80. OBLJETNICA USTANKA NARODA ISTRE
Labinština je dala oko sedam tisuća sudionika NOB-a i 1341 žrtava za slobodu
(Snimio Branko Biočić/Glas Istre)
Društvo J. B. Tito Labin i Udruga antifašističkih boraca Labinštine polaganjem vijenca kod Spomen obilježja palima za slobodu u borbi protiv fašizma obilježila je na Gradskom groblju 80. obljetnicu ustanka naroda Istre. Minutom šutnje odana je počast svim poginulima u NOB-u. Uz labinske antifašiste i članove društva J. B. Tito komemoraciji je nazočila i Ana Miklošov iz Slovačkog grada Žiline sa sinom Igorom koji su članovi Labinskog Društva.
O tim je povijesnim događajima govorio predsjednik labinskog društva J. B. Tito Valter Černjul koji je istaknuo da se nakon kapitulacije Italije 9. kolovoza 1943. na sveopći ustanak protiv fašističkog okupatora dan kasnije digao narod Istre te da se naoružalo tisuće ljudi koji su razoružali talijanske garnizone u Istri i sa zgrada skidali fašistička obilježja.
-Razoružano je 8600 talijanskih vojnika te jedinice karabinjera i fašista. Pod oružjem se našlo oko deset tisuća Istrana te je do 11. rujna oslobođena gotovo cijela Istra osim Pule, Vodnjana, Fažane i Brijuna a istarski ustanici stigli su do Trsta oslobodivši tada i slovenski dio Istre, Izolu i Kopar. U takvim je okolnostima 13. rujna 1943. započeo narodni skup na čelu sa Joakimom Rakovcem, a nakon njegovog pozdravnog govora Ljubo Drndić je pročitao proglas NOO za Istru o priključenju matici zemlji i ujedinjena sa ostalom hrvatskom braćom. U tom se Proglasu ne spominje Jugoslavija već se ističe kako je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupa partizanskim postrojbama te voljom naroda. Proglas poručuje da je Istra Hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na ovom prostoru, smjenu sustava te početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti, rekao je između ostaloga Černjul te istaknuo kao je slijedom Pazinske odluke od 13. rujna 1943. Vladimir Nazor kao predsjednik ZAVNOH-a donio u ime toga tijela Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih hrvatskih krajeva matici zemlji a tu je odluku ZAVNOH potvrdio na svom drugom zasjedanju 12. listopada iste godine.
Černjul je govorio i o Romelovoj ofenzivi i odmazdi fašista nad istarskim narodom kada su spaljena mnoga sela i zgrade i ubijeno oko 2500 civila. Govorio je i o istarskim emigrantima u Zagrebu i drugdje, 18 streljanih istrana i 12 skončanih u Jasenovcu i logoru Gradiška te kako je do konačnog završetka rata 8. svibnja 1945. u 20 mjeseci borbe sudjelovalo oko 29 tisuća boraca a 17 tisuća istrana poginulo je od fašističke ruke i u koncentracionim logorima.
-Istra je dala deset narodnih heroja među kojim je bio i labinjan Mate Blažina. Labinština je sa sedam tisuća sudionika i 1341 žrtvom dala veliki doprinos u NOB-u i u borbi za slobodu sudjelujući u 43.Istraskoj diviziji, 35. Ličkoj diviziji i Prekomorskim brigadama. Istrani su sudjelovali u borbama oko Drvara, oslobađanju Mostara, Beograda i na Sremskom frontu. Labinština ima i pet nositelja Partizanske spomenice 1941 a to su Dušan Diminić, Josip Kos, Alma Licul, Nino Celić i Đildo Štemberger koji je bio prvi istarski partizan poginuo u borbi 1941, zaključio je Valter Črernjul.
U srijedu, 13. rujna će se u 10 sati prigodnom komemoracijom i polaganjem vijenaca obilježiti i takozvana Borba pod brdo, na ulazu u Labin.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
