Boris Miletić
Promet kao prioritet: Župan otkrio planove za razvoj istarske infrastrukture
(Snimio Milivoj Mijošek)
Istra se često ističe kao najrazvijenija hrvatska regija, a važan segment razvoja je i prometna infrastruktura. Upravo to je bila tema razgovora s istarskim županom, Borisom Miletićem.
- Prioriteti Istarske županije su izgradnja istarskog X, jačanje zračnog i željezničkog prometa, kao i pojačani pomorski promet. Naime, prometna infrastruktura temelj je svakog gospodarskog i društvenog razvoja, a u Istri je to osobito vidljivo jer se radi o regiji u kojoj se ostvaruje jedna trećina turističkog prometa u Hrvatskoj. U tom smislu, želimo stvarati modernu, sigurnu i održivu prometnu mrežu koja će omogućiti kvalitetno povezivanje unutar Istre, ali i s ostatkom Hrvatske i Europske unije.
Uz nastavak ulaganja u cestovnu infrastrukturu kroz našu Županijsku upravu za ceste Istarske županije, fokus stavljamo i na zelenu tranziciju prometa kako bi Istra i u tom smislu bila regija okrenuta održivosti. Istra, dakle, želi biti regija koja promišlja promet ne samo kroz kilometre asfalta, već i kroz koncept mobilnosti, što je u skladu s europskim direktivama o smanjenju emisija CO2 i održivom prometu.
Željeznica kao pokretač gospodarskog razvoja
Cilj nam je stvarati sustav koji će ravnomjerno povezivati cijeli poluotok, od obalnih do ruralnih područja, i omogućiti građanima i gospodarstvu da se kreću brže, sigurnije i ekološki prihvatljivije. U razdoblju pred nama nastavljamo s modernizacijom prometne infrastrukture, cesta i luka kako bismo osigurali sigurniji i učinkovitiji promet; gradit ćemo nove biciklističke staze kako bismo potaknuli održivu mobilnost i sigurnost biciklista te ćemo razvijati multimodalni prijevoz, integrirajući autobusni, biciklistički i pomorski promet kako bi mobilnost u Istri bila jednostavnija i učinkovitija.
Izgradnja punog profila Istarskog ipsilona najavljena je za kraj 2026. godine, a najavljena je i izgradnja Istarskog »iksa«. Ima li novosti po tom pitanju, i što će to značiti za Istru kad autocesta u tom obimu bude gotova?
- Nakon planiranog završetka Istarskog ipsilona početkom 2027. godine, u planu je njegova nadogradnja u Istarski X, što podrazumijeva dodavanje dva dodatna traka u svakom smjeru na dionici čvor Žminj - autocesta A8 Istarskog ipsilona - Labin, uključujući izgradnju mosta Raša, za što je Istarska županija dala izraditi opsežnu studiju izvodljivosti, koja uključuje analizu troškova i koristi.
Ova predložena trasa, koja povezuje središnju Istru s Labinom, predviđena je u Prostornom planu Istarske županije, čime se potvrđuje njezin status ključnog projekta za daljnji razvoj županije. Drago mi je što je važnost ovog projekta prepoznao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na Danu Istarske županije.
U ožujku je potpisan ugovor za radove na obnovi dionice željezničke pruge državna granica - Buzet - Sveti Petar u Šumi u dužini 50 kilometara. Za tri godine ta dionica bi trebala biti gotova - hoće li to biti svojevrstan zamašnjak gospodarstvu Istre, i koji je značaj revitalizacije željeznice u Istri?
- Revitalizacija željezničke infrastrukture u Istri dugo je bila tema želja i planova, a sada napokon prelazimo u fazu konkretnih radova. Projekt obnove dionice od državne granice do Svetog Petra u Šumi, koji provode Hrvatske željeznice, a vrijedan je 55 milijuna eura, početak je stvaranja suvremene željezničke povezanosti Istre s ostatkom Hrvatske i Slovenijom.
Za Istru to znači više od same pruge – to je pokretač gospodarskog razvoja jer omogućuje bolje povezivanje luka, industrijskih zona i logističkih centara. Željeznički promet ekološki je najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara. Prema Europskom zelenom planu, cilj je do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa za 90 %, i to, između ostalog, tako da se znatan dio od 75 % kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.
Želimo suvremen, ekološki i učinkovit prijevoz putnika i tereta, u skladu sa smjernicama prometnog razvoja EU, usvojenom Strategijom razvoja prometnog sustava Sjevernog Jadrana te u skladu s Razvojnom strategijom Istarske županije.
Kako ocjenjujete trenutnu prometnu povezanost Istre s ostatkom Hrvatske i inozemstvom putem zračnog prometa?
- Znamo da je Istra pretežito autodestinacija, međutim potrebni su dodatni iskoraci u pogledu zračnog prometa, odnosno Zračne luke Pula, jer potencijala svakako ima. Pulska zračna luka i ranije je imala uspona i padova. Primjerice, sjetimo se osamdesetih godina i dolaska velikog broja gostiju iz Velike Britanije, i to u predsezoni i posezoni.
Ogroman porast putnika zabilježen je i kada je Hrvatska bila otvorena za tržišta Rusije i Ukrajine, što se pristupanjem EU i uvođenjem viznog režima promijenilo. Također, treba uzeti u obzir da na relativno maloj udaljenosti od Pule imamo konkurentske zračne luke u Trstu, Trevisu, Veneciji, Ljubljani i Zagrebu.
No, držim da bi se moglo i moralo postići više, što je u prvome redu stvar menadžmenta same kompanije, ali i države kao većinskog vlasnika. I osobno sam u više navrata razgovarao s nadležnim ministarstvom o nužnosti veće valorizacije Zračne luke Pula.
Uskoro kreću radovi na rekonstrukciji pulskog lukobrana, što je preduvjet za razvoj pomorske infrastrukture, kako putničkog, tako i teretnog prometa, u najvećem istarskom gradu. Možete li nam najaviti kakvi su planovi po tom pitanju?
- Početkom listopada potpisan je ugovor o izvođenju radova na projektu »Rekonstrukcija lukobrana u luci Pula«, čiji je nositelj Županijska lučka uprava Pula, uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Istarske županije, a sami radovi trebali bi krenuti tijekom studenog. Radi se uistinu o ogromnom infrastrukturnom zahvatu, ukupne vrijednosti od više od 26,8 milijuna eura, a čiji su benefiti višestruki.
Razvoj putničkog terminala
Lukobran je srce svake luke. On je štit koji čuva brodove, radnike, putnike gospodarstvo, ali i sam grad i njegovo stanovništvo. Danas kada sve češće svjedočimo ekstremnim vremenskim neprilikama, opasnost s mora je realna prijetnja. Stoga, rekonstrukcijom lukobrana ulažemo u pomorsku infrastrukturu, ali i u sigurnost, održivost i budućnost najvećeg istarskog grada.
Također, sanacija lukobrana je preduvjet za razvoj putničkog terminala što je jedan od budućih projekata Županijske lučke uprave Pula.
Gdje vidite Istru po pitanju prometne povezanosti i mobilnosti za deset godina?
- Za deset godina želim vidjeti Istru kao zelenu i povezanu regiju, u kojoj su promet i mobilnost usklađeni s europskim standardima održivosti. Završetak punog profila Ipsilona, modernizirana željeznica i ulaganja u luke i javni prijevoz činit će temelj te slike. Naš cilj nije samo bolja povezanost, već i pametniji način kretanja, uz manje emisija i više mogućnosti za lokalno stanovništvo i posjetitelje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
