hajka na iznajmljivače na "crno"
Lokalne turističke zajednice i Državni inspektorat vršit će kontrolu oglasnika i primati anonimne prijave
(Snimio Luka Jelčić)
Predstavnici većih turističkih zajednica iz Istre na današnjoj konferenciji za novinare skrenuli su pažnju na problem iznajmljivanja na "crno", na iznajmljivače dužnike te neprijavljivanje i neplaćanje turističke pristojbe, što je najčešće slučaj kod vlasnika kuća i stanova za odmor, takozvanih "vikendaša". O ovim aktualnim problemima koje štetno utječu na upravljanje turističke destinacije, osobito u vidu održivosti i konkurentnosti, nedavno se raspravljalo na sastanku s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem i predstavnicima Državnog Inspektorata RH, na kojem su sudjelovale i sve turističke zajednice.
Kako navodi direktorica pulske turističke zajednice Sanja Cinkopan Korotaj, koja se novinarima obratila zajedno s Nenadom Velenikom, direktorom porečke turističke zajednice i Milovanom Popovićem, direktorom umaške turističke zajednice, dogovorena je koordinirana akcija turističkih zajednica i Državnog inspektorata.
- Mi ćemo staviti svoje resurse na raspolaganje, od toga da ćemo pratiti situaciju na terenu i javljati kad vidimo nepravilnosti jer imamo podatke o kućama, do toga da ćemo pratiti portale na kojima se oglašavaju kuće i vidjeti jesu li registrirane. Pozivamo i sve sugrađane te iznajmljivače, da ukoliko znaju za bilo kakvu nepravilnost da se jave u turističku zajednicu, kako bismo doveli red u našu destinaciju. Prijava je anonimna, mi ćemo ju prekontrolirati i proslijediti prema inspektoratu, poručuje Cinkopan Korotaj. S rješavanjem ovih izazova suočava se 11 turističkih zajednica - Poreča, Pule, Umaga, Novigrada, Funtane, Rovinja, Vrsara, Labina, Tar-Vabrige, Medulina i Brtonigle.
Cinkopan Korotaj kaže kako se vesele novom Zakonu o turizmu koji će, kako je najavljeno, regulirati ekspanziju privatnog smještaja. Jedan od problema je, nastavlja, taj što je obiteljski smještaj izgubio svoju prvotnu ideju.
- Više to nije obiteljska kuća u kojoj goste dočekuje obitelj s 1-2 apartmana, već su to zgrade pune apartmana, gdje zakon ponovno dopušta mogućnost da vlasnici - mama, tata, sin, kćer, podijele krevete pa na kraju imaju zgradu od sto kreveta, što više nije obiteljski smještaj, ističe Cinkopan Korotaj.
A upravo je obiteljski smještaj, dodat će Velenik, najranjivi smještaj u lepezi ponude u destinaciji. Kontinuirano povećanje tih kapaciteta, često i nelegalnih, stvara velik problem starim iznajmljivačima koji sve teže plasiraju svoje kapacitete na tržište.
- Poreč ima 119 novih objekata više nego lani, s više od 500 novih kreveta u jednoj kalendarskoj godini. Možemo si samo zamisliti koliko je novih kreveta na tržištu i koliko to predstavlja konkurenciju sadašnjim privatnim iznajmljivačima, onima koji ovise o dopunskom prihodu. Osim toga, nemojmo zaboraviti cijene koje u privatnom smještaju svake godine, opravdano ili neopravdano, rastu. Ja bih rekao djelomično opravdano s obzirom da ima privatnih iznajmljivača koji ulažu u svoje kapacitete, međutim i neopravdano jer ima i onih koji su na razini iz 80-ih godina prošlog stoljeća, koji nisu 30, 40 godina uložili ništa, kaže Velenik.
Još jedan problem je, dodaju oni, i nekomercijalan smještaj, odnosno neprijavljivanje i neplaćanje turističke pristojbe za vlasnike kuća za odmor i gostiju koji borave u objektu. A kako ističe Velenik, u Poreču je oboje slučaj. Objašnjava da su do podataka o ogromnoj količini tih nekomercijalnih objekata u destinaciji došli tijekom pandemije, kada su strani vlasnici kuća za odmor trebali prijavljivati svoj boravak, budući da bez prijave nisu mogli prelaziti granicu. Zbog toga se, kaže, i bilježi pad u nekomercijalnom smještaju od 100 tisuća noćenja u odnosu na 2020. godinu, jer prošle dvije godine gotovo nitko nije prijavljivao svoj boravak.
Popović ističe da se Umag, a s obzirom na svoju sjeverozapadnu poziciju i blizinu granice, ima najveći problem s vikendašima. Po Zakonu su, navodi, dužni prijavljivati svoj boravak od 15. lipnja i 15. rujna, što ne čine, a niti, kaže, plaćaju naknade koje su zaista smiješne.
- To je 30-ak eura za prve dvije osobe i 13 eura za svaku sljedeću osobu ako plaćaju paušalno ili po noćenju sa 70 posto popusta u odnosu na komercijalni smještaj, kaže Popović.
No, najveća je rana istarskom turizmu to što se većina tih kapaciteta iznajmljuje na crno. Dovoljno je, kaže Popović, otvoriti slovenske oglasnike.
- Znamo da se mijenjaju ključevi na benzinskim crpkama u Sloveniji. Oni stvaraju jednu nelojalnu konkurenciju našim privatnim iznajmljivačima koji ulažu u svoje kapacitete, koji plaćaju sva potrebna davanja i sudjeluju u turističkoj ponudi jedne destinacije. Svi gosti koji su neprijavljeni, opterećuju turističku infrastrukturu. Prema najnovijoj informaciji, u Umagu od 2019. godine do današnjeg dana imamo porast od 40 posto u nekomercijalnom smještaju i ukupno skoro 20 tisuća ležajeva, i to oni koji su evidentirani, a bojim se da je brojka barem duplo veća, ako ne i više, kaže Popović dodajući da o tom problemu upozoravaju godinama sve instance - Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatsku turističku zajednicu, Državni inspektorat, lokalnu samoupravu. No, sada je situacija eskalirala.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
