budite oprezni

Istarske šume pune su berača šparuga, a sve je više i zmija. Što učiniti ako vas ugrize?

| Autor: Petra Stefanović
Crna poljarica ili crni gad česta je zmija u Istri (Snimio Goran Kovačić / Pixsell)

Crna poljarica ili crni gad česta je zmija u Istri (Snimio Goran Kovačić / Pixsell)


Branje šparoga mnogima je omiljena proljetna aktivnost. Kako i neće biti, provodi se kvalitetno vrijeme u prirodi na svježem zraku, a usput se i nabere marenda. No, pri branju šparoga valja biti oprezan, posebice u ovo doba, zbog zmija.

Zmije su ektotermi - ne mogu samostalno regulirati temperaturu tijela, već ona odgovara temperaturi okoliša. Najviše im odgovara temperatura od 24 do 28 stupnjeva - dakle proljetno vrijeme - a pri odabiru staništa moraju osigurati dostupnost sunca za podizanje temperature. Zbog toga ih i nalazimo na područjima gdje mogu mijenjati položaj, a da u blizini ima i hlada - šume.

Zmije u Hrvatskoj i Istri

U Hrvatskoj je prisutno 15 vrsta, a tri su otrovne, sve iz porodice ljutica (Viperidae) - poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) i planinski žutokrug (Vipera ursinii). One se mogu prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je jasno odvojena od vrata, kratkom zdepastom tijelu i zjenicama u obliku vertikalnog proreza. U Istri od ove tri živi samo poskok.

Poskok (Arhiva Glasa Istre)Poskok (Arhiva Glasa Istre)

Osim tri otrovnice, na području Hrvatske obitavaju i dvije poluotrovnice, tj. slabo otrovne zmije - zmajur (Malpolon insignitus) i crnokrpica (Telescopus fallax). Poluotrovnice imaju žijezde koje proizvode otrov i zube kojim ga ubrizgavaju, ali ne mogu dovoljno jako ugristi da ubrizgaju otrov. Svejedno se nakon ugriza, čak i neotrovnih zmija, preporuča odlazak liječniku kako bi se očistila rana i primijenila doza cjepiva protiv tetanusa.

Zmajur može narasti do dva metra, jednoličn je crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje, s velikim očima i istaknutim pločicama iznad očiju ("obrvama"). Stanište mu je od Istre do južne Dalmacije. Nakon njegovog ugriza nastaje blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza.

(Foto Wikimedia Commons)Zmajur (Foto Wikimedia Commons)

Crnokrpica je manja od zmajura, najčešće sivkaste ili smećkaste boje s tamnim mrljama, a obitava na sličnom području kao i zmajur. Njezin ugriz je otrovan, no ne može iskoristiti otrovne zube zbog malih usta, zbog čega je klinička slika ista kao i nakon ugriza zmajura.

(Foto Wikimedia Commons)Crnokrpica (Foto Wikimedia Commons)

Važno je znati da su sve vrste strogo zaštićene zakonom te je zabranjeno ozljeđivati, hvatati i držati u zatočeništvu i ubijati ih.

Oprezno u njihovoj blizini

Kako bi se spriječila mogućnost ugriza, potrebno je poduzeti mjere opreza koje podrazumijevaju odgovarajuće ponašanje i odijevanje za vrijeme boravka u prirodi. Obuća bi trebala biti zatvorena, hlače duge i čarape visoke, a majice dugih rukava. Izbjegavajte područja izvan označenih staza, a dok berete šparoge preporuča se i nošenje rukavica.

Također pribavite štap kojim ćete provjeriti područje na kojem berete i krećete se, a povremenim lupkanjem o tlo ćete zmiji "najaviti" da ste u blizini i dolazite. Zmije osjećaju vibracije pa će se u većini slučajeva maknuti sa puta i prije nego što dođete.

Ukoliko se susretnete sa zmijom, iznimno je važno ponašati se u skladu s uputama. Nemojte im prilaziti, dirati ih, uznemiravati pa čak ni slikati. Zmije grizu kada se osjećaju ugroženo ako dođu u direktni kontakt s ljudima. Važno je naglasiti da ubijanje nije dopušteno.

Ako vas ugrize

Ako se pak dogodi da vas je zmija ugrizla, potrebno je odmah tretirati nastalo stanje. Što prije krenite prema bolnici ili pozovite 194 ili 112 - nemojte čekati da se pojave simptomi.

Ostanite mirni i prisebni, ne trčite i ne paničarite jer se tako otrov brže širi po tijelu. Imobilizirajte dio tijela na kojem je ugriz kako bi se usporilo širenje otrova. Ruku postavite na razinu srca, a nogu držite na povišenom za smanjenje oticanja. Skinite nakit i/ili sat prije nego udovi nateknu, a mjesto ugriza pokrijte čistom i suhom oblogom.

Nemojte podvezivati mjesto ugriza, rezati ranu, isisavati otrov, stavljati led ili hladiti mjesto ugriza vodom, piti alkohol, uzimati analgetike ni hvatati zmiju, savjeti su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter