Nedavno je u Zagrebu održana završna konferencija u okviru programa "Centar posvojenja" na kojoj su Andreja Turčin i Dubravka Marušić, predsjednica i direktorica Udruge za potporu posvajanju Adopta govorile o aktualnostima o posvajanju u Hrvatskoj i rezultatima trogodišnjeg programa Centar posvojenja. U sklopu tog programa Adopta je u partnerstvu s područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Zagrebu, Vukovaru, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Splitu i Puli dala niz korisnih savjeta socijalnim radnicima, posvojenoj djeci, posvojiteljima te potencijalnim posvojiteljima.

Na konferenciji u Zagrebu ova je udruga istaknula da briga države za dijete čijim su biološkim roditeljima oduzeta roditeljska prava, ne smije stati njegovim posvojenjem. Kvaliteta potpornih usluga posvojenoj djeci i njihovim posvojiteljima, naglašeno je, nije ujednačena diljem zemlje.

Budući da je program proveden i u Puli, razgovarali smo s Andrejom Turčin i Dubravkom Marušić o ovoj uvijek aktualnoj temi te općenito o problemima i preprekama na koje nailaze potencijalni posvojitelji i posvojitelji u Hrvatskoj.

Andreja Turčin, predsjednica Udruge za potporu posvajanju Adopta

Želje i predodžbe

- Koliko Vam se parova godišnje obrati sa željom da posvoje dijete?

Andreja Turčin: Adopti se godišnje obraća više od stotinu osoba koje bi željele posvojiti dijete - parovi i pojedinci, odnosno pojedinke. Oko 20 posto je onih koji još nisu službeno podnijeli zahtjev za utvrđivanje podobnosti i prikladnosti za posvojitelja, nemaju nikakve informacije o samom procesu posvojenja i u pravilu imaju stotine pitanja. Većina, dakle ostalih 80 posto su osobe koje se žele uključiti, tj. prijavljuju se u stručnu pripremu za posvojenje (Adoptaonica), a njezino je završavanje jedan od preduvjeta za upis u Registar potencijalnih posvojitelja.

- Kakvo je stanje u Istri po pitanju posvojenja?

Dubravka Marušić: Prema podacima s početka svibnja 2023. u Istarskoj županiji su u zadnjih deset godina zasnovana 33 posvojenja. Trenutačno su iz Istre 43 osobe upisane u Registar potencijalnih posvojitelja. U svibnju 2021. godine Adopta je u Puli održala Vikend posvojenja na kojem su se u naše radionice uključili i posvojitelji i potencijalni posvojitelji s područja Istarske županije. Oni su istaknuli dodatne potrebe za uslugama podrške posvojiteljskim obiteljima.

- Dolaze li potencijalni posvajatelji s nekim s određenim željama? Primjerice, žele posvojiti novorođenče ili veće dijete?

Andreja Turčin: Možda termin "želje" ne opisuje dovoljno sve što svaki budući posvojitelj nosi u sebi kao predodžbu. Ali još je važnije da ne obuhvaća cjelokupnu procjenu njegovih mogućnosti i sposobnosti u odnosu na dijete o kojem bi se mogao uspješno brinuti i odgajati ga u toplom, sigurnom i poticajnom okruženju. Važno je neprekidno naglašavati da moramo učiniti sve da djeca što kraće žive u neizvjesnosti, bez obiteljske skrbi. Kakve god da jesu pojedinačne osobne i životne okolnosti posvojitelja, jako je važno istaknuti da sami kažu da su tijekom Adoptaonice i drugih savjetovanja dobili realniju sliku o posvojenju te da su mnogo naučili o skupinama djece koja teže dobivaju obitelj. Nakon naših savjeta skloni su prihvaćati različitosti pa se nerijetko pomiču granice anticipirane slike ili kriterija koje sami definiraju u odnosu na mogućnosti posvajanja djeteta određene dobi i drugih ključnih karakteristika.

Sigurno odrastanje

- Koliko dugo može trajati proces posvojenja i koji ga čimbenici mogu prolongirati, pa i otežati?

Dubravka Marušić: Za zasnivanje uspješnog posvojenja s jedne su strane potrebni adekvatni i prethodno educirani posvojitelji, a s druge strane dijete s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje. Duljina čekanja potencijalnih posvojitelja varira od slučaja do slučaja, a može se značajno ubrzati kada su obitelji spremne posvojiti dijete starije od pet godina, dijete s teškoćama u razvoju ili pak više braće i sestara zajedno. Od izuzetne je važnosti da kao društvo, a naročito stručnjaci kojima je povjerena skrb o djeci, težimo osiguranju ravnopravnih uvjeta u ostvarivanju prava djeteta na život u obitelji, neovisno o njegovoj trenutačnoj životnoj dobi ili drugim karakteristikama. Većina posvojitelja ostvari posvojenje unutar pet godina nakon upisa u Registar potencijalnih posvojitelja.

- Je li osobama, odnosno parovima koji su udomitelji u pravilu olakšan proces posvojenja djeteta ako izraze želju za time?

Andreja Turčin: Ne raspolažemo točnim podacima, ali nije pravilo da je udomiteljima olakšan proces posvojenja jer je nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad zadužen za procjenu jesu li neki potencijalni posvojitelji najbolji mogući izbor za pojedino dijete i ne može se reći da će udomitelji "automatizmom" imati lakšu startnu poziciju za posvojenje. Kako bi se definirao model "udomiteljstva s ciljem posvojenja djeteta", još se mora provesti vrlo detaljna stručna analiza i rasprava, jer mišljenja stručnjaka po ovom pitanju trenutačno nisu ujednačena.

- Zbog čega se često nastoji posvojeno dijete izdvojiti iz poznate okoline i preseliti u novu, odnosno zašto je dobro da posvojitelji dolaze iz drugih županija?

Dubravka Marušić: Razlog leži najčešće u postizanju maksimalno moguće sigurnosti i sigurnog okruženja odrastanja. Ne zaboravimo da su mnoga djeca izdvojena iz svojih bioloških obitelji u kojima su bila žrtve ekstremnog zanemarivanja i zlostavljanja od strane svojih roditelja. Djetetu je potrebno konačno osigurati stabilnost, sigurnost i sve uvjete za normalizaciju i prevladavanje prisutnih teškoća.

Prepreke i uvjeti

- Postoji li dobno ograničenje kod potencijalnih posvojitelja i, ako postoji, o kojoj dobnoj granici govorimo?

Andreja Turčin: Po Obiteljskom zakonu postoji donja dobna granica, ali ne i gornja granica starosti. Obiteljski zakon u članku 184. kaže: "Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina. Ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba mlađa od dvadeset i jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina".

- Može li samac posvojiti dijete?

Andreja Turčin: Može, ako je to za dobrobit djeteta, odnosno u njegovom najboljem interesu.

- Je li moguće da dijete bude posvojeno ukoliko jedan od posvojitelja ima neku kroničnu bolest ili je osoba s invaliditetom?

Dubravka Marušić: Moguće je. Ustav Republike Hrvatske nam jamči da nećemo biti diskriminirani ni po kojem kriteriju, uključujući kroničnu bolest i osobe s invaliditetom. Naravno, očekuje se da potencijalni posvojitelji imaju sve osobne karakteristike zbog kojih će ih stručnjaci HZSR-a procijeniti osobama prikladnima i podobnima za posvojenje. Najkraće je objasniti tko ne može biti posvojitelj, tj. koje su prepreke za posvojenje.

- Koje su to prepreke zbog kojih neka određena osoba ne može postati posvojitelj?

Dubravka Marušić:   Postoje zakonske prepreke koje definiraju da posvojiti ne može osoba koja je lišena prava na roditeljsku skrb, koja je lišena poslovne sposobnosti ili čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

- Koje (pred)uvjete moraju ispuniti potencijalni posvojitelji?

Andreja Turčin: Potencijalni posvojitelji moraju dobiti pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, završiti stručnu pripremu za posvojenje u trajanju od 40 sati te nakon toga biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja.

Adopta

Adopta je neprofitna organizacija koju su osnovali posvojitelji i potencijalni posvojitelji s ciljem da, u suradnji sa stručnjacima, institucijama i osobama iz prakse, djeluje na stvaranje pozitivnog, ugodnog i podupirajućeg okružja za obitelji nastale posvojenjem.

Hitno su potrebna rješenja za gotovo 1.300 djece koja su izvan obitelji dulje od tri godine

U Hrvatskoj je trenutačno u ustanovama za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi te udomiteljskim obiteljima više od 3.500 djece.

Među njima su 1.263 djeteta koja su izvan obitelji dulje od tri godine. Adopta smatra da se hitno treba utvrditi mogu li roditelji te djece zadržati roditeljska prava.

- Svaki novi dan boravka djeteta u domu za to je dijete dan previše. U fokusu trebamo imati dobrobit djeteta. U Registru potencijalnih posvojitelja trenutačno je 954 ljudi, a s druge je strane 209 djece s pretpostavkama za posvojenje. Među tom je djecom čak 85 posto starijih od pet godina. To je zvono za uzbunu! Naime, ako dijete svoje najranjivije razdoblje života provodi izvan obitelji, raste u nepoticajnim socijalnim uvjetima i to utječe na njegov razvoj. Ono što dijete proživljava u najranijoj dobi, na njemu ostavlja trajne posljedice koje mu višestruko povećavaju rizike od razvojnih teškoća i mnogobrojnih bolesti. Što je dijete dulje u sustavu socijalne skrbi, ono teže dobiva novu obitelj, istaknula je Andreja Turčin.

U proteklih 14 godina u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 1.238 posvojenja. Prošle je godine posvojeno 190 djece što je povećanje od 25 posto u odnosu na godinu ranije.

- Mnogo bi više djece moglo biti posvojeno kada bi bio riješen status djece koja su smještena u ustanove i udomiteljske obitelji, a čiji roditelji ne rade na unaprjeđenju svojih roditeljskih kompetencija. Statistika nam otkriva da u prosjeku od prestanka zajedničkog života roditelja s djecom do postupka vještačenja njihovih roditeljskih kompetencija prođu čak tri godine. To je predugo! Do tog bi vještačenja trebalo doći unutar šest mjeseci. Zakonska podloga je dobra, no procesi se trebaju ubrzati. Ti procesi imaju niz dionika – od Hrvatskog zavoda za socijalni rad preko posebnih skrbnika do obiteljskih sudova. Biološki roditelji u mnogo bi slučajeva mogli i kazneno odgovarati jer su zanemarivanje i zlostavljanje djece kaznena djela, istaknula je Dubravka Marušić.

Dubravka Marušić