RAZGOVOR

ZORISLAV ANTUN PETROVIĆ, predsjednik stranke Zelena alternativa – ORaH i borac protiv korupcije: "AKO SE ŽELITE RIJEŠITI KOMARACA MORATE ISUŠITI MOČVARU, NEMA SMISLA NOVINAMA UBIJATI JEDNOG PO JEDNOG"

Sve su to naizgled male stvari, no upravo takve male stvari malo-pomalo isušuju močvaru. Koncem travnja je stupio na snagu i novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je još jedan korak naprijed. Naravno, neće se sad sve promijeniti kao čarobnim štapićem, trebat će neko vrijeme za prilagodbu novim propisima, isto tako za uklanjanje eventualnih rupa, no tu se situacija pomalo mijenja, kaže Petrović

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
( Foto: Darko Tomas / CROPIX)

( Foto: Darko Tomas / CROPIX)


Predsjednik Zelene alternative Hrvatske – ORaH Zorislav Antun Petrović istaknuti je član Zeleno-lijeve koalicije odnosno platforme Možemo! koja obnaša vlast u Zagrebu, Puli, Pazinu i ima glasan klub zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik ORaHa postao je početkom 2019. godine, da bi stranka 2020. promijenila ime u Zelena alternativa - ORaH. Za parlamentarne izbore 2020. stranka je ušla u Zeleno-lijevu koaliciju, uz stranke Možemo!, Zagreb je NAŠ!, Za grad, Nova ljevica i Radnička fronta koja je kasnije izašla iz tog političkog saveza.

Petrović, ipak, ne spada u kategoriju klasičnih "zelenih" političara, koji se bave temama klimatskih promjena ili održivog razvoja, nego je i stručnjak za korupciju o kojoj je napisao nekoliko knjiga te na tu temu drži predavanja po Hrvatskoj. Bio je pokretač i prvi predsjednik ogranka međunarodne organizacije Transparency International koja se bavi suzbijanjem korupcije, a kod nas je počela djelovati u lipnju 2000. godine. Član Upravnog odbora postaje 2001., a predsjednik u prosincu 2002. i na toj funkciji ostaje puna dva mandata, do prosinca 2010.

fd

(Foto Bruno KONJEVIĆ/CROPIX)

Kao predsjednik Transparency International Hrvatska aktivno je promovirao uvođenje antikorupcijskih propisa promotivnim akcijama poput "Imamo pravo znati" u kojoj je promoviran Zakon o pravu na pristup informacijama te "Kulturom po korupciji" u kojoj se kroz kino, 4 knjige i kazališne predstave[6] upozoravalo na štetnost korupcije. Intenzivno se zalagao za zakonsko reguliranje sukoba interesa, prava na pristup informacijama, javne nabave i financiranja političkih stranaka. Bio je i jedan od prvih članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa iz redova uglednih javnih djelatnika, gdje je imenovan 2005. godine.

Nakon toga, Petrović je kao antikorupcijski stručnjak boram i Etičko izborno povjerenstvo za parlamentarne izbore 2003. i 2007. godine te za izbore za EU parlament 2016. godine. Bio je član Antikorupcijskog povjerenstva Grada Zagreba od 2012. do 2013. Danas je vijećnik u Skupštini grada Zagreba i sukreator zelene i antikorupcijske politike platforme Možemo!.

- Upravo ste se vratili sa skupa lokalnih zelenih vijećnika koji se na temu zelene tranzicije održavao u Španjolskoj. Što se od europskih iskustava može "preseliti" u Hrvatsku?

- Europska zelena stranka, čija smo članica, okuplja sve zelene stranke našeg kontinenta, osnovala je prije nekoliko mjeseci mrežu zelenih vijećnika kako bismo olakšali razmjenu iskustava i što bolje se povezali. Dosad smo se upoznavali samo preko internetske platforme, a prošli vikend smo se po prvi puta susreli uživo na konferenciji "Zelenjenje prema gore: naša predanost otpornosti". Raspravljali smo kako učiniti naše okruženje otpornim na sve izazove, od pandemije pa do klimatskih promjena, a izuzev sjajnih predavanja jednako važno je bilo i uspostavljanje kontakata uživo. U našoj delegaciji bio je i Ivan Iskra, županijski vijećnik Istarske županije i predsjednik istarske organizacije Zelene alternative – ORaH-a, i dogovarao je suradnju sa zelenima iz Južnog Tirola, jedne od najturističkijih talijanskih pokrajina, slično kao što je i Istra turistička perjanica Hrvatske. Postoji razlika u tipu turizma, kod njih je dominantan zimski, u Istri ljetni, no neka načela se sigurno mogu preslikati. Naravno, koji put treba vremena da bi se neka ideja uopće uhvatila u javnosti, no i put od tisuću milja počinje prvim korakom.

fd

(Foto Ronald GORŠIĆ/CROPIX)

- Zeleno-lijeva koalicija, odnosno platforma Možemo!, na vlasti je u Zagrebu – uz pomoć SDP-a. Kako gledate na dosadašnja postignuća; godinu dana od lokalnih izbora gradonačelnik je uspio "pokrpati" nekoliko financijskih rupa ostalih od Milana Bandića i otvoriti žičaru?

- Zagreb je tijekom dva desetljeća obilježena korupcijom značajno unazađen, a posebno je kontaminirana gradska uprava u koju je vrlo malo ljudi došlo po zasluzi, a previše njih po stranačko-zavičajnom ključu. Sada naši koalicijski partneri iz Možemo!, predvođeni gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, nastoje pohvatati konce, no to zaista nije jednostavno. Naravno da bi mi bilo drago da su promjene brže, no isto tako sam svjestan da nemam dovoljno informacija o situaciji u gradskoj upravi da bih ikome mogao prigovoriti. Naši koalicijski partneri mogu od nas računati na podršku, no do sad je nisu tražili kad je riječ o angažmanu u gradskoj upravi.

- Javnost još uvijek nije jasno razlučila stranku Možemo! i platformu Možemo! Vi ste predsjednik Zelene alternative - ORaHa, član zeleno-lijeve koalicije i platforme Možemo! Koliko ste samostalni i prihvaćaju li se i prijedlozi ORaHa na razinama gdje sudjeluje u vlasti?

- Dakle, naša koalicija u Zagrebu sastavljena je od šest stranaka čija puna imena su: Zagreb je naš!, Nova ljevica, Možemo! – politička platforma, Za grad i Zelena alternativa – održivi razvoj Hrvatske, s time da su Zagreb je naš! i Možemo! – politička platforma vrlo blisko povezane i u Zagrebu ih čine isti ljudi, a još je dio koalicije bila i Nezavisna lista Zagreb, čije ime nije bilo na biračkim listićima. Svaka od stranaka je potpuno samostalna i može davati prijedloge koji se potom nastoje usuglasiti, s time da je Možemo! dominantna pa se onda često u medijima samo ona spominje. U Zagrebu redovito komuniciramo na razini skupštinskog kluba, a nastojimo unaprijediti komunikaciju na strateškoj razini. Slažemo se oko većine pitanja, samo što ne vidimo nužno i iste odgovore na njih.

- Ali, prema podacima sa stranice Skupštine Grada Zagreba Možemo! nema nijednog zastupnika. Kako to?

- Zaista ne znam, to je pitanje za kolege iz Možemo! i Zagreb je naš!. Oni su sami odlučivali hoće li isticati kandidature kao članovi jedne ili druge stranke.

- Dosta se nagađalo o pucanju koalicije Možemo! i SDP-a u Zagrebu, gdje se novi predsjednik gradske organizacije Viktor Gotovac oštro postavio prema nekim odlukama većeg partnera?

- U Zagrebu je lista lijevo-zelene koalicije, u kojoj je Možemo! najvidljivija stranka, osvojila 23 od 48 mandata, a SDP pet. Ne sudjelujem u razgovorima dvaju klubova kad se pripremaju skupštinske sjednice i prolaze određene tema pa ne znam koliko tu bude iskri, a nagađati ne želim. No, ono što znam je da svatko ima pravo na svoj stav i onda se kroz razgovor nastoji pronaći optimalna rješenja. Da svi mislimo isto bili bismo svi u jednoj stranci.

- Djeluje li Zelena alternativa-ORaH u Istri samostalno; kako gledate na sukob Možemo i gradonačelnika Filipa Zoričića u Puli?

- Svaka naša organizacija djeluje samostalno pa tako i istarska županijska organizacija i pulski ogranak. Načelo je jednostavno: svatko od nas najbolje zna kakva je situacija tamo gdje živi. Naš pulski ogranak ima velike rezerve oko gradnje hotela na području Lungomare jer na puno pitanja nema odgovora, a sam početak realizacije projekta bi mogao dovesti grad pred svršen čin i više se ne bi moglo zaustaviti devastaciju šume, dodatnu betonizaciju plaža i druge štetne posljedice za taj dio grada. Nitko od nas nema ništa protiv gospodarstva i razvoja i uvijek ćemo podržavati razvoj i investicije, ali one ne mogu biti na štetu građana i prirode.

- Kako ORaH gleda na otpuštanja u Zagrebačkom holdingu i na ukidanje mjere roditelj odgojitelj?

- Mjera roditelj odgojitelj je na puno načina bila štetna i smatramo da je dobro da je ukinuta. Nema tog novca koji može zamijeniti socijaliziranje djece u vrtiću. A otpuštanja u Zagrebačkom holdingu su jednostavno nužda. Nisam vidio analize, no bjelodano je jasno da su i gradska uprava i Zagrebački holding su tijekom mandata pokojnog gradonačelnika pretrpani kadrovima koji tu ne spadaju, kadrovima koji ne samo da opterećuju nepotrebno proračun nego i smetaju provođenju redovnih aktivnosti tvrtki Holdinga i gradske uprave.

- Kad smo već kod zapošljavanja, glavna državna odvjetnica kaže da DORH nema dovoljno stručnih ljudi da se bore protiv korupcije u Hrvatskoj. Stručnjak ste za korupciju. Zar se toliko krade da nema dovoljno državnih odvjetnika i policije?

- Ta činjenica samo pokazuje da je za suzbijanje korupcije ključna prevencija, a represivni aparat je tu samo kao dodatno sredstvo odvraćanja, a ne kao lokomotiva borbe protiv korupcije. Ako se želite riješiti komaraca morate isušiti močvaru, nema smisla novinama ubijati jednog po jednog. A močvara, odnosno prilike za korupciju, isušuju se propisima koji se sustavno mijenjaju na bolje. Samo ove godine dobili smo tri propisa koji će bitno pomoći u smanjivanju korupcijskih rizika ili prilika, zavisi kako se gleda na stvari. Od 1. siječnja je na snazi Zakon o proračunu koji predviđa objavu svih proračunskih rashoda tijela lokalne samouprave na njihovim internetskim stranicama. Ako se netko od gradonačelnika, načelnika ili župana ogluši na zakon morat će platiti između 10 i 50 tisuća kuna iz vlastitog džepa. Potom…

- No, hoće li se to provoditi? Poznata je mantra "imamo dobre zakone ali se ne provode".

- Vjerujem da hoće jer je pritisak Europske unije, a i hrvatske javnosti sve veći. K tome, i novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa je značajan korak naprijed. Sad je nekoliko tisuća novih obveznika, od predsjednika i članova uprava velikih tvrtki i institucija u vlasništvu države, poput HBOR-a i FINA-e, preko ravnatelja zdravstvenih ustanova pa sve do članova predstavničkih tijela lokalne samouprave. Svi oni će ispuniti imovinske kartice, morat će obavijestiti Povjerenstvo o stupanju u poslovni odnos s javnom tvrtkom na koju imaju utjecaja, deklarirati i otkloniti potencijalni sukob interesa

- Ne doima se kao da je riječ o velikim promjenama?

- Sve su to naizgled male stvari, no upravo takve male stvari malo-pomalo isušuju močvaru. Koncem travnja je stupio na snagu i novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je još jedan korak naprijed. Naravno, neće se sad sve promijeniti kao čarobnim štapićem, trebat će neko vrijeme za prilagodbu novim propisima, isto tako za uklanjanje eventualnih rupa, no tu se situacija pomalo mijenja.

- Korupcija je došla do vrha vlasti, do Vlade, barem ako se potvrde optužbe protiv Josipe Rimac, Darka Horvata, Borisa Miloševića i drugih ex-ministara? Je li ikada bilo gore?

- Što je gore ili bolje je ponajprije pitanje dojma. Koncem 2008., kad su pregovori o pristupanju EU zapeli zbog famoznog poglavlja 23, koje je obuhvaćalo i borbu protiv korupcije, jedan visoki dužnosnik me uvjeravao kako smo mi daleko bolji od Finske jer "njima hapse ministre zbog korupcije". Ni godinu dana kasnije naš bivši premijer Ivo Sanader bio je uhapšen zbog korupcije, no to nije bitno promijenilo dojam. Koliko god bilo neugodno kad ministri odlaze zbog korupcije, s druge strane to je i dobro jer pokazuje da sustav ipak funkcionira.

- Devedesetih godina krale su se čitave tvornice pod motom da je riječ o pretvorbi i privatizaciji. Danas su glavni cilj europska sredstva. Primjera nezakonitog uzimanja sredstava iz EU fondova ima i u drugim zemljama, naročito posttranzicijskim, koliko se Hrvatska ističe na Indexu korupcije?

- Korupcija nema jednoznačnu definiciju pa je samim tim teško uspoređivati različita razdoblja i države, no ako se uzme indeks percepcije korupcije, kao najmanje loš alat za mjerenje korupcije, Hrvatska u proteklih desetak godina stagnira. Ocjena za 2021. je na ljestvici od nula, što bi bila potpuna korupcija, do sto, što bi bila bezkorupcijska utopija, bila 47. Prolazna ocjena bi bila 50 i dosad smo je dosegli samo jednom, 2015., no tu je riječ o nijansama. Možemo se tješiti da smo među najboljim ponavljačima, rekli bi optimisti. No, vjerujem da bi uskoro mogli imati bolji rezultat zbog novih zakona koje smo malo prije spomenuli, tako da bi mogli stići Češku ili Poljsku, čija ocjena na indeksu percepcije korupcije se kreće oko 55. Čisto usporedbe radi naši susjedi Slovenci zadnjih desetak godina imaju ocjenu oko 60.

- Što je najvažnije u borbi protiv korupcije?

- Ključno je kod suzbijanja korupcije, ili ako hoćete slikovito, isušivanja močvare, imati jasna pravila. U devedesetima sam pratio proces pretvorbe i privatizacije nekadašnje društvene imovine i tu je bilo puno, puno diskrecijskog odlučivanja koje je gotovo uvijek bilo na štetu građana.

- U Zagrebu djeluje ured europskog tužitelja, zbog njega su i pali neki ministri, može li nadzor Bruxellesa smanjiti korupciju u hrvatskim javnim službama?

- Apsolutno. Inzistiranje EU-a na stalnom unapređivanju propisa bitno je pomoglo da naša zemlja učini kvantni skok što se tiče pravnog okvira, no da bi bilo koji propis zaživio treba ispuniti puno preduvjeta, među kojima je ključan djelotvorno sudstvo. A kakvo je hrvatsko sudstvo i zbog čega zaista nema smisla ovdje razglabati jer bi nam trebalo još bar pet stranica.

- Vratimo se, na kraju, u političku arenu. Izgleda li Vam realno da na idućim parlamentarnim izborima koalicija Možemo! I SDP-a, možda uz Socijaldemokrate, sakupi većinu u Hrvatskom saboru?

- Do kraja mandata ovog saziva Sabora je još više od dvije godine i to je ne teško, nego nemoguće reći. Podsjetit ću samo da se lijevo-zelena koalicija u javnosti pojavila prvi put početkom 2019. i imala zanemarivu podršku, da bi samo dvije godine kasnije naša lista imala preko 40 posto glasova u Zagrebu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini