Slovenija za razliku od Hrvatske nije nacionalizirala komunel
Tri slovenske seoske zajednice kreću u dokazivanje svojih prava
Područje nedaleko od graničnog prijelaza Jelovice (Snimila Gordana Čalić Šverko)
Tri slovenske pogranične seoske zajednice, Rakitovec, Podpeč i Podgorje, koje su prije šest godina ostale bez više od 160 hektara zemljišta u Hrvatskoj, intenzivnije kreću u borbu za svoja seoska dobra ili komunele. Komunele su specifičan oblik vlasništva i postoje samo u selima na području Ćićarije, gdje su ih mještani s obje strane današnje državne granice, kako na hrvatskom, tako i slovenskom dijelu krasa, stekli zajedničkom kupnjom velikih pašnjačkih i šumskih površina od Austro-Ugarske, početkom 19. stoljeća.
Traže pomoć države
Rješenjima Općinskog suda u Puli, odnosno zemljišnoknjižnog odjela, još je 2017. godine naložen upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske na nekretninama seoskih zajednica na Ćićariji, pa tako i Rakitovca, Podpeči i Podgorja. U slučaju pašnjačkih i šumskih površina slovenskih susjeda, radi se o katastarskoj općini Jelovice, a rješenjima su obuhvaćeni općinski odlomak Podpeč, dvije katastarske čestice i Podgorje, osam katastarskih čestica i za njih je laniška općina, jer sva su rješenja došla samo na njenu adresu, pravovremeno uložila prigovor zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnoga prava.
Iako je laniška općina uložila prigovor na rješenja o uknjižbi hrvatske države na seoska dobra, ispostavilo se da ona nije stranka u postupku. Podgorje je, podsjeća, Damjan Pobega, upravitelj Agrarne zajednice Rakitovec, ujedno i predsjednik udruženja agrarnih zajednica Slovenije, angažiralo je i odvjetnika u Hrvatskoj i također dalo prigovor.
- Obratili smo se i Ministarstvu vanjskih poslova Republike Slovenije da zatraži od Hrvatske službeno pojašnjenje, no tamo su nam rekli da ne mogu komentirati ovaj slučaj jer radi se o civilnom, sudskom, postupku, te da će se oglasiti po okončanju spora, no mi još nemamo informacije da li je priveden kraju. Doduše, posljednjih se godina nismo time posebno bavili jer nas u korištenju komunele sprječava žica na državnoj granici. Jedna agrarna udruga je aktivnija, već duže vrijeme prikuplja dokumentaciju, angažirala je i odvjetnika, a preostale dvije njenim će putem, prenio nam je Pobega.
- Hrvatske seoske zajednice imaju nekretnine na slovenskoj strani pa ih naša država nije nacionalizirala. Primjerice u selu Vodice imaju zemljište na slovenskoj strani u Golcu, i dalje su bez problema vlasnici tih površina, čak su poimenično upisani, komentirao je također Pobega.
Ne može to tako
Uz napomenu da sada prvi puta sada čuje za slučaj Račje Vasi, jednom od sela Općine Lanišće gdje su po pitanju komunela najaktivniji, upravitelj Agrarne zajednice Rakitovec istaknuo je da je ovaj problem zasigurno dalekosežan i imati će posljedice.
- Jako sam zadovoljan da je Račja Vas dokazala, barem prvostupanjskom presudom, svoje pravo da država ne može tako kako radi, komentirao je Pobega.
Mještani Račje Vasi dobili su naime prvo poluvrijeme u borbi za komunelu, višestoljetnu djedovinu.Općinski sud u Pazinu donio je presudu o pravo nevaljanoj uknjižbi države na imovinu seoske zajednice, općinskog odlomka, komunele Račja Vas, te je naloženo brisanje uknjižbi i uspostava prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja. Prvostupanjska je to presuda u parničnom postupku protiv države koji je pokrenuo 21 tužitelj porijeklom iz Račje Vasi. Državno odvjetništvo se žalilo pa je ovaj predmet završio na Županijskom sudu u Vukovaru, a odluka se očekuje do kraja ove godine.
Da se radi o suvlasničkoj privatnoj imovini, u Račjoj Vasi dokazuju među ostalim Utokom, dokumentom s povijesnim pregledom nastanka seoskog odlomka Račja Vas, kojim su seljani bili spremni izvršiti podjelu zajedničkog seoskog dobra. U knjizi zabilježbi ugovora, upisa iz 1836. godine, iz kupoprodajnog ugovora, vidljivo je da su prve nekretnine, one na brdu Mocvil, 270 hektara pašnjačkih površina, mještani Račje Vasi kupili na javnoj licitaciji još 1833. godine od austrijskog državnog erara.
Pobega kaže da razumije da je nacionalizacija bila pedesetih godina prošlog stoljeća, ali ne 2017. godine u sudskim rješenjima kojima se nalaže upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske na nekretninama općinskih odlomaka na Ćićariji, pozivati se na Zakon o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina, općenarodnom imovinom iz 1947. godine. Iako one s komunelama nemaju nikakve veze i iako je nacionalizacija poništena 1952. odlukom Vrhovnog suda koji je usvojio zahtjeve za zaštitu zakonitosti postupka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
