"Grožđe i vino predstavljaju karakterističnu ponudu Istre, posebno važnu u turizmu. Zbog toga treba čvršće povezati vinogradarsko - vinarsku proizvodnju s turističkom privredom u obliku raznih manifestacija na objektima proizvodnje, u trgovačkoj mreži i u dnevnoj pansionskoj i vanpansionskoj potrošnji. Unapređenje marketinga i potrošnje vina jedan je od bitnih pretpostavki daljnjeg razvoja vinogradarstva i vinarstva ovoga područja".Rečeno je to, između ostalog, na savjetovanju "Aktualna problematika vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Istri i Hrvatskom primorju", koje je održano u Poreču 1985. godine u prigodi 110. godišnjice Poljoprivrednog instituta i škole.

Smanjenje vinogradarskih površina

Kada je u Poreču otvorena 39. Vinistra, izložba (ne samo) vina širih razmjera, korisno je i zanimljivo prenijeti što je to te 1985. godine rečeno o vinogradarstvu i vinarstvu u Istri (i Hrvatskom primorju).

Tada je rečeno da je u Istri i Hrvatskom primorju u društvenom sektoru 1970. godine bilo 1.837 hektara, 1977. godine 1.197 hektara, a 1984. godine 1.757 hektara vinograda. U privatnom sektoru 1970. godine bilo je 12.227 hektara, 1977. godine 10.701 hektara, a 1984. godine 8.755 hektara vinograda.

Godine 1907. u povijesnim granicama Istre bilo je zasađeno 34.212 hektara uglavnom mješovitih nasada vinograda. Tada je rečeno da brine smanjenje površina od 1970. do 1985. godine i tendencija daljnjeg smanjenja vinogradarskih površine u privatnom sektoru i gotovo stagnacija razvoja vinogradarstva u društvenom sektoru.

Proizvodnja grožđa kretala se: 1970. godine ukupno 46.820tona, 1977. godine 48.948, 1983. godine 54.690. Prinos po ha/mtc 1970. godine bio je 33, 1977. godine 41, 1983. godine 52. Prosječni prinosi grožđa po hektaru, iako s tendencijom porasta, veoma su niski.

Istra je u nepunih 100 godina doživjela velike izmjene sortnog sastava. Od 1903. do 1909. godine dominirale su sorte za crna vina sa 70 posto, bijela 24 posto i sorte za crvena vina 8 posto. Također je zapaženo da je u posljednjih 50 godina od ranijih 76 posto sorata za crna i crvena vina mijenjan sortiment: 60 posto bijelih, 40 posto crnih sorata grožđa. Takvo je stanje bilo neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kao rezultat usmjeravanja vinogradarskih znanstvenih institucija Italije i dakako tadašnje potražnje na tržištu vina.

Porijeklo loznog sadnog materijala

Iskustva i rezultati vinogradarstva u društvenom sektoru Istre dobra su osnova, rečeno je na Skupu, za izbor podloga i sorata. Istra je pred 50 godina proizvodila oko 7.000 mtc stolnog grožđa. Razvoj turizma nameće preispitivanje ranijih sorata jer da ovaj podrajon nije povoljno područje za tu proizvodnju. Dakako da i dalje u prvom planu ostaje proizvodnja vinskog grožđa, međutim, preporučeno je da bi neke lokalitete kvarnerskih otoka i Istre trebalo predodrediti za proizvodnju stolnog grožđa, barem za potrebe turizma i lokalne potrošnje.

Povezane vijesti

• Svađe oko zaposlenja u gradskoj upravi Poreča
• Grad pečenim volom časti sugrađane i goste
• Porečki turizam na pragu apsolutnog rekorda