POBJEDNIK 21. ANTONJE

Aleksandar Rajić: Učio sam od najboljih Vodnjanaca, oni su mi dali najbolje savjete

| Autor: Aldo Pokrajac
(Snimio: Aldo Pokrajac)

(Snimio: Aldo Pokrajac)


Na ovogodišnjoj Antonji, 21. izložbi maslinovih ulja Rovinjštine, prvo mjesto osvojio je Aleksandar Rajić. Njegovo ekstradjevičansko maslinovo ulje ocijenjeno je s 93 boda. S obzirom na hirovitu maslinarsku godinu, ocjena je i dobra kada se zna da su četiri od 49 maslinara, koliko ih se pojavilo na smotru, ostala ispod crte, što se rijetko dešava.

- Prethodnih godina znao sam dogurati i do 96 bodova, a ipak nisam osvojio prvo mjesto. Prošla godina bila je izazovna. Najprije nas je pogodila tuča, a potom velika suša, koja je posljednjih godina uobičajena. Do pred samo berbu masline su bile smežurane, a kad je konačno pala kiša, napale su ih maslinine mušice. Ljeto je bilo pakleno vruće, a zna se da kada je temperatura više od 30 stupnjeva maslinine mušice ne polažu jaja. Srećom, masline smo ubrali prije nego što su se izlegli crvići. Puno je njih čekalo, računali su na veći randman, pa su im masline nakon jakih kiša i snažnog juga popadale, a ono što je ostalo bilo je u tako lošem stanju da su dobivena ulja koja se ni ne mogu prijaviti na smotru, na smotri. Zbog toga ove je godine bilo malo sudionika, samo 49, a inače ih bude više od 60, kazao je Rajić, koji je dokazao da se unatoč lošijim vremenskim uvjetima može proizvesti kvalitetno ekstradjevičansko maslinovo ulje.

(Snimio: Aldo Pokrajac)Otac Velibor i Aleksandar Rajić (Snimio: Aldo Pokrajac)

Ronilac pa poljoprivrednik

Rajićev maslinik na dobroj je poziciji, na podnožju brda Mala Valtida uz cestu Rovinj – Bale. Malo je nagnut prema jugozapadu i prozračan, na 500 metara zračne linije od mora.

- Ovu parcelu davno su kupili moja mama Ljubica i otac Velibor radi vrtlarenja. U to vrijeme ja sam se bavio ronjenjem i podvodnim sportskim ribolovom. Uz ostalo, osam godina bio sam predsjednik Kluba za podvodne aktivnosti Rovinj. Nakon što su masline došle u modu, vidio sam da na našoj parceli imamo pet starih buža. Od 2005. godine počeli smo saditi novih 80-ak, a potom smo prije pet godina posadili još 40-ak koje polako ulaze u rod. Pazili smo na sortiment pa imamo podjednak broj autohtonih sorti buža, rošinjola i istarska bjelica te introducirani leccino, kaže Rajić.

Budući da nije imao iskustva s maslinama, učio je od najboljih, Vodnjanaca Edija Pastrovicchija i Patrika Giachina, koji, uz ostalo i vodi uljaru Nono Remiđo gdje prerađuje masline. Oni su mu sugerirali način sadnje i oblikovanja krošnji, način gnojidbe maslinika, branja maslina i čuvanja ulja.

(Snimio: Aldo Pokrajac)Rezidba teleskopskim škarama (Snimio: Aldo Pokrajac)

- Zemlja je na rastresitom terenu punog kamena pa smo jame za sadnju oblikovati bagerom. Uobičajeno smo prije sadnje u jame nasuli novu zemlju i stajsko gnojivo, pa su mlade masline dobro krenule. Prihvatio sam savjet da oblikujem masline u polikoničnu vazu s tri osnovne grane. Pokazalo se da je to najbolji način uzgoja, da je krošnja prozračna i osunčana, a opet ima puno lisne mase potrebne za dobar rod. Trenutno je pravo proljetno vrijeme pa sam krenuo s rezidbom. Na položaju gdje su naše masline jutarnji mraz se rijetko pojavljuje, što nam omogućava raniju obradu, objašnjava Rajić.

Masline u izvrsnom stanju

Inače, već je obavio osnovnu gnojidbu stajskim gnojem, a kad krene vegetacije krajem ožujka masline će prihraniti stalaktitom sa mikrogranulama. Masline su u izvrsnom stanju pa im nije potrebno tretiranje bakrom.

- Pred cvatnju obavezno prihranjujem masline preko lista sa gnojivima s mineralima, posebno borom, koji pospješuje cvatnju, a isto ponavljan i kada se formiraju plodovi. Protiv štetnika djelujem kada nam pošalju poruke preko naše udruge Agrorovinj. Parcela na kojoj pojavu štetnika prati naša savjetnica, znanstvenica Ivana Dminić Rojnić, tek je pola kilometra od našeg maslinika, pa nam poruke stižu na vrijeme. Najvažnija nam je obrana od moljca, koji je najveći štetnik i od svrdlaša, za kojeg nema odobrenog sredstva, a kod mene se dobrim pokazao delegate, kaže Rajić.

Na pitanje da li stremi ekološkoj proizvodnji kaže da i konvencionalna sve više naginje ekološkoj. Naime, europske direktive svake godine zabranjuje sve više sredstava koja uz štetne uništavaju i korisne kukce i organizme. I kod konvencionalne proizvodnje pojavljuju se tako nova sredstva čije je djelovanje slično onime u ekološkoj proizvodnji.

- Pobornik sam ekološke proizvodnje, pogotovo stoga što smo mi mali proizvođači i godišnje proizvodimo 250 do 300 litara ulja koje koristimo u obitelji i darujemo prijateljima koji nam pomažu u branju maslina. Budući da je blizu našeg, na području Rato di Ran našli smo jedan stariji maslinika koji ćemo obnoviti, idemo u osnivanje OPG-a i povećanje proizvodnje. Prijatelj moje sestre Snježane, dizaner Simon Hauser iz Švicarske, osmislio je etikete za sve četiri sorte našeg ulja, s kojima ćemo istaknuti svoju prepoznatljivost, veli Aleksandar Rajić.

(Snimio: Aldo Pokrajac)Dotjerivanje voćarskim škarama (Snimio: Aldo Pokrajac)

Napominje važnu ulogu udruge Agrorovinj i njenog predsjednika Kristijana Damijanića, čije je djelovanje usmjerilo razvoj rovinjske poljoprivrede. Potom značaj Antonje, čija smotra sa ocjenjivanjem vina i ulja pokazuje da li se ide u pravom smjeru. Kad je riječ o maslinarstvu, panel ocjenjivača maslinova ulja Agrorovinja je prepoznat kao jedan od najstručnijih u Istri, pa su njihovi savjeti dragocjeni.

- Zbog nedostatka slobodnog vremena do sada se nisam uključio u neki od tečaja za ocjenjivanje ulja. Međutim, Antonja nije manifestacija na kojoj se samo natječemo, već i razmjenjujmo iskustva. Stoga nam je dragocjeno stručno ocjenjivanje ulja, pa se savjetujem s voditeljem Goranom Muhlsteinom i ostalima iz panela Agrorovinja kako bih uklonio greške u postupku čuvanja ulja, što je značajno koliko i obrada i berba maslina. Vodimo se time da bi svaki maslinar trebao znati ocijeniti ulje, posebno stoga da bude siguran u sebe. Prvo što sam usvojio je uporaba plinovitog dušika koji štiti ulje u inox bačvama od oksidacije, nastavlja Rajić.

Puno vremena provodi u masliniku i prati svaku fenofazu na maslinama. Jednostavno, uživa na čistom zraku, daleko od gradske vreve i asfalta.

Cijela obitelj u masliniku

- Posebno sam zadovoljan što su, osim mame i tate, kampanju zavoljeli moja supruga Arijana i sin Vito. Ne samo zbog koristi, jer u maslinarstvu je zarada mala, pogotovo jer su gnojiva i sredstva za zaštitu ekstremno poskupila. U familiji smo pobornici zdrave hrane pa ovdje u kampanji imamo i mali ekološki vrt te tipični mediteranski voćnjak. Bitan nam je i zdrav način života, boravak u prirodi, a ne škodi ni malo fizičkog rada, napominje Rajić.

Budući da je njegov maslinik posađen na škrtom, zahtjevnom terenu kojeg je zbog kamenih ploha teško obrađivati, Rajić ga je zatravio. Prostor ispod krošnji obrađuje motornom kopačicom što mu omogućuje efikasniju gnojidbu i prozračnost terena, time i čuvanje vlage u zemlji.

(Snimio: Aldo Pokrajac)Ulikama se posvetila cijela obitelj - Arijana, Vito i Aleksandar Rajić na Antonji (Snimio: Aldo Pokrajac)

- Po mom iskustvu, najvažnije je dobro obaviti rezidbu, jer krošnja mora biti prozračna da se na pojavi paunovo oko, bolest koja dovodi do opadanja lišća. Ako se i pojavi u ovo doba, dok noćne temperature na porastu na deset stupnjeva, krošnje se ne smiju tretirati bakrenim fungicidima. Pri nižim temperaturama dolazi naime do neugodne pojave fitotoksičnosti i brzog opadanja lišća. Bez lišća se neće pojaviti ni cvjetni pupovi već će maslina svoju snagu usmjeriti na rast nove lisne mase. Stoga se, kad zatopli, zaražena lišća mogu tretirati sistemičkim pripravcima koji ulaze u pore lista i tako djeluju na infekciju. Fungicidi i pripravci su sve kvalitetniji, ali se za njihovu uporabu treba konzultirati sa stručnjacima, zaključio je Aleksandar Rajić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom