Uvaženi svećenik Porečke i Pulske biskupije, dr. moralne teologije Josip Grbac, umaški župnik, u mjesečniku Ladonja, vjerskom informativno-kulturnom listu nedavno je posao o aktualnoj temi odnosa Istre i Schengena.

"Nekako smo svi oduševljeni što je Hrvatska konačno postala punopravna članica tzv. schengeskog prostora. Istra kao pogranična regija svakako je među prvima koja pozdravlja taj iskorak.

Mnogi ljudi koji iz Istre svakodnevno prelaze granicu, i privatno i poslovno, ne moraju svakodnevno obavljati granične procedure, tijekom turističke sezone satima na granici čekati u kolonama automobila. Oni koji rade u Sloveniji ili Italiji točnije mogu planirati vrijeme dolaska na posao.

Sve u svemu, počinjemo se više osjećati kao punopravni građani Europske unije, a ne kao nekakvi došljaci iz balkanskih prostora koji su uvijek od mnogih zemalja EU-a bili smatrani nekako manje vrjednijima i civiliziranima. Ako uz to gledamo na činjenicu uvođenja eura kao službene valute u Hrvatsku, svakako da će suživot Hrvatske i Istre s građanima ostalih zemalja EU-a biti jednostavniji i plodonosnim", piše dr. Grbac.

Dr. Grbac napominje da je jedan od ciljeva stvaranja EU-a bio jačanje zajedništva među ljudima, a za to je trebalo stvoriti određenu infrastrukturu. Hrvatska kao mala zemlja nije mogla imati odlučujući utjecaj, stoga je normalno da neki od kriterija (na političkom, ekonomskom i socijalnom planu) ne zadovoljavaju mnoge hrvatske građane.

Autor navodi nekoliko primjera na kojima EU inzistira: da svaka država prihvati zakonodavstvo koje će u potpunosti i u svemu izjednačiti klasičnu obitelj sa svim mogućim novim oblicima suživota; na pokušaje da bitno utječe na programe koji će se provoditi u školama, omalovažavajući na taj način ulogu roditelja i većine građana neke države.

"Kad govorimo o schengenskom režimu, uglavnom mislimo samo na nestajanje graničnih kontrola. Međutim, svaka ozbiljna država zadržava pravo postavljanja nekih ograničenja koja se tiču vlastite sigurnosti, a koja su obvezatna kako za domaće građane, tako i za strance. I dok su postojale fizičke granice, u Istri se, na primjer, dogodila pandemija bespravne gradnje, kako domaćih neimara, tako i stranaca.

U mnogim su mjestima sama obala i plaže gotovo privatizirane, slobodan pristup moru onemogućen. Hoćemo li taj trend još više i dalje nastaviti, sve pod parolom da su granice ukinute? Mislim da se tim pitanjima moraju ozbiljno pozabaviti političari na razini Hrvatske i lokalnih zajednica.

Nije EU najviše zaslužna što je danas Hrvatska samostalna i slobodna država, a još je manje zaslužna što je Istra danas jedna od najrazvijenijih regija u Hrvatskoj. Nestajanje fizičkih granica ne smije nas omesti da budemo gospodari na svome imanju. Moramo odlučno stati na kraj poimanju da su Hrvatska i Istra svojevrsni El Dorado u kojem svatko, pogotovo ako je stranac, može raditi i ponašati se kako želi zanemarujući sva pravila ponašanja, pa i samo hrvatsko zakonodavstvo", smatra dr. Grbac.

Tekst "Istra i Schengen" uvaženi teolog dr. Josip Grbac zaključuje riječima: "Život bez ikakvih granica svodi se na zoološki vrt. Ako više nema fizičkih granica, moramo biti pametni i učiniti sve što je moguće da nam se ta neograničena sloboda ne bi obila o glavu. Neke moralne, etičke, civilizacijske granice bit će nam i dalje jako potrebne."

Povezane vijesti

• Tinjanac koji je prijateljevao s riječima, a RATOVAO S BEČKOM JOZEFINSKOM BIROKRACIJOM
• BRODOBRAVAR I KANTAUTOR 27 godina dijelio je sudbinu Uljanika s tisućama šljakera - ROBERTINO GRBAC, ULJANIK-ovac i MIK-ovac: "Čovjek je bio vrijednost Uljanika. Ali čovjek je otišao. Tu više nema kruha. A ja ću opet pjevati, i to "Ča smo mi", svoju novu pjesmu"
• U zrak podigao 30 tona težak krov Uljanikove Direkcije - JOSIP JURINOVIĆ, JEDAN OD GRADITELJA PULE "Nekad smo gradili sto stanova godišnje, a sada gledam derutne fasade po gradu"