Komentirajući postojeću ekonomsku krizu, inflaciju i zaštitne mjere poput snižavanja stope PDV-a za niz proizvoda, financijski analitičar Hrvoje Japunčić poručuje da mnogo toga u gospodarstvu ovisi o globalnim zbivanjima – ukrajinskom ratu i pandemiji. Mjere Vlade ocjenjuje pozitivno, kao i uvođenje eura, dok će kretanja cijena u mnogim segmentima, kaže Japunčić, odrediti konkurencija i tržišna utakmica.

- Hoće li smanjenje PDV-a na energente i neke vrste hrane i drugih kućnih potrepština, po Vašem mišljenju, doista ublažiti udar poskupljenja na građane?

- Osobnog sam mišljenja da će spomenuto smanjenje PDV-a imati efekt smanjenja udara poskupljenja na građane barem u jednom kratkoročnom razdoblju, pri čemu mislim na razdoblje od nekoliko mjeseci.

- Zašto samo tako kratko?

- Postojeće društvene i poslovne neizvjesnosti kako spram (ne)završetka ili još jačeg smanjenja okvira pandemijskog života s jedne strane, te s druge strane žalosna situacija rata u Ukrajini, izuzetno determiniraju osnovne svjetske ekonomske tokove, izvore inflacija i percepcije očekivanja građana, poduzeća ali i vlada, gdje s obzirom na neizvjesnost daljnjih kretanja, ne može se percipirati razvoj budućih situacija u bilo kojem dužem vremenskom razdoblju.

- Ako se rat smiri?

- Ako gledamo u tonu pozitivnih konotacija, smirivanje ratne situacije omogućiti će normalizaciju svjetskih tokova poglavito primarne poljoprivrede, većeg broja supstrata, a moguće i dijela energenata.

- Drugi utjecaj ima pandemija?

- Ukoliko pandemijski okviri u svjetskim razmjerima iskažu trendove da neovisno o broju zaraženih, hospitaliziranih ili stopi smrtnosti imaju tendenciju snižavanja, u svijetu će doći do normalizacije puno širih logističko-distribucijskih kanala, koji će posljedično utjecati na snižavanje takvih vrsta troškova, povećanja dostupnosti ponuda sirovina, proizvoda i drugog, te bi samim time bilo moguće za očekivati da ćemo za nekoliko mjeseci svjedočiti situacijama smirivanja inflacijskih pritisaka u svim domenama. Od sirovina, proizvođača, distributera do trgovina.

- Niži PDV od 1. travnja pozitivan je, dakle, bez obzira na sve dvojbe?

- U tom kontekstu, mjere snižavanja PDV-a će dodatno omogućiti olakšanje, motivirat će građane na kupnju, moguće i dodatno jeftinijih proizvoda.

- OK, a što ako stvari krenu nizbrdo, i u Ukrajini i s novim povećanjem zaraze covidom?

- Svako ozbiljno poslovno razmišljanje mora uzeti u obzir i negativan razvoj situacije, pri čemu se prethodna dva osnovna faktora (pandemija i ratna zbivanja) ne smiruju. Dostupnost roba tada se još više smanjuje pa proizvođači, distributeri i trgovci protekom nekoliko mjeseci se odlučuju na dodatna poskupljenja roba, proizvoda i usluga. To, uz moguće aktivnosti centralnih banaka u kontekstu povećanja referentih kamatnih stopa i “otežavanja” dostupnosti novca odnosno kapitala glede utjecaja na smanjivanje inflacijskih pritisaka, može dovesti do krajnjih odluka potrošača i kupaca da reduciraju kupnje svih vrsta roba i usluga, što u konačnici može dovesti do usporavanja, pa i negativnih trendova ukupne ekonomije, uključivo i Republike Hrvatske. Dakle, do ekonomske recesije.

- Zbog te nepredljivosti, efekt smanjenja PDV-a može biti kratkotrajan?

- Iz svega navedenog nadam se da je jasno zašto se nažalost može reći da će mjere smanjenja PDV-a u Hrvatskoj na navedeni segment roba, za sada imati efekte u kraćem vremenskom periodu.

- Distributeri plina poskupljuju i popratne naknade, ne samo cijenu kubika plina, može li se slično očekivati s električnom energijom, vodi li Vlada o tome računa?

- Što se tiče ukupnosti cijena plina i električne energije, pri čemu mislim ovdje na aspekte popratnih naknada i davanja koje krajnji potrošači moraju plaćati, mišljenja sam da Vlada vodi računa i o tom dijelu te da ćemo u danima koje predstoje biti svjedoci da će i ovdje moguće biti intervencija, kao primjerice ograničenja marži proizvođača i distributera kod naftnih derivata.

- U tako velikim valovima poskupljenja, redovito najslabije prolaze najsiromašniji, odnosno male i mikro tvrtke?

- Puno efikasniji mogući pristup u odnosu na građane nižeg standarda ili mikro i male poduzetnike čine mjere i pomoć kojom se njima direktno ili indirektno omogućuje da dio povećanja cijena samostalno apsorbiraju. U budućem vremenu upravo će kupci ili potrošači vrlo svjesno uočiti tko je od distributera pretjerao. Konkurenost bi mogla imati za posljedicu promjene tržišnih udjela pojedinih distributera.

- Dakle, konkurencija bi mogla utjecati na tržište?

- Vrijedi istaknuti da se pokazalo da je sustav izdašnije pomoći građanima i dijelu poduzeća u razvijenim zemljama Europske unije omogućio znatno veće održavanje urednosti novčanih tijekova te mogućnosti puno bržeg oporavka. Zato sam mišljenja da limitiranje ili određivanje maksimiziranih iznosa naknada, marži i nije pravi put, nego će sami potrošači će u vremenu smirivanja imati prilike za promjenu onih koji su se odlučili naknade ili troškove što više prebaciti, odnosno i što više ugraditi u konačne cijene.

- Dvadesetak posto tržišta energije u Hrvatskoj drže kompanije koje nisu u državnom vlasništvu. Postoji li mogućnost da one zadržavaju dobit porastom cijena većim od očekivanog?

- Da, postoji, i svjedoci smo primjerice da su se određene zemlje Europske zajednice odlučile na dodatna oporezivanja društava iz te branše. Mišljenja sam da je tako nešto moguće i u Hrvatskoj, samo će biti potrebno da se primjerice analitika napravi u drugoj polovici godine, budući da je tendencije i ostvarenja rasta cijena energije prisutno posebice u zadnjem kvartalu prošle i sada u prvom kvartalu ove godine.

- Jednostavno rečeno, treba pričekati i vidjeti tko kako posluje?

- Postoje alternativne ili dodatne mogućnosti za krajnje potrošače u smislu da im se omogući lakša promjena dobavljača, da im se omoguće programi poreznih ili investicijskih olakšica za vlastite investicije, posebno u domenama obnovljivih izvora energije. Time bi potrošači, ne sutra, ali u bližem budućem vremenu mogli u konačnici kazniti one kompanije koje previše prebacuju dalje sve troškove te samo sebi omogućavaju i ekstra profite. Tržišna kompetitivnost je najbolji okvir, iako smo svjesni da u području energije i energetike za takvo konkurensko okruženje treba vremena.

- Snižavanje PDV-a na hranu do sada nije davalo manje cijene u trgovinama. Očekujete li da će sada biti drukčije zbog konkurencije među trgovačkim lancima?

- Dio odgovora je sadržan u prvom pitanju, moguća je dopuna u smislu da će poboljšanjem logističko-distribucijskih kanala, ponuda roba i proizvoda se normalizirati, pa će primjerice kupac koji želi kupiti nešto u hrvatskim trgovinama odlučiti to nabaviti putem interneta od dobavljača iz svijeta. Da, takve mogućnosti nisu još toliko prisutne u segmentu proizvoda hrane i prehrane, ali za mnoge druge segmente to je bilo jedno normalno okruženje do vremena početka pandemije.

- Da, brašno ne kupujemo iz Kine. Ali, konkurencija je i u pogledu cijena hrane presudna?

- U domenama hrane i prehrane, situacija na hrvatskom tržištu se u posljednjih nekoliko godina promijenila na način da ipak više nema tolike koncentracije jedne trgovačke grupacije, pa je prisutna veća konkurentost. Mišljenja sam da ona ipak dovodi do snižavanja cijena u trgovinama. Ako kupac ne može nabaviti robu iz inozemstva, onda si daje truda i vremena da prouči ponudu više domaćih lanaca te odlazi u akcijsku kupnju ili kupnju tamo gdje mu je ukupna matematika troškova niža. Normalizacijom svjetskih dobavnih kanala i logistike doći će do proširenja spektra izvora proizvoda hrane u trgovinama, pa će i to utjecati na tendencije snižavanja cijena. Želio bih istaknuti da se zalažem da u Hrvatskoj dođe do znatnijeg sniženja poreznog opterećanja ukupnosti hrane i prehrane.

- Zašto?

- Ne samo da zemlje iz okruženja imaju manja porezna opterećenja, već time djelujete na konkurentost, na povećanje ukupne potrošnje, na povećanje potrošnje i posljedično djelujete i na okvire snižavanja inflacijskih izračuna.

- Hrvatska je najavila uvođenje eura kao valute od 1. siječnja 2023. Očekujete li da se to dogodi, s obzirom na inflaciju i u nas i u eurozoni?

- Ne ulazeći preduboko u objašnjenje parametara izračuna zadovoljenja kriterija za odluku o mogućnosti usvajanja eura kao valute od 1. siječnja 2023. godine, mogu iskazati osobni ekonomski pogled da se zalažem i nadam da će se navedeno i ostvariti s tim datumom.

- Zašto?

- S jedne strane, analizirajući ekonomske politike članica Europske zajednice koje još za sada nisu promijenile svoje valute, polazim od mišljenja da su opće porezne i investicijske politike i okviri puno značajniji faktor za rast i razvoj industrijskih sektora, nego što je to provedba tečajne politike. Kada se takve porezne i investicijske politike nadopune s što boljim iskorištenjem EU fondovskih izvora, opća konkurentnost poslovnih subjekata znatno raste.

- Što Hrvatska gubi, a što dobiva uvođenjem eura?

- Uz fokus na pozitivne konotacije, polazište čine sveobuhvatnost mjera i mogućnosti koje članice jedinstvene valute ostvaruju unutar monetarne unije. Proces bankovne unije ide i dalje, pri čemu postoji i priprema programa kapitalne unije, tako da "kišobran" ili sveobuhvatnost mjera i mogućnosti svakim se danom znatno širi, kako za potrebe poslovnih subjekata, tako i financijskih institucija i intermedijara. S druge strane, smanjenje transakcijskih troškova, administrativno pojednostavljenje, komparativnost u odnosu na konkurenciju - svi ti faktori po meni čine "surplus" prihvaćanja eura kao valute.

- Nobelovac Alfred Stiglitz preporučio je Hrvatskoj da ne uvodi euro, ministar financija Zdravko Marić je rekao da prihvaćamo njegove argumente i uvodimo euro. Kako to komentirate?

- Još jedanput bih naglasio mišljenje da se ukupna poslovna konkurenost može kvalitetnije postići poreznim i investicijskim politikama nego politikama tečaja. Osobno se primjerice zalažem da Hrvatska napravi veći ili veliki rez ukupnosti oporezivanja dohodaka i da se ukupni troškovi u tom segmentu znatno umanje. Time bi se ostvarili uvjeti za povećanje realnih dohodaka, uvjeti za privlaćenje zaposlenosti posebno u privatnom sektoru a možda bi se stvorili i okviri privlačenja mnogih naših stanovnika koji su zbog dohodaka otišli na rad u inozemstvo.

- Uvođenje eura za državnu blagajnu nije besplatno?

- Da, za takvu veliku promjenu, pojavio bi se i takozvani tranzicijski trošak, odnosno razdoblje potrebe nadoknađivanja javnih prihoda, ali Hrvatska ima nekoliko mogućnosti da se navedeno riješi. Povećanjem ukupnog broja zaposlenih, indirektno se rješava i problem mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog dijela sustava, u konačnici dolazi i do povećanja potrošnje.

- Hoće li euro promijeniti kreditne odnose u Hrvatskoj? Veće ili manje kamate?

- Iako pandemijski i ratni okviri društvenog i poslovnog života uvelike utječu, moj odgovor je pozitivan u kontekstu prihvaćanja eura kao valute u smislu općih tendencija snižavanja kamatnih stopa kako kod financiranja, ali i štednje. Da nema navedenih okvira, to bi bilo gotovo apsolutno za očekivati. Ovako će se u ovom specifičnom vremenu, Hrvatska zajedno s drugim članicama eurozone, boriti protiv inflacijskih trendova. Očekujem da će već sljedeće godine inflacijski trendovi biti znatno niži, pa u srednjoročnom vremenu možemo očekivati upravo tendencije nižih kamatnih stopa nego što bi iste bile u današnjoj našoj kunskoj situaciji.

- Zašto je bitno ili dobro da ćemo imati niže kamatne stope?

- Primjerice, u poslovnom dijelu Hrvatske prisutni su trendovi nedostatnog dijela vlastitog kapitala za poslovne projekte i investicije, pa značaj izvora financiranja i samih pripadnih troškova su značajno veći ili veliki. Ako su kamatni iznosi niži, posljedično i konkuretnost raste. Ulaskom u eurozonu i građanima i kompanijama se povećati mogućnosti i izvora financiranja zbog dostupnosti iz zemalja drugih članica eurozone, posebice u domenama digitalnog ili online bankarstva, što donosi pozitivnu konotaciju jedinstvene valute.

- Građani koji imaju novca razmišljaju kako sačuvati njegovu vrijednost. Što savjetujete, ulaganje u nekretnine, zlato, drugu valutu?

- Mislim da odgovor na ovo pitanje se može sažeti u jednu riječ: diverzifikacija. Svjetska iskustva s razvijenih tržišta pokazuju da je najbolji put ne samo očuvanja vrijednosti novca, već i ostvarenje prinosa upravo ta diverzifikacija u kontekstu da se imaju klasični štedni produkti (štednja u banci), osiguravajući produkti (police osiguranja, mirovinske police, gdje je naglasak na očuvanju, ne toliko i na prinosu), ulaganje na tržištu kapitala, ali i u nekretnine, zlatni portfelj i digitalne valute. Ono što volim uvijek naglasiti, preporuka je financijskog ili investicijskog, pa i poreznog savjetovanja, čitanje uvjeta ili ugovora, te strpljenje.

- Koju je valutu, ako nemamo mnogo, najbolje kupovati umjesto eura? Ili ostati na euru?

- Profesionalno gledajući, osnova štednje ili financiranja ili investicija u smislu valute polaze od doktrine povezanosti izvora. Dakle, ako imate dohodak ili štednju primjerice u euru, onda bi i kreditno zaduženje bilo dobro da je u toj valuti. S druge strane, politika disperzije - gledajući iz prizme štednje – također je dobro došla u smislu da jednostavno se disperzira. Teško ili nemoguće je iskazati, ova ili ona valuta jer iste svakodnevno u nekom odnosu fluktuiraju.

- Koliko će rat u Ukrajini koštati Hrvatsku? Turizam, izvoz, tvrtke koje imaju poslove s Rusijom. Već se spominje nekoliko milijardi kuna gubitaka.

- Za sada direktnu štetu ima 70-ak hrvatskih kompanija koje su ostvarivale ili ostvaruju značajnije trgovinske veze i poslove u Ruskoj federaciji. S obzirom na nepoznanicu razvoja događanja, vrlo je teško za sada špekulirati o potencijalnim daljnjim gubicima ne samo tih kompanija, već i hrvatske privrede općenito. Svi znamo da turizam u Hrvatskoj, ako sada i ne idebooking, ne znači kako se neće preko noći oporaviti ili da će se gosti jednostavno u lipnju ili srpnju mjesecu odlučiti na dolazak. Indirektno, sadašnja šteta proizlazi iz pojačanja inflacijskih trendova, kao posljedice nemogućnosti dobava ili sužavanja logističko-distribucijskih kanala, a pri svemu tome, teško je trenutno uvidjeti razvoj situacije u domenama energenata.

- Rast BDP-a u Hrvatskoj neće biti onakav kako se predviđao. Hoće li, po Vašoj procjeni, biti barem na polovici rasta u 2021. godini?

- Vjerujući da će u slijedećim tjednima i mjesecima doći do smirivanja pandemijskih i ratnih događanja, izreći ću misao da će u drugoj polovici ove godine biti zabilježeni i veći, pozitivniji trendovi gospodarskog rasta nego prošle godine, pa s obzirom posebno na značaj trećeg kvartala u ukupnosti hrvatske ekonomije, moguće je da ćemo biti svjedoci istih prošlogodišnjih trendova. No, kako sam i naveo na početku, jedna od temeljnih posljedica ili značaja neizvjesnosti je percepcija, tako da vrlo je teško dati odgovor i na ovo pitanje.

- A Rusija? Prijeti li im bankrot i povratak na SSSR standard za obične ljude?

- Stanovnici Rusije i Ruske federacije u posljednjih niz godina često su imali objektivne ili subjektivne okvire života prožete sankcijskim uvjetima i nemogućnostima. Činjenica je da je primjerice u posljednjih sedam-osam godina, Ruska federacija nakon aneksije Krima u 2014. godini sprovela veći niz internih reformi i fokusiranja na unutarnju ekonomiju. To je omogućilo da se usprkos sankcijama, opći standard stanovnika znatnije podigne ili oporavi. S druge strane, mogućnosti proširenja zemalja za izvoz svojih osnovnih proizvoda - energenata, primarnih poljoprivrednih proizvoda - je također pozitivno djelovala na ekonomski oporavak.

- Rusija nije visoko zadužena država?

- Valja istaknuti da je također i u domenama monetarnih politika vođena politika otplate dugova, tako da je recentno Ruska federacija bila zemlja s niskom razinom zaduženosti. Smanjivan je i utjecaj američkog dolara, počele su se obavljati, ali i štedjeti, druge svjetske valute - euro ili kineski renminbi. Dakle, sve do početka rata u Ukrajini Rusija je imala ekonomski zamah, no sada smo svjedoci izuzetnog spektra sankcija i onemogućavanja trgovinskih ili financijskih   tokova i poslova, tako da su negativni utjecaji ekonomiju su izrazito prisutni. Kao što vjerujem da će tazkozvani novi Marshallov plan omogućiti veliki oporavak Ukrajine, tako će se i Rusija potruditi, moguće s azijskim zemljama, ali i daljnjim fokusom na unutarnju ekonomiju da se trendovi pada uspore ili promijene.

Povezane vijesti

• HGK: Prosječan stanovnik Hrvatske krajem 2017. IMAO 45.600 KUNA DEPOZITA
• Model vladanja IDS-a i HDZ-a je - isti!
• Hrvoje Krešić novinar godine, Sanji Modrić nagrada za životno djelo