Naša sloga, poučni, gospodarski i politički list, u svom 14., odnosno 30. broju (7. travnja i 28. srpnja 1910.) objavio je interpelacije istarskih zastupnika Vjekoslava Spinčića i Matka Mandića koje je vrijedno spomenuti iz više razloga. Mada je otad prošlo više od stotinu godina, administracija (činovništvo) je gotovo isto: kao i danas, da bi se vlast pokrenula, treba joj puhati za vrat, stalno obasipati dopisima. U Carevinskom vijeću u dalekom Beču bili su aktivni, a njihov rad vjerno je pratila Naša sloga. Svi koji su sjedili u visokom domu, znali su za Istru, a u Istri i za Grdoselo, Zamask, Kašćergu ili Skitaču, Roč i Savudriju.

Prenosimo dvije interpelacije (pojam aktualan na nedavnoj sjednici Sabora u vezi Zakona o pomorskom dobru): o izgradnji lukobrana u Baški na otoku Krku, jer za nevremena more i valovi prijete kućama, te zahtjev da se ugroženima od elementarnih nepogoda u istarskim općinama dodijeli pomoć.

Oba teksta prenosimo uglavnom u cijelosti.

Brzojavka za spas ugroženih kuća

Zastupnik Vjekoslav Spinčić uputio je interpelaciju ministru trgovine u kojoj kaže:

„Izgradnjom inače toli željenoga novoga lukobrana u Baški na otoku Krku g. 1892. došle su u pogibelj sa morske strane kuće od „Manja“ do „Pivnice“. Prije izgradnje novoga lukobrana bile su te kuće odaljene od mora kakvih 15 metara. Njegovom izgradnjom približilo se more do njih tako da u same nje, za uzburkanoga mora, velikom silom udara.

Odmah prvih godina iza gradnje prituživali su se naročito vlastnici tih kuća kod tamošnjega lučkoga ureda, al ljudi toga ureda ili nisu razumjeli ili nisu htjeli da se zauzmu da se odnosnomu zlu doskoči.

Negdje godine 1895. podala je c.kr. pomorska vlada njeke svoje činovnike, da izvide stvar; i oni bijahu mnienja da bi pomorska vlada dala nabaciti, u stanovitoj udaljenosti od rečenih kuća njekoliko gromada kamenja, dok bi obćina imala nasipati prostor izmed toga kamenja i onih kuća i uredila javni put. Pojedini vlasnici kuća, da ih zaštite od morskih valova, obratili su se na c.kr. pomorsku vladu godine 1902. posebnimi molbami, a obćina podnesla je dne 12. oktobra 1903. odnosnu molbu na istu c.kr. kot. Poglavarstva u Lošinju – naglasiv da nezna da li je c.kr. vlada dala izgraditi nacrt – izjavila, da ona, čim c.kr. pomorska vlada učini svoje, neće kasniti da učini što je do nje. Obćina nije ni pojedincem branila napraviti nasipe izpred svojih kuća, nego je svaki put iztaknula da ima nasipano tlo biti javno dobro.

Videć obćina da c.kr. pomorska vlada ništa ne poduzima, a da se odnosnim kućam temelje podkopava, da se je jedna kuća srušila, da valovi za velikih oluja takovom jakošću i tako visoko u kuće udaraju, da njihovi stanari od užasa svoje stanove zapuštaju, te da je do 60 kuća svaki dan u sve to većoj pogibelji, podnesla je dne 16. jula 1909. molbu na c.kr. ministarstvo u Beču, te molila da se ugroženi položaj onih kuća zaštiti čvrstom blokadom i bankinami, iza kojih bi pak obćina napravila jako potrebit kolni put. Toj molbi priložila je općina nacrt odnosnih radnja, približan trebovnik, izkaz prinosa vlasnika kuća izmed „Manja“ i „Pivnice“, što bi ih dragovoljno dali za izvodjenje tih radnja.

Kako je obćina predvidjela, tako se je žalibože u velikoj mjeri u noći izmed 14. i 25. jenara t.g. dogodilo. Što se je dogodilo razvidno je iz brzojavke poslane dne 25. I. 1910. ministru trgovine u Beč, koja glasi:

„Noćas 48 obitelji napustilo je kuće, koje je more, jugom uzburkano, poplavilo. U prizemnim lokalima je do 2 metra vode. More provaljuje preko krovova, 54 kuće su u pogibelji da se sruše. Tražimo zaštitu pozivom na molbu tamo poslanu 16. jula 1909. Obćina“.

Sličnu brzojavku poslala je obćina također na c.kr. pomorsku vladu u Trstu kao i na zastupnika onoga kotara prvopodpisanoga, koj je odmah iza toga interesovao za stvar osobno odlučujuće čimbenike u Beču pak i u Trstu. Istodobno dala je obćina ustanoviti štete što su ih pojedini vlasnici kuća usljed oluje imali. Pozivom na brzojavku podnesla je sliedećega dana, koli rečenom c.kr. ministarstvu trgovine toli c.kr namjestničtvu u Trstu, a 28. jenara c.kr. glavarstvu u Krku molbu da bi se bezodvlačno poduzelo sve što je nužno da se radnje neobhodno potrebite za zaštitu kuća, i ljudske živote, izvrši.Pošto je sad eto skoro dva mjeseca što se je u Baški dogodila velika nesreća, i pošto je do 60 obitelji još uvjek u pogibelji i za svoje kućice, uslobodjuje se podpisani upraviti na Njeg. Preuz. gospodina ministra sliedeći upit:

Je li već c.kr. uprava poduzela shodno, a da se čim nastanu ljepša vremena, započme sa zaštitnimi radnjami na obali morskoj izmed „Manja“ i „Pivnice“ u Baškoj?

Beč, 3. marča 1910.“

Hitno ublažiti bijedu u istri

Zastupnik Matko Mandić, na sjednici Carevinskog vijeća, 23. prosinca 1909., uputio je hitan zahtjev (Prešni predlog) da se ublaži bijedu u Istri, nastalu zbog suše, tuče i drugih elementarnih nepogoda.

Zastupnik Mandić je priopćio:

„Pokrajinu Istru biju već više godina uzastupce razne elementarne nezgode tako da se gospodarstveno nikako pridignuti nemože. Suša se je primjerice tako udomila u našoj pokrajini, da neprodje godina, a da ju nebi težko čitava pokrajina ili bar veći dio iste oćutio. Suši pridružuje se svake godine nesretna tuča, koja uništi sad ovaj sad onaj kotar ili više njih i to dielomice ili posve tako da je često sav trud i trošak naših poljodjelaca i gospodara uzaludan bio.

Osim suše i tuče bilo je zadnjih godina u pojedinih krajevih Istre i čestih povodnja (op., poplava) koje su u rano proljeće uništile mlade usjeve i nasade ili na jesen dozrijele plodove.

I ovog ljeta stigle su u našu siromašnu pokrajinu Istre razne elementarne nezgode, kao povodanj, suša najpače tuča. U općini Jelšane je ovo već treća godina što je u pojedinih poreznih obćinah povodanj silnih naniela štete.

Mnogo veće štete prouzročila je ljetos u raznim krajevih Istre grozna tuča. Dočim je u noći od 7. na 8. julija 1909. nabujali Bašćanski potok (otok Krk) poplavio njive, odnesao dan prije požanjenu pšenicu i nanesao drugih šteta, potukla je tuča u raznih danih junija i julija 1909. sliedeće krajeve (op., nabrojeni su Draguzetići -Cres, Vrh – Krk, Vrbnik; Dolenja Vas – Roč, dio općine Kastav, Sv. Lovreč – Skitača; porezne općine Zamask, Kašćerga, Kršikla, Grdoselo, Brtonigla, Zareč, Novaki, Cerovlje, Previž, dio Trviža, Berma i Pazina, Lindara, Gračišća i Skopljaka u kotaru Pazin; dio Oprtlja, Notovunskih Novaki, dio grožnjanske općine, Krasica i Savudrija, (Naša sloga piše Zavudrija op. n.).

Na temelju toga stavljaju podpisani sliedeći prešni predlog:

I. Poziva se c.kr. vlada da priskoči čim prije na pomoć oštećenimi obilatom podporom, napose znatnimi prinosi za javne radnje.

II. Da c.kr. vlada dozvoli uvoz žita bez carine, i da bezplatno obskrbi vodom krajeve, koji na istoj oskudjuju. U formalnom obziru, predlaže se da se ovaj predlog razpravi svimi kraticami predvidjenimi u poslovniku.

U Beču, 28. decembra 1909.“

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke