Rino Petar Šuran iz Rovinja, jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji se bavi biodinamičkom proizvodnjom vina i ekstradjevičanskog maslinovog ulja, uspio je dobiti Demeter certifikat za svoje proizvode. Riječ je o najstarijoj i najuglednijoj robnoj zaštitnoj oznaci koja se počela izdavati daleke 1928.

Veliko je to postignuće za vlasnika jedne od prvih agencija za promet nekretnina kojem je poljoprivreda bila tek hobi. Naime, Šuran se sa suprugom Antoniettom poljoprivredom počeo usput baviti početkom devedesetih kupivši staru poljsku kuću s imanjem u Calandri nedaleko od ornitološkog parka Palud i uvale Cisterna s jednom od najljepših rovinjskih plaža.

Najprije su tu posadili prvi maslinik sa sortama leccino, pendolino, bianchera, ascolana i itrana. Iz godine u godinu su širili imanje. Preko poslovnih partnera iz Italije, Šuran je jedan od prvih iz Hrvatske koji je pohađao tečaj za senzorne analitičare maslinovog ulja u Trstu. Jedan je od osnivača istarskog Udruženja senzornih analitičara ulja. U Rovinju je organizirao prvi tečaj za senzorne analitičare koji su vodili stručnjaci iz Fanna, grada iz talijanske pokrajine Marche. Potaknuo je i susrete naših i senzornih analitičara iz Italije i Slovenije. Prije upuštanja u vinarstvo Rino Šuran je pohađao tečajeve za sommeliera i degustatora vina te kurs za vinare.

Farma Šuran u Calandri (Foto Obiteljska arhiva)

- Velika je razlika u proizvodnji ulja i vina. Ulje se formira u plodu na stablu, za vino treba pravilno njegovati vinograd, a potom slijedi strpljivi rad u podrumu i proizvodnja vina. Tu je više kreacije, ali treba i više znanja, pa sam prvi vinograd posadio tek 2007. Uz malvaziju zasadio sam starinski muškaton, a od crvenih sorti merlot, shiraz i 500 loza montepulciana. Svoja sam prva vina testirao na Vinistri, gdje sam stigao do sedmog mjesta s malvazijom i drugog s merlotom, kaže Rino Šuran.

Otkriva da je u početku radio konvencionalnim načinom proizvodnje, ali bez uporabe herbicida, pesticida, insekticida i mineralnih gnojiva.

- Osjećao sam potrebu za promjenom, a vidici su mi se otvorili nakon što su mi prijatelji, prvenstveno Marinko Pavlović, preporučili tečaj o biodinamici Centra Rudolfa Steinera. Nakon što sam tu spoznao što je biodinamička proizvodnja, uvidio sam da sam ušao u novi svijet koji nisam poznavao, ali sam osjetio da mu pripadam. U potrazi za novim znanjima odlazio sam u Sloveniju koja je daleko otišla u biodinamičkoj proizvodnji. Slovenski vinari postali su moji mentori, a najviše sam naučio od najpoznatijeg, Radovana Šumana iz Štajerske, kaže.

Preko Slovenaca i njihovih sajma biodinamičkih vina Šuran je upoznao talijanske vinare. Nije mu bilo teško potegnuti i tisuću kilometara da bi dobio nova saznanja o biodinamičkoj poljoprivredi. Sprijateljio se sa Saverijom Petrillijem kojeg zovu ocem trojica velikana biodinamike koji su bili gosti na njegovom imanju u Calandri.

Biodinamička proizvodnja, u kojoj se koriste isključivo prirodne materije, temelji se na biološko-dinamičkoj poljoprivredi, nastala na načelima Rudolfa Steinera, austrijskog znanstvenika i karizmatika, rođenog u međimurskom Donjem Kraljevcu. Za Šurana riječ je o povratku tradicionalnoj poljoprivredi koja nije poznavala kemijske pripravke, već je ravnotežu pronalazila u prirodnim sredstvima.

- Od 2014. kada sam se počeo baviti biodinamikom, naša poljoprivredna farma se počela pretvarati u živi organizam, gdje u simbiozi žive biljke, životinje i ljudi. Od naših osam hektara samo tri su pod vinogradima i jedan pod maslinama, a prestakli dio zemlje odmara. Zemlju gnojimo humusom koji sami pripremamo, i zelenom gnojidbom. Nakon proljetnog malčiranja trave čistoću polja održavaju ovce francuske pasmine ouessant. Ovo su male ovce, porijeklom s otoka Ile d’Ouessant u blizini obale francuske Bretanje. Ekonomski su neisplative, dostižu do 20 kilograma težine, imaju malo vime i daju vrlo malo mlijeka. Jako su poslušne, dolaze na zvižduk i uz kokoške i indijske patke trkačice, koje ne lete ali uklanjaju štetnike neizostavni su dio našeg imanja, objašnjava naš domaćin ulogu ovaca na farmi.

(Foto Obiteljska arhiva)

Šuran proizvodi biodinamički humus od goveđeg gnoja koji se miješa sa slamom, sijenom i organskim ostacima s imanja kao što su pepeo i u njegovom slučaju ljuske grožđa. Uz mljeveni kameni prašak u ovu se smjesu dodaju pripravci od maslačka, kamilice, koprive, kore hrasta, stolisnika i valerijane. Oni se ubacuju u kompost, koji se piramidalno posložen na zemlji i pokrivan tankim slojem zemlje uz pomoć glisti kroz narednih šest do deset mjeseci pretvori u humus.