Saznati i pogoditi kakvo će vrijeme biti, nije u ravnini s loto pogotkom, ali je u većini slučajeva korisno i dragocjeno, primjerice, uzeti kišobran, jer će možda pasti kiša! Kako, dakle, saznati kakvo će vrijeme biti tijekom dvanaest mjeseci u godini?

Dugogodišnji je običaj da Istarska Danica donosi predviđanja vremena prema tzv. stoljetnom kalendaru. Ta predviđanja nisu znanstveno utemeljena, ali mogu biti zanimljiva radi uspoređivanja stvarnih vremenskih prilika.

Za ovu 2023. godinu stoljetni kalendar predviđa da će proljeće biti suho, oštro i hladno. Ljeto veoma vruće, noći tople, sparina i suša. Jesen više suha nego vlažna i dugo topla. Zima suha i jaka, vjetrovita i nestalna.

Proljeće počinje 20. ožujka, ljeto 21. lipnja, jesen 23. rujna, a zima 22. prosinca. Tijekom 2023. godine dogodit će se dvije pomrčine Sunca (20. travnja i 14. listopada) i dvije pomrčine Mjeseca (5. svibnja i 28. listopada). Nijedna pomrčina Sunca neće biti vidljiva iz Hrvatske, a iz Istre u cijelosti vidjet će se samo druga pomrčina Mjeseca (28. listopada).

Prisjetimo se kakvo je vrijeme Istarska Danica najavila za prošlu 2022. godinu. Proljeće je trebalo biti vlažno i hladno; ljeto u početku vlažno, od sredine toplije i do kraja olujno i vruće; jesen kišovita; zima u početku studena, a zatim blaga i ugodna. U 2022. godini bile su četiri pomrčine, dvije Sunca i dvije Mjeseca.

Godinu dana prije, 2021., Istarska Danica predviđala je suho, ali hladno proljeće, ljeto hladno i kišovito, jesen vlažnu i hladnu, zimu u početku vlažnu, zatim vrlo hladnu. I tokom 2021. godine bile su četiri pomrčina, dvije Sunca i dvije Mjeseca.

Zanimljivo je "skočiti" stotinu godina unazad i vidjeti kakvo je vrijeme predviđao narodni koledar "Jurina i Franina" za "prostu 1923. godinu".

Prognoza vremena opisana je doista zanimljivo: "Lijepo vrijeme bit će kada je za zapada sunca zapad rumen, a istodobno istok jasno zažaren; kada su zvijezde u mliječnoj stazi jasne i kada ima mnogo krijesnica; kada je mjesec jasan i bijel; kada sijeva uvečer za jasna neba; kada se dim diže ravno u vis; kada lastavice visoko lete; kada padne mnogo rose; kada su u dugi jasnije žuta i modra boja; kada puše istočni vjetar".

"Kiše će biti kada se vršci rogova na Mjesecu ne vide jasno; kada se poslije zapada Sunca vide na zapadu kao vatra crveni pojasevi; kada su vršci gora zamagljeni; kada Sunce ili Mjesec ima žućkasti klobuk; kada je zora crvena, a navečer nebo žuto; kada se dim spušta k zemlji; kada lastavice lete nisko; kada vrane mnogo grakću; kada nam muhe mnogo dosađuju.

Prije stotinu godina bile su dvije pomrčine Sunca i dvije Mjeseca. Iz naših krajeva vidljiva je bila samo pomrčina Mjeseca 3. ožujka.

Zanimljiv je bio i popis državnih praznika u Italiji u koledaru: Nova Godina, rođendan Nj. V. Kraljice (8.01.), imendan Nj. V. Kraljice matere (20.07.), imendan Nj. V. Kraljice (18.08.), rođendan Nj. Kr. V. prijestolonasljednika (15.09.), godišnjica zauzeća Rima (20.09.), dan mrtvih (8.11.), godišnjica pobjede (4.11.), rođendan Nj. V. Kralja (11.11.), badnji dan (24.12.), Silvestrovo.

Kralj je bio Vittorio Emanuel III., supruga kraljica Jelena r. Petrović, crnogorska princeza, kraljica majka Margerita, a prijestolonasljednik Umberto.

Koledar 1923. godine, uz svaki od dvanaest mjeseci, ima vremenske izreke, koje su također zanimljive i poučne:

Siječanj: Ako je trave u siječnju - neće niti u travnju i svibnju; Ako je u siječnju kiše - neće u Martinju biti vina; Ako siječanj nije u snijegu - teško njivi, dolu i brijegu.

Veljača: Ako se mačka u veljači sunča - u ožujku će opet u zapećak; Kakova Pepelnica, takova cijela korizma; Ako veljača muhe oživi - ožujak će ih podaviti; Što burnija Svijećnica - to ljepše proljeće.

Ožujak: Koliko je u ožujku rose - toliko u svibnju mrazova; Ožujska grmljavina - rodna godina; Svakomu mjesecu ukradi, a ožujku dodaj; Kišan ožujak - mršava ljetina.

Travanj: Mokar travanj - suh lipanj; Jurjevska kišica - od Boga rosica; Suh travanj - mršava godina; Vedre travanjske noći - neće nikoga pomoći.

Svibanj: Sušan svibanj - gladna godina; Svibanjska rosa gnoji - svibanjski mraz ubija; Što više prepelica u svibnju fućka - to će biti skuplji kruh.

Lipanj: Do Petrova valja kiša - po Petrovu baš ništa; Što više u lipnju grmi - to bolja žetva; Kakav je lipanj – takav će biti i prosinac.

Srpanj: Što srpanj ne kuha - može rujan peći; Kakav je srpanj - takav će biti i siječanj; Ako je u Mariji Magdaleni kiše - bit će je još i više; Vedro Jakovljevo - oštra zima.

Kolovoz: Lijepo Rokovo - lijepo vino; Suhi kolovoz - suho vino; Što deblja u kolovozu kiša - to tanje u listopadu vino.

Rujan: Rujanske kiše zlato su njivi a otrov vinogradu. Kakav je rujan – takav će biti i ožujak. Ako ne odlete lastavice od Miholja – bit će oštre zime.

Listopad: Što se list duži - to se zima pruži; Topal listopad - mrzla veljača; Ako prvi snijeg na mraz padne - bit će rodna godina; Mnogo magle u listopadu - mnogo snijega u zimi.

Studeni: Što više snijega u studenom to bolje; Grmljavina u studenom znači dobru godinu; Ako padne mraz po kiši – bit će slaba godina.

Prosinac: Vodenica koja Božiću ne melje kolače neće o Uskrsu pogače; Snijeg u prosincu znači dobru godinu; Zelen Božić - bijel Uskrs.

Povezane vijesti

• Ova zima dva stupnja toplija od uobičajene
• Slijedi zahlađenje, ALI NE ZADUGO
• Proteklog vikenda u Istri je izmjereno i minus 7, a ovaj tjedan stiže i hladnije vrijeme!