Modeli valorizacije kulturne i turističke baštine europskih povijesnih lječilišta glavna su tema finalne konferencije projekta "The European Spa", koja će 2. i 3. lipnja na Brijunima okupiti stručnjake za zdravstveni turizam i znanstvenike s prestižnih europskih sveučilišta. Na dvodnevnoj konferenciji međunarodni konzorcij koji okuplja 15-ak sveučilišta, muzeja i drugih institucija iz cijele Europe predstavit će rezultate trogodišnjeg projekta čiji cilj je bio istražiti europsku dimenziju i transnacionalnu baštinu povijesnih lječilišnih destinacija.

Terapijski krajolik

- Projekt "The European Spa as a Transnational Public Space and Social Metaphor", pokrenut uz pomoć HERA programa (Humanities in European Research Area), ima za svrhu rekonstruirati nastanak, procvat i razvojne perspektive europskih povijesnih lječilišta, od "zlatnog doba" 18. i 19. stoljeća, preko izazova i promjena 20. stoljeća do danas. Cilj nam je raspraviti važnost ove transnacionalne baštine za revalorizaciju i oživljavanje povijesnih turističkih destinacija diljem Europe u 21. stoljeću. Njemački izvor s kraja 19. stoljeća izbrojio ih je oko 650 u Europi, a naša je ambicija što potpunije mapirati njihovu rasprostranjenost i ulogu, ističe voditelj projekta dr. Christian Noack sa Sveučilišta u Amsterdamu.

Prvi grijani bazen s morskom vodom u Europi - wellness na Brijunima 1913. (Foto: JU NP Brijuni)

Propitivanjem kozmopolitske dimenzije europske spa baštine, ovaj ambiciozni EU projekt istražuje kako su se europske spa destinacije, s karakterističnim institucijama i infrastrukturom, razvile u transnacionalni javni prostor i funkcionirale kao pozornica za pregovaranje o političkim, društvenim i kulturnim pitanjima od europske važnosti.

Na konferenciju stižu i eksperti svjetskih i europskih organizacija, poput EHTTA-e, Europske udruge povijesnih termalnih gradova koja okuplja više od 50 destinacija umreženih i u Europsku rutu povijesnih lječilišta. Predvode ih The Great Spas of Europe, 11 znamenitih europskih lječilišnih gradova iz sedam zemalja, koji su 2021. uvršteni na UNESCO-ovu listu svjetske baštine kao transnacionalno dobro. Baden-Baden, Vichy, Spa, Bath, Montecatini Terme, Karlovy Vary, Baden kraj Beča, Bad Kissingen i Bad Ems prepoznati su zbog svoje univerzalne vrijednosti i zajedničke baštine europskih lječilišta koja se razvijala od rimskog doba do danas.

Bad Gastein u Austriji (Snimila Nataša Urošević)

Uz jedinstvenu lječilišnu arhitekturu i infrastrukturu, mineralne i termalne izvore, europske spa gradove krase prekrasni perivoji i parkovi, karakteristični "terapijski lječilišni krajolik" u kojemu je rekreacija duž mreže izgrađenih staza bila propisana kao dio terapije. To su bila i mjesta kreacije kozmopolitskih kolonija europskih znanstvenika, pisaca i umjetnika, koji su u njima stvarali svoja najveća djela. Pokrovitelji europskim termalnim i klimatskim lječilištima često su bile kraljevske i carske obitelji, a popularizirala ih je europska aristokracija, ali i književnici i putopisci, čija djela pružaju izuzetan materijal za rekonstrukciju društvenih zbivanja.

Transnacionalni identitet

Demokratizacija i industrijalizacija putovanja omogućila je lječilišna putovanja i rastućoj srednjoj klasi, a kozmopolitski karakter spa destinacija, kulturni transferi i socijalne interakcije pridonijeli su stvaranju transnacionalnog i modernog europskog identiteta.

- Veliki lječilišni gradovi u Austriji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu predstavljaju jedinstveno kulturno dostignuće koje je svoj vrhunac doseglo u 18. i 19. stoljeću, kao karakterističan urbani tip i fenomen koji je pomogao u oblikovanju Europe kakvu poznajemo danas. Ti gradovi su dio EHTTA mreže i zajedno radimo na njihovom promicanju kao povijesnih, kulturnih, zdravstvenih i wellness odredišta. Spajaju nas vrijednosti i znanja usmjerena na kvalitetniji turizam i način života, svi naši članovi uključeni u Kulturnu rutu Vijeća Europe i UNWTO, ističe Mario Crecente, predsjednik znanstvenog odbora EHTTA-e.

Povijesna termalna kada - Spa u Belgiji (Snimila Nataša Urošević)

U EHTTA-i i Europskoj ruti termalnih gradova odnedavno su, uz Daruvar, i Lipik i Varaždinske toplice. Suradnja s europskim povijesnim lječilištima za hrvatske spa gradove znači mogućnost međunarodnog umrežavanja i učenja od iskusnijih europskih partnera, veću vidljivosti i zajedničke promotivne aktivnosti kroz europske platforme poput Cafes of Europe, manifestacije i institucije, kao što je European Travel Commission.

- Turizam je rođen u našim spa destinacijama, a cilj je povratiti duh tradicije povratkom održivom zdravstvenom i wellness turizmu. Rješenje za trenutnu krizu turističkog sektora je povratak izvorima i prirodnim lječilišnim bogatstvima, prilagođenima suvremenim klijentima. U Europi termalni su izvori uglavnom raspršeni po ruralnoj unutrašnjosti, što omogućuje razvoj održivog cjelogodišnjeg turizma i kreiranje krajolika za terapeutske i rekreacijske svrhe, daleko od prekrcane obale. Pitanje je kako obnoviti te krajolike, zgrade i objekte, prilagođene suvremenim potrebama. Primjeri dobre prakse za hrvatske gradove su svakako Bath, ali i manja mjesta velike lječilišne tradicije poput Bad Emsa, ili prekogranični gradovi poput Chaves Verina u Portugalu i Španjolskoj, ukazuje naš sugovornik.

Zdravlje i povratak prirodi

Uz kulturološku i historiografsku analizu prebogatog književnog, publicističkog i umjetničkog materijala koji je pratio razvoj europskih spa destinacija, na brijunskoj konferenciji bit će riječi o aspektu održivosti, važnosti ulaganja u turističku i prometnu infrastrukturu te specijalizaciji destinacija zdravstvenog, wellness, sportskog i ekoturizma u sektoru prevencije i rehabilitacije za najranjivije skupine u (post)pandemijskom razdoblju. Zdravlje i wellness uz povratak prirodi i tradicionalnim oblicima putovanja svjetski su turistički trendovi. Bogata lječilišna tradicija i visoka kvaliteta termalnih voda među prednostima su europskih i hrvatskih toplica. Ipak, zastarjelost ponude, pomalo "umoran" imidž i potreba za ulaganjima u infrastrukturu i dalje su ključni izazovi.

Zdravstveni turizam najbrže je rastući dio turističke industrije, uz godišnji rast po stopi 15-20 posto. U ovom segmentu Hrvatska ima izuzetno jaku resursnu osnovu i bogatu tradiciju. Riječ je o proizvodu koji nije vezan uz sunce i more pa snažno utječe na produljenje sezone, ukazuju stručnjaci.

Kiosk s povijesnim posterima u Vichyju (Snimila Nataša Urošević)

- Uvrštenje europskih povijesnih lječilišta na UNESCO-ovu listu i Kulturnu rutu Vijeća Europe predstavlja važan strateški i marketinški iskorak, koji ističe važnost spa gradova u europskoj kulturnoj povijesti, ali i u promišljanju održive budućnosti. Stupanj do kojeg će lječilišni gradovi iskoristiti ove prestižne titule ovisi o profesionalnosti gradskog/turističkog menadžmenta. U promišljanju razvoja treba dobro balansirati između poslovnog i kulturnog aspekta, sektora kulture i turizma, materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, ističu članice projektnog tima dr.sc. Astrid Kohler i dr.sc. Wiebke Kolbe.

Montecatini Terme (Snimila Nataša Urošević)

Kao primjer dobre prakse Henrike Schmidt sa Sveučilišta u Berlinu navodi Baden-Baden, koji uspješno koristi dugu lječilišnu tradiciju u promociji, povlačeći paralele s modernim toplicama. Isto vrijedi i za Spa u Belgiji, gdje traju opsežne investicije u povijesne lječilišne objekte (nažalost, kupke iz 1880-ih pretvorene su u hotel i trgovački centar). Harrogate je počeo kampanju "zdrav i sretan", povezujući zanimanje za povijest lječilišta i današnje fizičko i mentalno zdravlje, kroz vođene šetnje gradom koje kombiniraju obrazovanje, zabavu i blagu tjelovježbu.

Globalni trendovi

Globalni trendovi idu u prilog povijesnim turističkim destinacijama, no bitno je usmjeriti se na krajnjeg korisnika i njegovu dobrobit, razlikovati neoliberalnu wellness industriju s njenom težnjom k individualizaciji i izolaciji, i pojam wellnessa u smislu društvene dobrobiti koji je bio, i još jest, propagiran javnim prostorima u kojima se ljudi okupljaju.

Nije slučajno da se konferencija održava u NP Brijuni, zaštićenom području kulturne i prirodne baštine jedinstvene turističke tradicije: iako su još od antike imali ključnu funkciju aristokratske dokolice, početke modernog turizma obilježilo je pozicioniranje otočja kao elitnog klimatskog lječilišta, a Prvi svjetski rat prekinuo je ambiciozne planove razvoja zdravstvenog turizma temeljene na ekskluzivnom wellness-centru i bazenu s grijanom toplom vodom te nerealiziranim sanatorijem i Kurhausom u uvali Dobrika.

Karlovy Vary u Češkoj (Snimila Nataša Urošević)

Između dva svjetska rata Brijuni su promovirani kao otočje elitnih sportova i zabave, pa se tako ove godine obilježava i stoljeće golfa na Brijunima. Nakon oslobođenja predsjednička su rezidencija i poprište diplomatskih aktivnosti te međunarodnih susreta i konferencija. Upravo činjenica da su bili zatvoreni za javnost do proglašenja nacionalnim parkom 1983. sačuvala je Brijune od ključnih izazova (ne)održivosti masovnog turizma. Opredijeljeni za odgovoran i održiv ekoturizam, Brijuni nastavljaju opsežnu revitalizaciju infrastrukture kroz EU projekte. Finalnu konferenciju prati i putujuća izložba koju su realizirali studenti kulture i turizma s pulskog Sveučilišta, uz mentorstvo doc. Nataše Urošević i pomoć stručnjaka Hrvatskog muzeja turizma na čelu s dr. Mirjanom Kos Nalis.

EU fondovi za hrvatska lječilišta

U sklopu operativni programa Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program za 2021.-2027., za hrvatski turizam je iz EU fondova osigurano čak 1,3 milijarde kuna, ponajviše za ulaganja u inovacije, pametne tehnologije i razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, rast konkurentnosti, obnovu, digitalizaciju i zelenu tranziciju. Još 302 milijuna kuna kroz Integrirani teritorijalni program osigurano je za unapređenje kulture i održivog turizma, socijalnu uključivost i inovacije kroz ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, prije svega zdravstveni, wellness i wellbeing turizam, aktivni turizam te valorizaciju prirodne i kulturne baštine.

Lječilište i Top-Terme Topusko trenutno se obnavljaju kroz EU projekt REWARDHeat i program "Obzor 2020", koji će omogućiti sigurnu opskrbu i veću energetsku učinkovitost korištenja geotermalne vode u svrhu balneoterapije i punjenja bazena, grijanja prostora i potrošne tople vode. Vrijednost ulaganja je 1,8 milijuna eura, od čega je 1,3 milijuna iz EU-a. Daruvarske toplice na Nacionalni plan oporavka i otpornosti prijavljuju 100 milijuna kuna vrijedan projekt, koji uključuje obnovu vanjskih bazena, 3. i 4. kata hotela te izgradnju nove sportske dvorane.

Povezane vijesti

• Glazba dopire tamo gdje riječi ne mogu
• Privatizacija donijela nove investicije
• Brijune vole izletnici, jahtaši i domaći gosti