Slavonija i Baranja imaju pozitivne trendove u rastu gospodarstva, zapošljavanju i demografskim kretanjima, no za daljnji razvoj potrebne su promjene kako bi potencijali ovoga područja bili još kvalitetnije iskorišteni, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" u Osijeku.

Konferenciju organiziraju "Večernji list" i Osječko-baranjska županija, a ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak ocijenila je kako je spomenutim trendovima zasigurno pridonijelo i korištenje europskih fondova.

Navela je, naime, kako je u posljednjih šest godina u Slavoniji i Baranji ugovoreno 740 poduzetničkih projekata, koji su omogućili otvaranje dvije tisuće novih i očuvanje postojećih 11 tisuća radnih mjesta.

Ti podatci, istaknula je Tramišak, govore kako se i putem ovih izvora financiranja događaju pozitivne promjene, ali i da se trebaju koristiti svi izvori financiranja, dakle i europski i nacionalni

U pripremi koncept industrijske tranzicije regija 2021.-2027.

Najavila je kako se za razdoblje 2021.-2027. priprema koncept industrijske tranzicije regija u kojem se planira sinergijski pristup sa županijama, gradovima, poduzetnicima i njihovim granskim udrugama.

"Želimo ići u smjeru stvaranja strateških lanaca vrijednosti, povezivanja malih, srednjih i velikih proizvođača, iskorištavanja sirovine koja nastaje na ovome području, prerade proizvoda, njegovog stavljanja na tržište brendiranja. Takav zaokruženi pristup zasigurno će pomoći i podići daljnju atraktivnost ove regije", kazala je ministrica.

Da bi Slavonija mogla krenuti s razvojem još kvalitetnije ne oviseći o nikome, poručio je osječko-baranjski župan Ivan Anušić, moraju se mijenjati neki zakonski okviri "koji će omogućiti da potencijali s kojima raspolažemo budu kvalitetno iskorišteni, prvenstveno u korist lokalne i regionalne zajednice, a onda i nacionalnog interesa".

Prerađivati poljoprivredne proizvode, ne živjeti po principu poticaja

To se, ustvrdio je, prvenstveno odnosi na poljoprivredu i zakone koji će poljoprivredu staviti u funkciju na način da se uz proizvodnju stvara dodana vrijednost, "a to je prerada onoga što proizvodimo, ne da samo funkcioniramo po principu poticaja i da ti poticaji budu jedini razlog zbog kojeg se ljudi bave poljoprivredom".

Kao drugi problem naveo je eksploataciju drvne mase koji se mora riješiti na drugačiji način, jer ovo područje polako postaje "samo sirovinska baza".

Kao treći segment Anušić je naveo sustav gospodarenja vodama Drave i Dunavu, čišćenje korita Drave i vađenje pijeska, s ciljem omogućavanja normalnog plovnog puta te normalne opskrbe pijeska za građevinske tvrtke umjesto uvoza.

Uz ministricu Tramišak i župana Anušića, u panel-raspravi sudjeluju i predstavnici tvrtki "Žito", "Saponia", "Mono" i "Osatina grupa".

Povezane vijesti

• Rok za podnošenje prijava je 9. veljače
• VLADA AMENOVALA NIZ PROJEKATA ZA PULU I ISTRU, otvara se put za investicije od oko tri milijarde kuna
• Hrvatskoj iz Instrumenta za povezivanje Europe odobrena četiri nova prometna projekta