PREDSJEDNICA SINDIKATA UMIROVLJENIKA

JASNA PETROVIĆ: Kako Vladu nije sram predstaviti tako mizeran rast najnižih mirovina kao ozbiljan politički čin? Kako se toga ne srami i Hrelja?

Prosječna mirovina umirovljenika s najnižom mirovinom iznosi samo 1.833 kune, što je tek 24 posto prosječne neto plaće. Gola bijeda, jer 15 godina radnog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju sada vrijedi samo 1.097 kuna, navodi Jasna Petrović

| Autor: Duška PALIBRK
 Damjan Tadic / CROPIX

Damjan Tadic / CROPIX


"Mirovine ljudima koji su radili su sramotno niske. Da je mrvicu pravde, nijedan umirovljenik ne bi smio imati zarađenu mirovinu ispod 500 eura. A s najavljenim povećanjem oni koji imaju veliku mirovinu dobit će veći dodatak nego što je moja cijela mirovina koja iznosi 1.800 kuna, nakon 31 godine rada. Povećavanje u jednakom postotku za sve odgovara samo onima s velikim mirovinama. Nisam sigurna da će za nas otpisane ikad biti sluha. To je nepravedno, a vjerujem i da u konačnici državni proračun na taj način ima više troška", piše nam jedna umirovljenica nakon najavljenih povećanja mirovina od "čitavih" 1,5 posto od iduće godine pa još toliko tri i pol godine poslije. Tko doživi, usrećit će se.

Do tada o aktualnim potezima Vlade u sklopu još jedne mirovinske reforme razgovaramo s Jasnom Petrović, predsjednicom Središnjeg ureda Sindikata umirovljenika Hrvatske. Počinjemo poraznom statistikom.

- Hrvatska je zemlja koja rapidno stari, jer već 23 posto stanovništva, prema najnovijem popisu, starije je od 65 godina. Međutim, ono što karakterizira najstarije stanovnike je upravo neshvatljiv porast siromaštva i smrtnosti. Prosječna radnička, ili popularnije rečeno "kažnjenička" mirovina, iznosi 2.706 kuna, a prosječna neto plaća u svibnju 7.607 kuna, što znači da je tzv. relativna vrijednost mirovine, odnosno udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći samo 35,5 posto. Time je jasno da je vrijednost jednog umirovljenika samo trećina vrijednosti jednog radnika! K tome, čak 75 posto svih mirovina je ispod očekivane hrvatske linije siromaštva, za 2021. godinu od oko 3.200 kuna. Nisu oni svi siromašni, već prema podacima Eurostata siromašnih starica i staraca je najmanje 33,8 posto, a taj udjel i dalje raste.

Najsiromašniji samci

- Najsiromašniji su samci, svaki drugi je u zoni siromaštva i socijalne isključenosti, te žene. Najnižu mirovinu prima oko 276.514 umirovljenika, a udjel onih s najnižom mirovinom među novim umirovljenicima u ovoj godini raste na čak 40 posto. Prosječna mirovina umirovljenika s najnižom mirovinom iznosi samo 1.833 kune, što je tek 24,1 posto prosječne neto plaće. Gola bijeda, jer 15 godina radnog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju sada vrijedi samo 1.097 kuna, dok je, na primjer, stalna socijalna pomoć za starije od 65 godina porasla na 1.600 kuna (1.200 naknada i energetski dodatak 400 kuna). Sramotno koliko se u Hrvatskoj vrednuje rad.

- Najavljeno povećanje, po vašem izračunu, koliko će konkretno više kuna donijeti primateljima minimalnih mirovina, ako dožive iduću i 2025. godinu?

- U Hrvatskoj, nažalost, ne postoji minimalna mirovina, jer je ukinuta još reformom 1999. godine, kad je uvedena tzv. najniža mirovina, koja se računa umnoškom godina radnog staža i vrijednosti AVM (aktualne vrijednosti mirovine), koja sada iznosi 73,13. To je, na primjer, iznos po godini staža za umirovljenike koji su poslije stečaja i gubitka radnog mjesta s 35 godina radnog staža otišli u prijevremenu mirovinu, a za što su dobili 2.556 kuna umanjenih za 12 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, što znači samo 2.250 kuna. Ti su radnici najčešće željeli nastaviti raditi i do dobi od 65 godina, ali su ih s burze ekspresno torpedirali u prijevremenu mirovinu. Takvi umirovljenici su potom žrtve raznih kvaziznanstvenika i neupućenih političara koji ih optužuju da su ljenčine i da su radili prekratko pa zato imaju niske mirovine.

Treba još reći da je uvođenjem prve AVM u siječnju 1999. priznata samo u vrijednosti od 53 posto, odnosno umanjena za 47 posto, jer u nju nisu uračunati kasnije priznati i plaćeni dugovi umirovljenicima za obračunsko razdoblje. To se djelomično saniralo, ali umirovljeničke udruge traže da se jednokratno sve mirovine izračunate nakon 1. siječnja 1999. uvećaju za najmanje 10 posto, jednokratno ili u više obroka, jer bismo se time približili realnijoj vrijednosti mirovina.

- Prati li usklađivanje mirovina, koje se provodi dvaput godišnje, stvarni rast troškova života? Već sada je inflacija dvocifrena, ako se uzme u obzir i poskupljenje hrane na što umirovljenici troše većinu svog prihoda.

- Model usklađivanja mirovina kakav je sada na snazi ne jamči praćenje rasta troškova života, već samo nastavak opadanja realne vrijednosti mirovina. Već deset godina umirovljeničke udruge, a osobito Sindikat umirovljenika Hrvatske, putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe zahtijevaju da se umjesto formule 70:30 u korist povoljnijeg indeksa rasta plaća ili inflacije, usklađivanje provodi samo na temelju stopostotnog iznosa povoljnijeg indeksa, bilo da je u odnosnoj polovici godine više rasla inflacija ili plaće. Na žalost, Vlada to uporno odbija, a šokantno je što jedini umirovljenički saborski zastupnik stoji na strani Vlade i tvrdi da Hrvatska ima model usklađivanja koji je među najboljima u Europskoj uniji.

Lažne mirovine

- Šokantno je da Vlada u godini, kad se zbog galopirajuće inflacije očekuje usklađivanje za oba polugodišta za više od osam posto, ponosno tvrdi da će zaustaviti siromaštvo umirovljenika tako da će sljedeće godine podići najniže mirovine za 1,5 posto, a za dvije godine za još 1,5 posto. Kako ih nije sram uopće predstaviti takav mizeran iznos povećanja najnižih mirovina kao ozbiljan politički čin koji će bitno pomoći najsiromašnijima? Kako se toga ne srami i Hrelja koji se trebao i mogao izboriti za ozbiljnije povećanje u razdoblju kad je inflacija i službeno prešla dvije znamenke, kad su se cijene mnogih proizvoda poduplale?!

- Kako će se stalna poskupljenja, posebno hrane i energenata, odraziti na život ionako osiromašene najstarije populacije? Kako zaustaviti kontinuiran pad vrijednosti mirovina u Hrvatskoj?

- Umirovljenici će morati birati hoće li kupiti hranu ili platiti režije. Morat će skupljati plastične boce, ostatke hrane po kontejnerima i kantama za smeće, ubrzano umirati zbog sve težeg socijalnog položaja i nedostatka novca za lijekove. Kako to zaustaviti? Tako da se, prvo, promijeni formula usklađivanja i da ona prati porast inflacije i/ili plaća, ali s dodatnim postotkom usklađivanja za one koji imaju mirovine niže od 2.000 kuna na 120 posto, a od 2.000 do 4.000 na 110 posto. Drugo, da se povećaju mirovine za zaostali dug onima koji su umirovljeni nakon 1. siječnja 1999. Treće, da se transparentno razdvoje povlaštene i radom zarađene mirovine na razini pojedinca, jer sadašnjih oko 180.000 umirovljenika po posebnim propisima godišnje "pojede" deset milijardi kuna i taj dio treba transparentno i odvojeno od mirovinskog fonda pokrivati država.

Treba provesti reviziju svih invalidskih mirovina, kao i onih povlaštenih, jer je dobro poznato kako su se dijelile lažne mirovine, osobito dijelu branitelja. Treba provesti i testnu provjeru svih mirovina na određenom uzorku, jer su mito i korupcija bili nerijetki dio nepripadnog povećanja mirovina, za što su vođeni brojni sudski postupci s minimalnim kaznama. Na kraju, ono što je najvažnije, treba ukinuti obvezni drugi mirovinski stup i pretvoriti ga u dobrovoljni, kao što su učinile gotovo sve druge zemlje koje su ga bile uvele (Mađarska, Poljska, Slovačka, Estonija itd.). Na potrebu toga ukazuje i činjenica da se i do 72 posto svih umirovljenih odlučuje za povratak iz drugog privatnog stupa, kojim upravljaju inozemne banke, u prvi javni stup međugeneracijske solidarnosti. I, da, treba povećati stopu mirovinskog doprinosa, jer je među tri najniže u Europi. Ima još toga, no ovoliko zasad.

- HUP upravo suprotno predlaže poreznu reformu i smanjenje mirovinskog doprinosa s 15 na 13 posto, da bi se poslodavcima smanjili troškovi rada. Kako bi se to odrazilo na mirovinsku blagajnu?

- To što predlažu financijaši na čelu HUP-a je notorna glupost, jer u trenutku dok siromaštvo starijih buja, mirovine padaju ispod linije siromaštva, oni bi umjesto povećanja stope doprinosa, pali na 13 posto? Toliko nizak doprinos nema niti jedna zemlja u EU-u. Ima još takvih "izumitelja" koji bi ukinuli stup međugeneracijske solidarnosti i dopustili da svatko sam privatno štedi za starost. Pa takve sulude prijedloge ne može se više naći niti u južnoameričkim državama, koje su privatizacijom svojih mirovinskih sustava doveli do ljudske kataklizme. Bolje bi bilo da su se poslodavačke udruge pobrinule za veće plaće, za isplatu doprinosa temeljem punog iznosa plaće, a ne samo na minimalnu, umjesto što zagovaraju preživjeli model privatizacije mirovinskog, a valjda će i zdravstvenog sustava, poznat iz prošlih vremena i totalitarnih režima.

Trgovina s HDZ-om

- Može li solidarni mirovinski sustav, kakav je hrvatski još uvijek, izdržati nepovoljan omjer umirovljenika prema broju zaposlenih? Je li išta otporniji na ovakve globalne gospodarske poremećaje u odnosu na mirovinske fondove koji posluju na burzama i izloženiji su ekonomskim rizicima i krizama?

- Hrvatski mirovinski stup međugeneracijske solidarnosti je još uvijek održiv i stabilan, pa i uz odnos zaposlenih i umirovljenika od 1,30 na jednog. Bit će još održiviji kad se drugi stup pretvori u dobrovoljni, a stopa mirovinskog doprinosa poveća za koji postotak. Naime, i susjedna Slovenija je na oko 24 posto doprinosa za javni stup, a mi smo na samo 15 posto. Što hoćemo, bez izdvajanja financirati adekvatne mirovine? To je naprosto nemoguće. Čak je Svjetska banka upozorila da je model drugog stupa kakav je sama promovirala 90-ih godina za postkomunističke i posttotalitarne režime, promašen i štetan za javne financije. Samo oni s visokim plaćama, višima od 10.000 kuna, mogu profitirati iz takvog drugog stupa, dok se svi ostali spašavaju povratkom u prvi stup. Hrvatska Vlada je, nažalost, još uvijek pod snažnim utjecajem financijske industrije i zagovara jačanje drugog mirovinskog stupa tzv. kapitalizirane štednje, iako je posve jasno da je riječ o rizičnoj kazino ekonomiji.

- Spomenuli ste povlaštene mirovine koje su postale nedodirljive, o njima se ne govori, kamoli preispituje. Predstavite nam strukturu i primanja tih umirovljenika.

- Povlaštene mirovine, odnosno mirovine po posebnim propisima, njih 18 kategorija, nisu na teret mirovinskog proračuna i doprinosa iz plaća, već nešto manje od 10 milijardi koliko koštaju godišnje pokriva državni proračun. Povlaštene mirovine prima 181.333 umirovljenika, a njihova prosječna mirovina iznosi točno 4.549 kuna, što je dvostruko više od prosječne mirovine običnih umirovljenika. Nigdje ne postoje te brojke, već smo ih sami izračunali. U toj kategoriji čak je 70.836 umirovljenih branitelja s prosječnom mirovinom od 6.158 kuna, a k tome dolaze i HVO borci i "obični" branitelji, što čini čak 129.349 braniteljskih umirovljenika prema posebnim propisima. Ostali u grupi posebnih su šaroliko društvo umirovljenih vojnika, policajaca, domobrana, nešto malo preostalih partizana, pa rudara i pomoraca. Smatramo da treba provesti ozbiljnu reviziju svih ovih mirovina, jer je, kako se čuje po društvenim mrežama, nemali broj invalida koji su pribavili lažnu dokumentaciju. U svakom slučaju, širenjem povlastica za neke od tih kategorija umirovljenika, dugoročno se ugrožava javni proračun.

- Vlada se hvali i novim modelom izračuna obiteljske mirovine. Kakvo je to nasljeđivanje ako ti pripada niti trećina mirovine preminulog supružnika i još te ograniče da zajedno s tvojom zasluženom mirovinom ne smiješ dobiti više od 6.000 kuna?

- Tzv. nasljeđivanje dijela mirovine preminulog partnera ili partnerice kao dio modela obiteljske mirovine zagovaramo svojim programima i inicijativama već desetak godina. Veliku je štetu, međutim, napravio zastupnik Hrelja uvjeravanjem naroda da je riječ o europskom modelu kakav postoji u svim EU-zemljama. To naprosto nije točno, jer postoji tek u 6-7 zemalja i to u svakoj po posve drugom obrascu. Da bi prikazao svoj trgovački aranžman s HDZ-om kao spektakularan, uvjerio je cijelu hrvatsku javnost da je riječ o preslikavanju nekakvog europskog modela. No, on je predlagao i uvođenje imovinskog cenzusa, pa kriterija duljine korištenja mirovine, što su umirovljeničke udruge SUH i MUH uspjele spriječiti.

Zapošljavanje starijih

- Pozdravljamo ovaj konačni model jer je daleko bolji nego u većini zemalja, a doista su 93 posto svih obiteljskih umirovljenika žene s vrlo niskim mirovinama. Ono što ne pozdravljamo to je da je uveden dobni cenzus od 65 godina, jer ako postoji propisano pravo na stjecanje i ostvarivanje obiteljske mirovine s 50 godina, a za dio prava s osnova obiteljske mirovine se uvodi sada 65 godina, to nije pravno logično, niti prihvatljivo. Sigurno je, ipak, da će obiteljske mirovine sa stope od 70 na 77 posto partnerove mirovine skočiti za deset posto i bez nasljeđivanja. Dakle, velik korak je učinjen.

- Zbog pritiska sindikata prije nekoliko godina Vlada je odustala od podizanja granice za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina, ali za one koji žele dulje raditi najavljuju izmjene Zakona o radu koje će omogućiti rad do 68. godine života.

- Sindikat umirovljenika je sudjelovao u sindikalnim prosvjedima protiv podizanja granice na 67 godina te u prikupljanju potpisa za referendum, pa smo stoga zadovoljni što je bio uspješan. Nikoga se ne smije prisiljavati da ide u mirovinu sa 67 godina, ali niti da se mora umiroviti sa 65 godina. Pozdravljamo stoga najavljene izmjene Zakona o radu da radnici mogu raditi koliko žele i mogu, koliko ih poslodavac treba. Sada je to, nažalost, onemogućeno brojnim zakonskim preprekama. Primjerice, Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju zabranjeno je čak i zaposliti profesora koji je navršio 65 godina, a čija struka je školi potrebna i rado bi ga zaposlili barem na pola radnog vremena. No, mi smatramo da treba omogućiti da poslodavci u dogovoru sa zaposlenicima mogu raditi i dulje, ako su u vezi toga međusobno suglasni.

- Imate li podatke o radu umirovljenika na pola radnog vremena? Kako se to pokazalo u praksi?

- Imamo podatak da je čak 17.563 umirovljenika zaposleno na pola radnog vremena, a ako dodamo policijske i vojne umirovljenike te branitelje koji rade i puno radno vrijeme, onda ih ima više od 20.000. To je mizeran postotak od oko 1,5 posto hrvatskih umirovljenika, dok je europski prosjek viši od 20 posto, a u nekim zemljama i 50 posto. U SAD-u je više od 35 posto zaposlenih umirovljenika. Među zaposlenima u Hrvatskoj je više muškaraca i to najviše u Zagrebu, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji. Najviše se zapošljavaju u stručnim znanstvenim i tehničkim te trgovačkim i prerađivačkim djelatnostima, a žene su najzastupljenije u uredima i trgovini. Bilo bi, međutim, daleko više zaposlenih žena da ih većina ne radi na crno, kao njegovateljice starijih, djece, dadilje, domaćice, čistačice, kuharice…

SUH je izrazito protiv diskriminacije većine umirovljenika, jer se policijskim i vojnim umirovljenicima, kao i braniteljima, omogućava rad i u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine. Mi smo protiv toga i prije dvije godine smo zatražili ocjenu ustavnosti takvog propisa, no nismo ga uspjeli osporiti. Nadamo se da će se omogućiti svim zaposlenim umirovljenicima da rade po izboru na pola radnog vremena uz cijelu mirovinu ili u punom radnom vremenu uz pola mirovine, jer bi se time proširilo i tržište rada za tu kategoriju starijih radnika, budući da poslodavci poglavito traže radnike u punom radnom vremenu. Zatim, treba razviti i osposobiti institucije da posreduju u zapošljavanju starijih radnika, da omoguće dodatno osposobljavanje i slično. Tu smo tek na početku.

- Mnogi ekonomisti smatraju da nije pravo vrijeme za uvođenje eura. Kako će se to odraziti na standard umirovljenika?

- Nemam čarobnu kuglu. Mogu samo vjerovati onim ekonomistima koji kažu da će dugoročnije gledano uvođenje eura biti korisno. Moguće je da će biti i utjecaja na pad realne vrijednosti mirovina, no to ćemo nastojati spriječiti.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini