Znanstveni skup Memorijal Petra Stankovića

Bolkovići su porijeklom iz Crne Gore?

| Autor: Vanesa Begić
(Snimila: Vanesa Begić)

(Snimila: Vanesa Begić)


Znanstveni skup Memorijal Petra Stankovića "Barban u srcu", s podnaslovom "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas" otvoren je u četvrtak navečer u Centru za posjetitelje Barban uz prigodne pozdrave Andija Kalčića, predsjednika Općinskog vijeća Barban, Paula Batela, dopredsjednika Katedre Čakavskog sabora Barban i prof. dr. sc. Slavena Bertoše, glavnog organizatora i inicijatora skupa.

Uz prigodne riječi o ovome skupu, Bertoša je izrazio i veliko zadovoljstvo što je tu bilo, pretežito u ulozi predavača, devet njegovih nekadašnjih studenata, što ga iznimno veseli.

- Ove godine memorijal ne počinjemo predstavljanjem zbornika kao u prethodnim izdanjima, no zbornik će biti objavljen i predstavljen prije ljeta, zajedno s bibliografijom ovoga skupa koju priprema cijenjena kolegica Marija Pettener Lorencin. Drago mi da ove godine ima toliko sudionika, osim 2012. godine, kada ih je bilo 21, sada ih ima 17, dok nam je inače prosjek 12 do 15 izlaganja. Prvi dio skupa posvećujemo Petru Stankoviću, drugi širim barbanskim temama, a svake godine su tu vrsni izlagači, kazao je Bertoša prisjećajući se i uspješnih proteklih izdanja.

(Snimila: Vanesa Begić)(Snimila: Vanesa Begić)

Dr. sc. Kristina Džin iz Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" Zagreb u suradnji s dr. sc. Vesnom Lalošević iz Hrvatskog društva za proučavanje antičkih spomenika Zagreb imale su kao temu "Arheološka podloga za promišljanje Petra Stankovića o Zrenju kao rodnome mjestu svetoga Jeronima".

Džin je na taj način predstavila ne toliko poznate aspekte djelovanja Petra Stankovića, te krenula objašnjavati koja je veza između Zrenja, odnosno Stridona i Svetog Jeronima, govoreći o zanimljivim arheološkim pojmovima i temama iz toga kraja. Zaključila je svoje izlaganje ističući da "potencijal da Zrenj jest antički Stridon postoji", ali dakako da ta tema treba i daljnju obradu i istraživanje.

Također u suradnji s dr. sc. Vesnom Lalošević iz Hrvatskog društva za proučavanje antičkih spomenika Zagreb, velečasni dr. sc. Bernard Jurjević iz Župe svetog Nikole Barban izlagao je na temu "Petar Stanković - kanonik i dušebrižnik".

Da je Stanković bio izniman svećenik, a ne samo znanstvenik, istaknuo je više puta Jurjević, napominjući da nije uvijek lako biti milosrdan, a da se to ne smatra previše popustljivim, ili kada se bude oštriji, da se ne smatra da nije dovoljno milosrdan te da nije to uvijek lako sve poklopiti.

(Snimila: Vanesa Begić)(Snimila: Vanesa Begić)

- Za Stankovića su govorili da je previše popustljiv, a i u klerikalnom svijetu postojala je ljubomora, dakako. Kod Stankovića je vidljivo nepresušno bogatstvo znanja, djelovanja, prepoznao je i veliki potencijal slika u literaturi, opisivao je karaktere i hrabrost svetaca, a težio je i nabrajanju manje poznatih svetaca i njihovih obilježja, kazao je Jurjević koji je govorio i o Stankovićevoj usporedbi filozofa sa svecima, ističući činjenicu da je Stanković ohrabrivao malodušne.

Potom su uslijedila predavanje o barbanskim temama. Mladen Bastijanić iz Vineža govorio je o prijelazima preko riješe Raše u Rimskom Carstvu, a istaknuo je da je rijeka Raša prirodna granica tih histarsko-liburnijskih granica, sve to uz brojne foto-dokumentarne priloge o tome kraju.

Red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša u svome izlaganju "Popis rakljanskih župana i požupa (1325.1813.), osvrnuo se na figuru Josipa Antuna Batela (1827. - 1889.), koji je također bio jedan od najpoznatijih Barbanaca, a Stanković ga je poticao na pisanje spisa i knjiga. Među ostalim, navodi Bertoša, dopisivao se i s Tomasom Lucianijem. Bertoša je iznio i digresiju da Bolkovići - Bolković je, kao što je poznato jedno od najčešćih i najkarakterističnijih rakljanskih prezimena, prema nekim istraživanjima, dolaze iz - Crne Gore.

(Snimila: Vanesa Begić)(Snimila: Vanesa Begić)

Život i smrt na Barbanštini dio su svakog barbanskog skupa, a dr. sc. Marko Jelenić se osvrnuo na "Ritmove vjenčanja na Barbanštini između 1877. i 1887.", dok je Svjetlana Milotić kazivala o "Nekrolozima barbanskih župnika (kraj XIX. i prva polovica XX. stoljeća).

Slavica Porubić Kukal, čiji je životni put po sebi zanimljiv - radila je u zdravstvu, bavi se slikanjem, a i proučava povijest, imala je za temu izlaganja "Put vječnosti - mali humci oko crikvi. Barbanština od 1909. do 1918.", dok se Gordana Kliman Grabar pozabavila temom "Medicinska retrospektiva: bolesti i ozljede austrougarskih vojnika s Barbanštine tijekom Prvog svjetskog rata".

Organizacijski odbor skupa čine Dalibor Paus, načelnik Općine Barban, Iva Kolić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban; Paulo Batel, potpredsjednik Čakavskog sabora Barban; Denis Kontošić (Istarska županija); vlč dr. sc. Bernard Jurjević (župnik Župe sv. Nikole Barban); Jelena Lučić Baćac, direktorica Turističke zajednice Barban i Josip Šiklić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin, kao i red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša, voditelj skupa i glavni urednik zbornika.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini