretno pravednu tranziciju, kako će to utjecati na njihovu budućnost i održivost. EU je detektirala dvije županije u Hrvatskoj, Istarsku i Sisačko-moslavačku. Mi smo se koncentrirali na Istarsku županiju i dva grada, Pulu i Labin te općine Pićan, Raša, Sveta Nedjelja i Kršan. Istraživanje je pokazalo da pravedna tranzicija ima pozitivne i negativne strane. Pozitivne su otvaranje novog tržišta rada, zeleno poduzetništvo koje je vezano za digitalizaciju što će zahtijevati nova znanja i vještine, prednosti su i nove edukacije i nove informacije. Nedostaci su spora komunikacija između viših aktera vlasti, nedostatak lokalnih inicijativa i kadrova, a ono malo što je treba ih već sada početi educurati za nova znanja, vještine i kompetencije, rekla je Hodžić.
O održivosti iz perspektive mladih govorili su studenti stipendisti Općine Pićan Anton Selar, Mathias Milašić i Rok Lukšić.
Susret poduzetnika i obrtnika općine Pićan moderirala je Vera Čubranić Bocak.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
