SJEĆA LI SE JOŠ NETKO KORONE?
Stanje u Istri je drastično bolje nego u studenom prošle godine. Pogledajte brojke koje zvuče jako dobro
Ilustracija (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Sve se manje govori o koroni, nema više svakodnevnih presica na tu temu, niti nas bombardiraju brojkama o pozitivnima, cijepljenima, umrlima, kao da je virus nestao. Ali, svi imamo nekog u svojoj okolini koji upravo boluje od covida i, koliko znamo, kraj pandemije još nije objavljen. Proglašenje početka i kraja pandemije neke zarazne bolesti u nadležnosti je Svjetske zdravstvene organizacije koja prati informacije iz cijelog svijeta, pa dr. Jasnu Valić, voditeljicu Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, pitamo naslućuje li se kraj ovoj pošasti i kakva je trenutna situacija s oboljelima.
- Pandemija još uvijek traje, a prema dosadašnjim epidemiološkim osobinama virusa SARS-CoV-2, može se pretpostaviti da neće biti naglog kraja. Prijelaz u postpandemijsko razdoblje će biti postepen jer će virus vjerojatno ostati prisutan i povremeno izazivati veće epidemije. Mi imamo informaciju o osobama koje se testiraju kod nas u Zavodu, koje su pozitivne na PCR testu. Neki oboljeli se testiraju kod izabranih liječnika obiteljske medicine brzim testovima, a neki se testiraju samo kućnim testom i ne javljaju se u zdravstveni sustav, jer imaju blaži oblik bolesti. Općenito možemo reći da je broj testiranih u kontinuiranom padu, a razloga za to je vjerojatno više: blaži oblici bolesti, oboljeli ne prepoznaju simptome kao covid-19 jer je sezona i drugih respiratornih infekcija, nema više potrebe za administrativnim potvrdama da je netko negativan. No, i kada sve to uzmemo u obzir, broj oboljelih je ipak značajno manji nego prošle godine u istom periodu, što se vidi i po broju hospitaliziranih koji je u padu, kaže dr. Valić.
Omikron BA45
U pulskoj Općoj bolnici, potvrđuje nam ravnateljica doc. dr. sc. Irena Hrstić, trenutno je na liječenju deset covid pozitivnih pacijenata, dok su prethodna dva tjedna u studenom imali po maksimalno pet pozitivnih na bolničkim odjelima.
- Aktualno stanje je drastično bolje u odnosu na isti period prošle godine, kada je na bolničkom liječenju bilo svakodnevno između 62 i 75 pacijenata, od kojih njih od pet do osam u respiracijskom centru. U studenom godinu ranije, 2020., bilo je svakodnevno na liječenju između 20 i 40 Covid pozitivnih pacijenata, kaže dr. Hrstić.
U Hrvatskoj i dalje prevladava varijanta Omikron BA45, potvrđuje nam epidemiologinja dr. Valić. Simptomi su blaži, kaže, ali i to je individualno, te i dalje ima ozbiljnih oblika bolesti koji zahtijevaju bolničko liječenje, pogotovo kod starijih osoba koje boluju od nekih kroničnih bolesti, a najčešće komplikacije su upale pluća, sepse, tromboze…
- Mi kliničari "službeno" ne istražujemo varijantu virusa, odnosno ne interesiramo se koje je "ime i prezime virusa", jer to ne utječe na naš pristup liječenju. Pristup liječenju mijenja se samo prema kliničkoj slici, dakle, liječimo "samo simptomatski", odnosno "samo" infuzijama, lijekovima za snižavanje temperature uz brigu o vlažnosti sluznica, ili se primjerice dodaje kisik, antivirusni lijekovi ili antibiotici u slučaju komplikacija odnosno težih oblika bolesti. Od kraja veljače pa sve do danas tek povremeno imamo jednog ili dvoje pacijenata u respiracijskom centru. Zadnjih mjeseci nismo imali izuzetno teških kliničkih oblika covid zaraze. Na Odjelu infektologije hospitaliziraju se covid pozitivni pacijenti koji imaju simptome infekcije, a na drugim odjelima, internističkom, kirurškom, ginekološkom ili pedijatrijskom, povremeno ima covid pozitivnih kojima je zaraza klinički potpuno asimptomatska, ali imaju drugu bolest koju treba aktivno liječiti. Ti su pacijenti na matičnom odjelu, ali sami u sobi i pristup im je uz sve zaštitne mjere, kaže dr. Hrstić.
Smrtnih ishoda, nažalost, i dalje ima, ali su u stalnom padu i daleko od prošlogodišnjih. U pulskoj bolnici u siječnju ove godine od covida je umrlo 78 osoba, u veljači 47, u ožujku 17, travnju 21, svibnju osmero, u lipnju petero, srpnju 14, kolovozu 25, rujnu osam, listopadu devet te u studenom do sada šest. Od početka epidemije u pulskoj bolnici ih je preminulo 527, među kojima 301 muškarac i 226 žena. Najmlađem su bile 24 godine, a najstarijem preminulom 101. Srednja dob preminulih je 80 godina. Prema statusu procijepljenosti, njih stotinu je bilo cijepljeno (većina je preminula nakon više od šest mjeseci od zadnje primljene doze), a 427 ih je bilo necijepljeno. Cijelu ovu godinu, potvrđuje nam dr. Hrstić, srednja dob hospitaliziranih prelazila je 67 godina, a s jeseni i 75 godina.
Za pacijente s posljedicama nakon preležanog covida dr. Hrstić kaže da se najčešće javljaju pulmologu, internisti, kardiologu, neurologu, fizijatru. Simptomi su najčešće prolongirani umor, nedostatak zraka, slabost, bolovi u mišićima, nesanica. Od početka epidemije u postcovid ambulantama pregledano je 1.211 odraslih pacijenata te 76 djece s postcovid simptomima.
Što je s mjerama?
Protuepidemijske mjere smo također zanemarili pa valja podsjetiti da su još na snazi obveza izolacije za oboljele od covida-19 te nošenje maski u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije i bolesne osobe. U pulskoj bolnici je još uvijek na snazi ograničeno vrijeme posjeta i broja osoba u posjetu istovremeno.
- I dalje preporučamo nošenje maske starijim osobama koje imaju povećan rizik za teži oblik bolesti covid-19 te bez obzira na to koliko su puta cijepljeni, da izbjegavaju kontakte s osobama koje imaju covid-19. Necijepljenim starijim osobama preporučamo da se cijepe protiv covida-19, a isto tako i da se cijepe protiv gripe, jer to su dvije ozbiljne bolesti dišnog sustava koje mogu dovesti do teških komplikacija pa i smrtnog ishoda, upozorava epidemiologinja dr. Valić.
Kaže da se u Istri sada tjedno cijepi između 200 i 400 osoba. Uglavnom su to dodatne doze, treća i četvrta, koje se daju nakon primarnog cjepiva. Dostupna su cjepiva Pfizer i Moderna za dodatno cijepljenje i Janssen za primarno. Među bolničkim osobljem, 536 djelatnika ili 40 posto zaposlenih u pulskoj bolnici primilo je treću dozu cjepiva protiv covida, a njih 25, nepunih dva posto, i četvrtu dozu. Trenutno je veći interes za cijepljenje protiv gripe, potvrđuje nam ravnateljica Hrstić, mada je do sada ovo cjepivo primilo 3,8 posto ili 51 djelatnik bolnice, dok ih je 2021. godine bilo šest posto.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
