INTERVJU LORENZO GIORGI

Pročelnik iz Trsta koji je podigao veliku prašinu objavom "proširene" karte Italije: Legitimno je govoriti o ISTARSKOJ NACIJI

| Autor: Elio VELAN
 Lorenzo Giorgi (Foto E. VELAN)

Lorenzo Giorgi (Foto E. VELAN)


Gledajte, kad idem u Rovinj ili Pulu, sve oko mene daje na Rim i Veneciju. Dakako, na poluotoku imate nasljeđe Austrije, tu je i slavenski narod. Grozim se kad mi neki sunarodnjak kaže da je bio na ljetovanju u Dubrovniku, zaboravljajući talijanski naziv Ragusa. Ne trpim neupućenost i neukost prosječnog talijanskog građanina koji ne poznaje povijest, koji ne zna što se dogodilo na istočnoj granici, ne poznaje fojbe, egzodus. Dakako, prosječni Talijan ne zna ništa ni o fašističkim zlodjelima. Ja sam s tom kartom htio probuditi svijest

 

Geografska karta Italije koja se širi na Istru, Rijeku i Dalmaciju objektivno i nedvosmisleno šalje neo-iredentističku i neofašističku poruku. Zato smo otišli u Trst razgovarati s pročelnikom u gradskom poglavarstvu Lorenzom Giorgijem, koji je tu kartu objavio na svom facebook profilu i proširio diljem Italije.

Primio nas je u svom prostranom uredu s pogledom na more i trg Unita', na drugom katu prelijepe gradske palače. Giorgi je pročelnik za EU projekte, član je Berlusconijeve stranke Forza Italia, kao član poglavarstva prima plaću na kojoj mu veći dio talijanskih radnika zavidi. Bio je izuzetno ljubazan i nasmiješen, ali i vidljivo prestrašen.

"Nisam očekivao da će me zapljusnusti tolika količina reakcija, stalno dobivam pisma i komentare. Ima tu dosta prijetećih poruka, što me zabrinjava. Stigli su mi komentari čak iz Srbije i Makedonije", kaže.

"Evo, ima tu nekoliko poruka u stilu "fascista di merda, ti spacchiamo le gambe" (fašističko govno, slomit ćemo ti noge). Ja volim Istru, volim ljetovati u Poreču i Rovinju, ne mogu vjerovati da se toliko prašine podiglo, to je uznemiravajuće", objašnjava i dodaje da se nada da će sve ostati na verbalnoj razini.       

Mogli tražiti teritorij

- U jučerašnjem telefonskom razgovoru rekli ste mi da povijest valja ostaviti povjesničarima, da je to pitanje znanosti. No, vi niste povjesničar, već političar.

- Ja sam jednostavno htio reći da s distance od nekih sto godina od tih stvari, odnosno događaja, treba razgovarati kao o nečemu što pripada vremenu koje je iza nas, bez mržnje. Mi moramo osuditi sve počinjene zločine i tragedije koji su zadesili narode na tim prostorima.

- Vi ste ipak političar i poslali ste političku poruku...

- Mislim da je sad bitno istaći da ja imam dva Facebook profila, jedan je privatni, drugi je javni. Preuzeo sam tu geografsku kartu na svom privatnom profilu. Napisao sam ispod "La nostra Italia" (Naša Italija) u afektu, jer ja sam Talijan. Nema tu ničeg što bi se moglo tumačiti kao poklič za teritorijalno posezanje. Ne shvaćam kako se može doći do tog zaključka. Gledajte, kad idem u Rovinj ili Pulu, sve oko mene daje na Rim i Veneciju. Dakako, na poluotoku imate nasljeđe Austrije, tu je i slavenski narod. Grozim se kad mi neki sunarodnjak kaže da je bio na ljetovanju u Dubrovniku, zaboravljajući talijanski naziv Ragusa. Ne trpim neupućenost i neukost prosječnog talijanskog građanina koji ne poznaje povijest, koji ne zna što se dogodilo na istočnoj granici, ne poznaje fojbe, egzodus. Dakako, prosječni Talijan ne zna ništa ni o fašističkim zlodjelima. Ja sam s tom kartom htio probuditi svijest.

- Dakle, je li po vama Istra bila talijanska?

- Ako mislite na povijesno razdoblje upravljanja - onda da. Istra je nekad pripadala Italiji, kao što je prije pripadala Austriji, a poslije Jugoslaviji, sve do osamostaljenja Slovenije i Hrvatske. S povijesnog i kulturnog kuta gledanja Istra je dio talijanske povijesti, ali i povijesti slavenskih naroda

- Je li Istra, nakon Drugog svjetskog rata, po vama, nepravedno priključena Jugoslaviji?

- Pa, znate, Italija je izgubila rat i bila je, temeljem poslijeratnih mirovnih ugovora, prisiljena ustupiti dio teritorija. Stanovnici juga Italije, primjerice, nisu niti osjetili poraz u ratu, dok su Istrani to teško platili jer su napustili svoj zavičaj. Neke stranke u Italiji i dalje svjesno i podlo prešućuju tragediju naših sugrađana u Istri. Ja se okomljujem na takvu politiku... Nije mi ni na kraj pameti bilo otvoriti pitanje o teritorijalnim pretenzijama. Danas smo svi dio EU. Moram priznati da je Italija nakon raspada Jugoslavije bila u prilici postaviti pitanje revizije poslijeratnih ugovora, no, to nije učinila jer očito nije bilo političko-diplomatskog prostora da se o tome raspravlja. Danas je apsurdno o tome govoriti. Poštujem Sloveniju i Hrvatsku. Uostalom, upravo je moj gradonačelnik Roberto Dipiazza kumovao susretu triju predsjednika država, koji je održan u Trstu.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter