SEZONA JOŠ TRAJE Gužve na granici zbog sezone, ali i loše infrastrukture i neodgovornih turista

 Ovih dana velika je izlaznost turista iz Hrvatske, a kolona automobila prema graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija povremeno je duga po nekoliko kilometara. Međutim, u suprotnom pravcu, na ulazu u Hrvatsku, na dionici Koper-Sergaš-Šmarje -Kaštel kolona je bila duga čak deset kilometara

Zbog smjena turista ovih smo dana svjedoci ogromnih gužvi na cestama koje vode na sve hrvatsko-slovenske granične prijelaze. Prošloga smo četvrtka tako izvještavali o nepreglednoj koloni nastaloj na izlaznom kraku Istarskog ipsilona prema graničnom prijelazu Kaštel, dugoj oko sedam kilometra, u kojoj su neki turisti čekali na prelazak granice dva sata.

Prema procjenama prometnih stručnjaka, razlozi gužvama i zastoja na našim autocestama nastaju zbog (pre)opterećenja kad turisti napuštaju našu zemlju, no granični policajci kažu da putnici često nemaju pri ruci identifikacijski dokument za uobičajeni pregled prilikom prelaska granice, pa to policijskim službenicima oduzima dragocjeno vrijeme.

Slovenska tvrtka za upravljanje autocestama (DARS) slovenske vozače uredno upozorava o nastalim kolonama na hrvatskim autocestama, ističući to kao našu turističku manjkavost, no kada je u pitanju gužva na slovenskim prometnicama koje vode prema Hrvatskoj kao da izostaju obavijesti o gustom prometu na slovenskim cestama.

Ovih dana velika je izlaznost turista iz Hrvatske, a kolona automobila prema graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija povremeno je duga po nekoliko kilometara. Međutim, u suprotnom pravcu, na ulazu u Hrvatsku, na dionici Koper-Sergaš-Šmarje -Kaštel kolona je bila duga čak deset kilometara. Brojni gosti iz različitih europskih zemalja putovali su na ljetovanje u Istru, što je odlična vijest za naše turističke radnike i rast ukupnih financijskih prihoda od turizma, ali loša slika za Sloveniju, zemlju u kojoj su vozači u tranzitu, a koja je premrežena autocestama, izuzev ovih dvadesetak kilometra što vode od Kopra prema Plovaniji i Kaštelu.

Za kvalitetnije i sigurnije prometovanje prema Hrvatskoj objema državama članicama EU-a trebalo bi ovo postati strateško pitanje i zajednički projekt razvoja geografski jedinstvenog poluotoka.