ZAGREB
Sindikat grafičara obilježava 150 godina uz slogan "Složni bit ćemo možni"
(Hina/EPA)
Sindikat grafičara i medija, najstariji sindikat u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, u petak 24. srpnja obilježit će 150 godina kontinuiranog djelovanja.
"Riječ je o, za hrvatsku povijest, radništvo i građane, iznimno važnom jubileju koji zaslužuje da s ponosom bude istaknut u javnosti", istaknuo je Darije Hanzalek, predsjednik Sindikata grafičara i medija naglašavajući stoljetni pozdrav članova tog sindikata - "Složni bit ćemo možni".
Osnovan u Zagrebu 24. srpnja 1870. pod nazivom Hrvatsko tipografsko društvo, Sindikat grafičara je s borbom za radnička prava počeo još kada se Hrvatska izvlačila iz feudalizma i kada se, kako u sindikatu naglašavaju, "Radić, Tito, Tuđman i svi drugi za koje se smatra da su obilježili našu noviju povijest nisu ni rodili".
Odmah pri osnivanju, utemeljena je i prva radnička interesna organizacija - sindikat, a prihvaćena su i "Pravila tipografskog društva za međusobno podupiranje i naobraženje" kao prvi legalni pravni akt radničke interesne organizacije, odnosno prvi statut sindikata na ovim prostorima.
Prvi štrajk pa kolektivno pregovaranje
Društvo je organiziralo i prvi štrajk u siječnju 1872. u četiri od pet zagrebačkih tiskara kada su tipografi, iskazavši dotad neviđenu hrabrost, svi dali otkaze.
Štrajk nije bio bezazlen, jer su organizatori i predsjednik Društva Dragutin Kale završili u zatvoru, a rad društva bio je privremeno zabranjen. Ipak, ciljevi su bili ostvareni, tipografima je prema zahtjevima bilo utvrđeno 10-satno radno vrijeme te stalna i povišena plaća prepuštena uzajamnom sporazumijevanju.
Tada je put u Hrvatskoj ostvareno obostrano uređenje radnih odnosa, danas poznato kao kolektivno pregovaranje.
Sindikat je nastavio borbu za radnička prava i u doba prve Jugoslavije, a posebno se ističe aktivnost na sklapanju granskog kolektivnog ugovora između Saveza grafičkih poduzeća Jugoslavije i Saveza grafičkih radnika Jugoslavije u srpnju 1940. Bio je to ujedno i posljednji kolektivni ugovor kojeg je potpisao samostalni hrvatski sindikat do 1990.
U Drugom svjetskom ratu, pak, spašavale su se stečevine organizacije. U tzv. NDH odmah je uslijedila "reorganizacija" sindikalne organizacije grafičara, nametanje prisilne uprave i stalni nadzor, uz masovno hapšenje grafičara te brisanje mnogih političkih nepodobnih članova.
S druge strane tijekom antifašističke borbe od 1941. do 1945. radile su mnoge ilegalne tiskare diljem Hrvatske, a čak 73 člana Sindikata dalo je svoj život u antifašističkoj borbi.
Novi izazovi u vrijeme brze promjene tehnologija
Iako se mnogima na prvi pogled čini drugačije, razdoblje druge Jugoslavije - odnosno SFRJ - za sindikalnu djelatnost i nije bilo toliko povoljno, ističu u Sindikatu.
Godina 1960. nije zapamćena kao dobra u povijesti Sindikata. Tada mu je nacionalizirana većina nekretnina, koje je stekao doprinosima članova i nije ih dobio natrag. Sindikatu je tada ostao samo jedan dio Doma Sindikata grafičara u zagrebačkoj ulici Brešćenskoga 4 odakle djeluje i danas te manji Dom u Osijeku.
"Liberalne" 1974. napušta se pretjerano centralistički pristup sindikatima i reorganizira ih se u 16 posebnih sindikata, među kojima je Sindikat radnika grafičke, nakladničke, izdavačke i informativne djelatnosti.
No, tek 90-ih ostvaruje se ponovno programsko i strateško osamostaljenje Sindikata i vraćanje temeljnoj funkciji - zaštiti i unapređenju radnih i gospodarskih interesa članova. Noviji organizacijski oblik Sindikat dobiva u lipnju 1995. uz naziv Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske.
Na posljednje održanom kongresu lani u rujna Sindikat potvrđuje brze promjene tehnologija, povezivanje s ostalim medijima i promjene radnih odnosa te se sadržajno i organizacijski otvara svim radnicima u djelatnostima vezanim uz medije i usluge, uz promjenu naziva u Sindikat grafičara i medija.
"U suštini sve je uvijek jednostavno. Dok je svijeta i ljudi biti će rada, dok je rada biti će i radnika, dok je radnika trebati će promicati njihova prava, interese i slobode. Biti će i sindikata. Jer sindikat je bio i ostao ništa drugo nego - udruga radnika" zaključuju iz Sindikata grafičara.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
