Mario Rojnić je, naprosto, bio jedan od doživotnih pripadnika onih heretičkih i sanjarskih generacija, danas gotovo izumrlih, koje su sve svoje sile i znanja ulagale u stvaranje gospodarskih vrijednosti, s uporištem u općeprihvaćenim tendencijama suvremene ekonomske misli i snažnom vjerom u budućnost

U povodu 80. godišnjice rođenja Marija Rojnića, istaknutog ekonomista, ovog je vikenda ispred novog sjedišta Općine Barban otkriveno spomen poprsje. U izradi mramornog poprsja angažirana je kiparska kolonija "Cave Romanae" i zagrebački kipar Ivan Briski.

Događaj, ispunjen emocijama i sjećanjima na vrijeme u kojem je Mario dao biljeg sveukupnom razvoju bivše Općine Pula, potaknuo je mnoge da svojim kazivanjem upotpune sliku o čovjeku koji je umnogome obogatio vrijeme u kojem je živio. Kako je u prigodnoj riječi istaknuo barbanski općinski načelnik Dalibor Paus, spomen poprsje potaknut će kod novih generacija želju da bolje upoznaju barbansku prošlost, a ovaj će spomenik biti putokaz o zavičajnim vrijednostima i ljudima koji su ih promicali. Pozivu organizatora odazvao se veliki broj Marijevih prijatelja i suradnika čije je sjećanje na to vrijeme i zajednički rad vrlo snažno.

- Bili smo dobar tim, rekao je Miro Božac, suradnik i član Izvršnog vijeća Skupštine Općine Pula u Marijevom mandatu, te iznio, gotovo nevjerojatan podatak, da je Općina Pula u to vrijeme ostvarivala vrijednosno tri do četiri dolara izvoza na dolar uvoza. Grad je tada doživio procvat, dobio nove vizure: izgrađen je sportski dom, robna kuća, zgrada Istarske banke, policije, marine na rivi, novo krilo pošte i prvi gradski hotel "Pula". Sela Puljštine povezana su stotinama kilometara asfalta.

Ostavio je neizbrisiv trag

U Marijevom zgusnutom životopisu teško je izdvojiti bilo koji dio kao dominantan. Svugdje gdje je radio ostavio je neizbrisiv trag, a obnašao je velik broj značajnih funkcija – od direktora pulskog Zavod za ekonomiku, predsjednika privrednog vijeća Skupštine općine Pula do predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine Općine Pula. Bio je zastupnik privrednog vijeća Sabora SR Hrvatske. I to sve u kratkom vremenu, od 1972. pa do 1976. godine, kada preuzima rukovodeće mjesto u Poslovnoj zajednici za vanjsku trgovinu GIO Export-Import.

Predavao je na Višoj ekonomskoj školi u Puli, te sudjelovao u radu znanstvenih skupova "Susreti na dragom kamenu" posvećenih Mati Baloti - Miji Mirkoviću. Posebno je plodonosna bila njegova participacija u uređivanju mnogih ekonomskih studija u kojima je objavljivao zapažene radove o revitalizaciji istarskog sela, razvoju poljoprivrede, o pulskoj pomorskoj luci...

Prometno povezivanje s Hrvatskom

Ukazujući na pravce budućeg gospodarskog razvoja Istre nije se moglo zaobići pitanje izgradnje cestovne mreže u Istri, s osloncem na tunel kroz Učku. Neposredno povezivanje Istre, osobito njezinog središnjeg i zapadnog dijela, s Rijekom i ostalom Hrvatskom bila je i ostala glavna pretpostavka bržeg gospodarskog i društvenog napretka Poluotoka. S obzirom na aktualnost te problematike, Rojnić je ukazao na ono što tek sada treba učiniti. Naglašavao je da opću problematiku istarskih pruga treba promatrati i rješavati u regionalnim i državnim okvirima, osobito sa stajališta izgradnje željezničkog tunela kroz Učku i buduće gradnje dolinske željezničke pruge od Rijeke do Zagreba.

Mario Rojnić je, naprosto, bio jedan od doživotnih pripadnika onih heretičkih i sanjarskih generacija, danas gotovo izumrlih, koje su sve svoje sile i znanja ulagale u stvaranje gospodarskih vrijednosti, s uporištem u općeprihvaćenim tendencijama suvremene ekonomske misli i snažnom vjerom u budućnost. (Branko BLAŽINA)

Povezane vijesti

• NEPOPUSTLJIVI KREATOR I MOTOR, "DUŠA I TILO" PULSKIH I ISTARSKIH RAZVOJNIH PROGRAMA Pulu je želio i gradio po mjeri njezinih stanovnika