FOTOGALERIJA / Društvo Josip Broz Tito obilježilo svoj dan, obljetnicu Labinske republike i Dan rudara

Društvo Josip Broz Tito proslavilo je u labinskom restoranu Šterna godišnjom skupštinom, večerom i druženjem članova svoj dan koji se slavi 2. ožujka, 103. obljetnicu Labinske republike i Dan rudara.

Izvješće o radu, Financijsko izvješće te Program rada podnio je predsjednik Društva Valter Černjul iz Raše koji je istaknuo kako su tijekom izvještajne godine uglavnom, realizirali sve postavljene zadatke iz programa. Od Izborne skupštine 02. ožujka do konca godine aktivnošću su obuhvatili više od 540 osoba, članova i simpatizera, različite životne dobi i spola, pa i školske djece.

Dan Titove smrti, "Titovi dani u Fažani", "Dan mladosti-radosti" u Kumrovcu, druženje kod natpisa "Tito" pored Barbana i na koncu godine samo su dio manifestacija u kojima su sudjelovali ili ih organizirali.

- Prisustvovali smo komemoracijama, obilježavanju značajnih događaja iz NOB-e i onih novijeg datuma, a sudjelovali smo u znatnom broju na izletima koje su organizirala prijateljska društva iz Pule i Poreča, izleti Neretva.

- Sutjeska, Beograd-Novi Sad-Sremski front i Cazin-Bihać-Jajce-Kozara-Jasenovac. Od ožujka do konca godine Društvu je pristupilo 46 novih članova, a do konca veljače još nekolicina, pa smo u godinu dana, između dviju skupština, primili 52 člana od kojih sedam u inozemstvu gdje postoji sekcija u Italiji i Slovačkoj koja broji 15 članova, rekao je Černjul. Planirani prihod od 3.800 eura premašili su za oko 40 posto. Ostvareno je 5.339,81 euro prihoda, a utrošeno je 5.273,95 eura. Podnoseći program rada za ovu godinu Černjul je istaknuo da će se on odvijati pod motom 80. godišnjice formiranja 43. istarske divizije NOVJ, čime žele odati počast ovoj slavnoj partizanskoj jedinici čiji su se pripadnici borili ne samo u Istri, već i u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Pokuplju, Žumberku da bi na kraju sudjelovali u završnim operacijama za oslobođenje Istre i Trsta.

Nastaviti će i sa sudjelovanjem u već tradicionalnim manifestacijama kao što su Dan Titove smrti, "Titovi dani u Fažani", "Dan mladosti-radosti" Kumrovec, susret kod natpisa "Tito" potkraj rujna, a lijepo je primljeno i druženje pred kraj godine, pa će ga opet organizirati. U planu je nekoliko izleta, a nastojat će u što većem broju sudjelovati u komemoraciji u povodu 80. godišnjice stravičnih događaja u Lipi kada je cijelo selo spaljeno, 280 mještana strijeljano ili spaljeno.

U planu je nabava računalne opreme a s tim u vezi opremanje prostorije Društva kako bi se moglo uvesti dežurstvo i održavati stalni kontakt sa članstvom. Prihod je planiran u visini od 5.800,00 eura, od jedinica lokalne samouprave zatražili su 2.700,00 eura, dok bi ostalo, oko 54 posto trebali osigurati vlastitim angažmanom.

Prije skupštine članovi Društva okupili su se pored Titove biste u Labinu gdje su položili vijenac, a tom im se prilikom obratio predsjednik društva Valter Černjul koji je pozvao članove društva i djecu partizana da dignu glas protiv histerije o fojbama i optužbi Tita.

- Vidjeli smo što je bilo prije dvadeset dana u Italiji. Ne samo kod Bazovice, već i sve dole do juga, čak i na Sardiniji, gdje je naša Carbonia, grad prijatelj. Ta priča o fojbama je počela uzimati formu histerije. Tko u Italiji naziva Tita zločincem? Tko pljuje po Titu i partizanima? Djeca i unuci talijanskih fašista koji su žariri i palili ovim prostorima. Preko Tita i partizana želi se napasti slavensko stanovništvo, prvenstveno Hrvati i Slovenci.

I zato je na nama, djeci i unucima partizana da dignemo glas. Italija je 1946. godine imala na popisu 219 tisuća ratnih zločinaca, a koji su skoro svi amnestirani, i to odlukom Palmira Togliattija, iz talijanske Komunističke partije, nakon konzultacija s Titom. Togliatti je za nagradu dobio atentat. Generali Mario Robotti i Mario Roata, dokopali su se Španjolske ili izbjegli kazne, zajedno s Pavelićem i ostalima, dok su se upravo pod njihovim vodstvom u Istri događali zločini. Labinska republika i Proštinska buna, direktno ili indirektno, svaka imali su po šest ljudskih žrtava, organizatori i jedne i druge akcije su surađivali.

U vrijeme 42 dana vladavine Jugoslavenske armije u Trstu nitko nije bačen u fojbe. Danas određeni krugovi u Italiji barataju brojkama osoba koje su bačene u fojbe, takvih je bilo možda nekoliko stotina, to nije smjelo dogoditi, već je trebao biti organiziran sud. Trebamo se suprotstaviti pokušajima i zakonskim prijedlozima da se u Italiji skinu odlikovanja Titu, jer se time indirektno napadaju partizani i slavensko stanovništvo. Ovo nije protiv talijanskog naroda, njemu svaka čast.

Mnogi od nas su u Italiji i penziju zaradili, zaključio je Černjul u govoru pored Titove biste čestitajući svima Dan Društva, obljetnicu Labinske republike i Dan rudara.