Dr. Sergej Gričar, istraživač i profesor na Sveučilištu u Novom Mestu, na Fakultetu za poslovne i upravne znanosti s hrvatskom javnosti želio je podijeliti rezultate do kojih je došao u svibnju ove godine u suradnji s izv. prof. dr. sc. Violetom Šugar s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković".

- Doktorirao sam na Fakultetu u Kopru, na menadžmentu, ali bavim se makroekonomskim analizama i ekonometrijom. I baš ta ekonometrija postaje jako popularna zbog vezanih situacija koje može analizirati metodama koje smo i mi u ovom istraživanju upotrijebili. I upravo zbog rezultata koje smo na taj način dobili, smatrao sam da ih trebamo iznijeti, ne samo stručnoj zajednici u znanstvenim časopisima, već široj javnosti, o tome što se predviđa metodama koje su, između ostalog, predvidjele i virus, odnosno pad turizma, tvrdi dr. Gričar.

U funkciji turizma

S obzirom da se uglavnom bavi pitanjem turizma i turističkih kretanja, tako su i ulazni parametri koje su koristili bili u funkciji turizma.

- Baš zbog suradnje s Pulom ušli smo u to bilateralno istraživanje turista Slovenije i Hrvatske. To je interesantno jer smo si blizu i imamo slične interese u turističkim situacijama. Modele koje smo dobili nakon svih naših istraživanja i rada s ekonometrijskim stručnjacima poput Søren Johansena i Katarine Juselius iz Kopenhagena, s kojima sam proveo mjesec dana, što je bio jači početak ovih istraživanja jer su nas oni naveli na statističko-matematičku upotrebnu tih modela, bitni su za prognozu što će biti, istaknuo je dr. Gričar.

Razmišljali su, kaže, o radu koji bi se ticao turista, te su razmatrali pitanje koliko se turista razboli i kako bi turisti trebali znati gdje ići na liječenje.

- Turist kada dođe u bilo koju destinaciju na svijetu, i kada se razboli - neovisno o pojavi pandemije - mora znati gdje otići. Tu smo željeli razraditi model i pokazati ga turističkim djelatnicima, menadžerima. Svi će odmah, na prvu, reći "nek' idu u bolnicu". Međutim, nisu sve bolnice za turiste, potom govorimo o turistima iz cijelog svijeta, nemaju svi prihvatljive zdravstvene iskaznice, nisu svi iz Europske unije i tako dalje. I tako smo prvo napravili hot spot analizu koliko se turista uopće razboli i od čega. Taj podatak zapravo nitko i ne prikuplja, niti istražuje. Zato smo mi napravili model i uzeli najučestalije mikrobe, bakterije i viruse, i razradili model čije smo rezultate objavili u listopadu 2019. Već tada smo ustvrdili da će najveći pad u turizmu biti zbog virusa. Morate znati da smo analizu radili na temelju podataka uzetih od prije pandemije, ne znajući u to vrijeme što nas čeka. Još sredinom 2019. neki su stručnjaci, koristeći napredne znanstvene metode, upozoravali na mogućnost povećanog broja virusnih infekcija koje će uzrokovati kolaps u turizmu. I prilikom predstavljanja ovih naših rezultata ljudi su, u drugoj polovici 2019. godine, na nas gledali s podsmijehom, ali se ozbiljnije otrežnjenje dogodilo već u ožujku 2020., ističe dr. Gričar.

Faktor 18 posto

U analizi su, kaže, stavili broj zaraženih virusom u odnos s turističkim kretanjima i točno došli do postotnog pada broja turista, što se i ostvarilo u pandemijskoj godini.

- To smo sve odradili na temelju podataka za Sloveniju i taj naš model je točno predvidio situaciju u turizmu, u zarez precizno. Rezultat je bio da će po svakoj zaraženoj osobi pasti broj turista za 64, odnosno svaki zaraženi uzrokovat će nedolazak 64 turista. To je bio ukupni pad od 77 posto što se, interesantno, upravo i dogodilo u Sloveniji, pojasnio nam je dr. Gričar.

Povezane vijesti

• U Istru ušlo više od 200 tisuća stranih gostiju
• Zaleđe je postalo više od sunca i bazena
• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja