(Hina/EPA)
Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prihvatio je u petak Izvješće o radu policije za 2021. u kojoj je broj prijavljenih kaznenih djela koruptivnog karaktera porastao za gotovo 70 postao a nezakoniti prelasci granice pali za 40 posto.
U prošloj godini prijavljeno je 69,5 posto više djela koruptivnog karaktera te 46,1 posto više počinitelja nego godinu ranije, kazao je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić podnašajući izvješće Odboru .
"To je rana svakog društva ali radom svih institucija daje se jasna slika da država nema toleranciju na ta kaznena djela i da će učiniti sve da se njihov broj smanji a počinitelji dostojno kazne”.
Katić je poručio kako su svi pozvani boriti se protiv korupcije, svi moramo uložiti trud, ne samo policija i najviši državni akteri.
Rast prijava djela koruptivnog karaktera Dario Hrebak (HSLS) vidi kao povećanje svjesnosti o korupciji ali i uklanjanje zapreka za procesuiranje takvih djela. "Prije je to bila ili tamna brojka ili se nije htjela pronaći ili je bila neka šapa pa se nije mogla pronaći”, kazao je Hrebak dodavši da je očito sada sustav "prodisao”.
Matko Kuzmanić (Socijaldemokrati) kazao je da je do njega stigla informacija da je netom prije privođenja Damira Škugora u aferi Ina Hrvatsku napustio njegov nadređeni Gyorgy Patko te je upitaoje li došlo probijanja tajnih mjera. No, odgovoreo mu je da su izvidi tajni te se ne može potvrditi niti opovrgnuti ta informacija.
Tema sjednice Odbora bio je i terorizam.
Terorizam sprječavati u začetku
Premijer govori o organizaciji određenih terorističkih skupina, je li Hrvatska sigurna zemlja ili se nešto valja iza brda, upitao je nezavisni Miroslav Škoro. U tom kontekstu zanimalo ga je hoće li se maknuti ograde s Markova trga koje ga estetski nagrđuju i razmisliti da se pitanje sigurnosti Vlade i Sabora drugačije riješi.
Katić je odgovorio kako jedno djelo terorizma može izazvati više zgražanja, straha i nesigurnosti nego puno veći broj blažih.
"Policija sprečavanju terorizma i ekstremnog nasilja polaže iznimno veliku pozornost, Hrvatska je sigurna zemlja , no istina je da je bilo određenih ponašanja koja su to narušavala i koje treba u začetku sprečavati, rijeke kreću s malim izvorom pa postanu velike i moćne tako i ekstremizam ima sklonost da od maloga nastane vrlo velik”.
Teroristička djela ne nastaju na mah, ona se obično dugo planiraju tako da je uspjeh kada se u bilo kojoj fazi prekinu i spriječe, rekao je Katić i dodao da nije cilj da ograde na Markovom trgu ostanu vječno.
U 2021. zabilježena su 33 kaznena djela ekstremnog nasilja, što je pad od 45 posto u odnosu na godinu ranije, a po prvi put evidentirano i procesuirano jedno djelo javnog poticanja na terorizam, rečeno je na sjednici.
Josip Šarić (HDZ) poručio je kako nije dobro kada se relativiziraju situacije kao što su pucnjava na Markovom trgu ili molotovljev koktel na Trgu žrtava fašizma. "Predsjednik RH se voli poigrati neobičnim izrazima i riječima i to sigurno ne doprinosi smirivanju stanja i prikazivanju realne slike, to moramo shvatiti ozbiljno i što očito postoji”, rekao je.
Hrebak je pak spočitnuo dijelu članova Odbor da izvješće SOA-e o terorizmu nisu uopće pročitali a polemiziraju o tome.
Škoro je upozorio i na slučajeve nasilja na nacionalnoj osnovi. Kada je riječ o kaznenim djelima motiviranim mržnjom, u prošloj godini ih je evidentirano 101 što je porast od 16 posto u odnosu na godinu ranije, odgovorio mu je Katić istaknuvši važnost dobrog kućnog odgoja i odgoja institucija u prevenciji takvih djela, osobito huliganstva na stadionima.
Za 40 posto manje nezakonitih prelazaka granica
Prošlu godinu obilježilo je i značajno smanjene nezakonitih prelazaka granice (17404), za 40 posto u odnosu na godinu ranije čime je stanje nezakonitih migracija palo ispod razine predpandemijske 2019., naveo je Katić a na upit Željka Sačića (Suverenisti) o ilegalnom kampu migranata na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu kazao da nalozi za napuštanje zemlje nisu momentalni te da su međuvremenu migranti borave u gradu.
Prošla godina obilježena je i najvećim postotkom razriješenosti kaznenih djela od samostalnosti Hrvatske od 73,1 posto, nastavljenim četverogodišnjim trendom pada ubojstava od kojih su sva razriješena. U 2021. zabilježene su i rekordne količine zaplijenjenog heroina (256 kilograma), kokaina (745 kilograma) i kanabisa (1,1 tone) .
Što se tiče ratnih zločina dovršena su kriminalistička istraživanja za ukupno 100 kaznenih djela, što je dvostruko više nego godinu ranije, stoji u izvješću za 2021.
Na rad policije u prošloj godini stiglo je 2110 pritužbi i podnesaka u kojima se ukazuje na moguće propuste i nezakonitosti, pokrenuto je 584 disciplinskih postupka, te provedeno 83 kriminalističkih istraživanja i podneseno isto toliko kaznenih prijava. Evidentirano je i 77 napada na policijske službenike.
Članovi Odbora pohvalili su hrvatsku policiju kao modernu, opremljenu i obrazovanu, ali i upozorili na niske plaće.