NACIONALNA KONFERENCIJA

Otvaranje centra pčelarstva u Ripendi: U ruralnim područjima, uz pčelarstvo, treba potaknuti razvoj apiturizma i apiterapije

Darko Martinović, predsjednik Pčelarske udruge Labin i organizator konferencije, istaknuo je kako je potrebno u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti uvrstiti apiturizam i apiterapiju te odrediti uvjete tko se može time baviti kao obrtom. Na taj način mogu se lakše dobiti sredstva do kojih je sada teže doći jer se mogu dobiti samo od ministarstva turizma ili poljoprivrede, a Martinović smatra da bi trebalo stvoriti jedinstvenu bazu financiranja

| Autor: Branko Biočić
Ilustracija (Arhiva)

Ilustracija (Arhiva)


Treću godinu za redom u Labinu je održana Nacionalna konferencija pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem. Ovogodišnja je konferencija po prvi put organizirana bez epidemioloških mjera koje su proteklih godina bile na snazi zbog čega se većina predavanja održavala on-line.

Organizator konferencije koja je održana u polivalentnoj dvorani Gradske knjižnice bila je Pčelarska udruga Labin, a suorganizatori Grad Labin i Hrvatsko apiterapijsko društvo uz potporu Istarske županije te općina Sveta Nedelja, Kršan, Pićan i Raša.

- Cilj nam je bio da pokušamo rezimirati rezultate od prve konferencije do danas, što je sve napravljeno, koje su bile inicijative. Napravljen je veliki napredak, intencija nam je razvoj ruralnih prostora, na tome inzistiramo i to dogovaramo koristeći mjere Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva turizma. Želimo da se u našim ruralnim prostorima ljudi ne bave samo pčelarstvom, nego da naprave i pomak prema granama pčelarstva kao što su apiturizam, apiterapija, apiinhalacije, apimasaže i niz dodatnih sadržaja koje pruža upravo pčelarstvo. Apiturizam je vrlo važan jer se po strategiji razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine trebaju razvijati i drugi oblici turizma i ruralna područja. Tu vidimo priliku za mlade pčelare, da ljudi investiraju u nove projekte i ostvaruju dobit, rekao je Darko Martinović, predsjednik Pčelarske udruge Labin i organizator konferencije.

Istaknuo je kako je potrebno u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti uvrstiti apiturizam i apiterapiju te odrediti uvjete tko se može time baviti kao obrtom. Na taj način mogu se lakše dobiti sredstva do kojih je sada teže doći jer se sada mogu dobiti samo od ministarstva turizma ili poljoprivrede, a Martinović smatra da bi trebalo stvoriti jedinstvenu bazu financiranja. Očekuje i dobru pčelarsku sezonu, regeneraciju pčela i proizvodnju meda na razini nekadašnjih brojki. Najavio je i stepenicu više, a to je projekt otvaranja Centra pčelarstva Ripenda kao centra širenja znanja i mogućnosti u pčelarstvu.

Ispred Hrvatskog apiterapijskog društva konferenciji je nazočila predsjednica dr. sc. Gordana Hegić koja je govorila o apiturizmu u Hrvatskoj. Istaknula je kako posebno mladi ljudi iz ruralnih sredina vide svoju perspektivu u tome da iskoriste svoje znanje o pčelarstvu i nadopune ga osnovama apiterapije, razviju apiturizam i pokrenu svoje specifične api priče.

- Ovo je već treća konferencija zato što se stvari u Hrvatskoj toliko brzo odvijaju i pozitivno pomiču prema naprijed da jednostavno moramo prije turističke sezone razviti tu priču. U Hrvatskoj već sada imamo oko 30 točaka gdje se mogu koristiti usluge apiturizma, isto tako imamo i kvalitetne usluge apiterapije naših registriranih i educiranih terapeuta. Posebno je važan rad s mladima i edukacija djece što je u punom zamahu, pogotovo ovdje u Labinu gdje imamo gradski pčelinjak gdje mogu vidjeti pčele i kušati pčelinje proizvode. Budućnost je jako dobra, ali sve to treba malo više promovirati kroz turističke zajednice i turističke pakete.

Turističke zajednice trebaju prepoznati ono što imaju u svom kraju. U Našicama imamo urbano pčelarstvo, u Novskoj odličnu suradnju s lokalnom zajednicom gdje imamo slanu sobu i api inhalacije, u okolici Labina imamo agroturizam gdje su apiturizam i apiterapija povezani. Imamo puno tih točaka koje treba samo dobro promovirati, rekla je dr. Hegić i istaknula da se suvremeni pčelar prilagođava promjenama koristeći i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Naglasila je da kroz pčelarstvo kao profesiju mladi pčelari mogu uzdržavati svoje obitelji i ostati u ruralnom području, a pritom im Hrvatsko apiterapijsko društvo nudi pomoć, edukaciju i promociju. Dr. sc. Ezio Pinzan, županijski pročelnik za poljoprivredu, rekao je kako Istarska županija podupire razvoj poljoprivrede, stočarstva, turizma pa tako i pčelarstva koje želi približiti mladima.

- Moramo vratiti pčelarstvo na nekadašnju razinu kada smo imali puno više pčela, košnica i veću proizvodnju meda. Područje kako što je Istra omogućava stvaranje vrhunskog proizvoda koji se može plasirati, ne samo kroz turizam, nego i u Europu i svijet. Radimo na zaštiti izvornosti naših proizvoda pa se nadam da ćemo kroz Europsku komisiju dobiti registraciju istarskog meda kojeg ćemo kao takvog moći izvoziti u Europu, rekao je Pinzan te pohvalio Labinštinu kao najaktivniju u Istri na području pčelarstva. Labinski gradonačelnik Valter Glavičić pohvalio je labinsku udrugu pčelara, njezinog predsjednika Martinović i dr. Hegić te rekao kako je cilj da Labin postane glavno ishodište apiturizma u Istri jer pčelarstvo ovdje ima dugu tradiciju, a Labin je apiturizam prepoznao kao svoj adut za budućnost.

- Gotova je dokumentacija za centar pčelarstva i apiterapije koji će se nalaziti u bivšoj školi u Ripendi. Zajednički nam je cilj da to bude prvi projekt takve vrste u Hrvatskoj koji će nuditi brojne edukativne i zdravstvene sadržaje te će uskoro biti prijavljen na najavljene natječaje u sklopu Interreg-a Slovenija - Hrvatska. Vjerujem kako ćemo jednu od idućih konferencija otvoriti u tom jedinstvenom prostoru, rekao je između ostaloga Glavičić.

Svoja pozitivna iskustva kroz predavanja i prezentacije podijelili su i razni gosti i međunarodni sudionici. Na kraju konferencije doneseni su i zaključci u kojima se navodi da se u Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine posebno ističu projekti lječilišnog turizma budući da pružaju cjelogodišnju uslugu i nisu podložni izrazitoj sezonalnosti te smanjuju pritisak na zdravstveni sustav, a tu se apiturizam, po svim svojim karakteristikama, savršeno uklapa.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter