RAZGOVOR
HRVOJE BUJAS, PREDSJEDNIK UDRUGE GLAS PODUZETNIKA, ZA GLAS ISTRE: "Žene koje su dobile posao u HGK jer su bile u dobrim odnosima s nekim političkim moćnicima NIKADA NEĆE DOBITI MOJU ISPRIKU"
Hrvoje Bujas (M. TODOROV/CROPIX)
Poduzetnik i predsjednik Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas posljednjih dana česta je meta medijskih komentara zbog žestokih riječi na račun "konkurentskih" organizacija poput HGK, HUP-a i
HOK-a, ali i zbog tvrdnje kako se u njima uhljebljuju nečije ljubavnice. S Bujasom smo razgovarali, prije svega, o načinu na koji bi država mogla pomoći malim i srednjim poslodavcima, koje njegova udruga, samo u Istri, okuplja više od tisuću, a u cijeloj zemlji oko 14.000.
- Zašto smatrate nedavno osnovanu udrugu Glas poduzetnika
- Naša udruga u ovom trenutku okuplja preko 14.000 članova, od čega 12.000 otpada na male obrtnike te mikro, male i srednje poduzetnike. To je najveći broj registriranih članova od udruga koje djeluju na dobrovoljnoj bazi. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), recimo, ima registrirano oko četiri i pol tisuće članova, pa je očito tko ima veći kredibilitet u pogledu broja članova koje okuplja. To smo, svakako, mi iz UGP iako postojimo tek osam mjeseci, za razliku od HUP-a koji postoji već 25 godina. Za razliku od Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, mi smo dobrovoljna ugovora dok kod njih, slijedom zakona, morate plaćati članarinu. Kod nas nema članarine i nismo namet našim članovima. Osim toga, preko 150 tisuća ljudi zaposleno je u tvrtkama koje su članovi Glasa poduzetnika, što je velik broj s obzirom na broj zaposlenih u takvim manjim tvrtkama. Ne zastupamo samo interese poduzetnika, nego i naših zaposlenika i zato držimo da smo kvalitetan pregovarač koji može sjesti za stol s Vladom ili bilo kime drugom.
- Možda osjećate da možete, ali nadležni ministri upravo su razgovarali s HUP-om i HGK, te sa sindikatima. Možda ipak niste reprezentativni predstavnik poslodavaca?
- To o čemu govorite bio je ekonomski sastanak savjeta HDZ-a. Našli su se ministar gospodarstva Tomislav Ćorić iz HDZ-a, predsjednik HUP-a Damir Zorić iz HDZ-a, predsjednik HGK Luka Burilović iz HDZ-a te predsjednik Hrvatske obrtničke komore Josip Ranogajec iz HDZ-a. Naša udruga nije pozvana jer mi govorimo ono što govore poduzetnici, a ne ono što Vlada želi čuti. S tim što pod Vlada mislim na ministra Ćorića - mi nemamo nikakav problem u suradnji s ministrima Josipom Aladrovićem ili Zdravkom Marićem. Ali, sa Ćorićem imamo jer on ne želi čuti argumente i smatra da je njegovo mišljenje jedina istina.
- O čemu se točno radi i što ministar Ćorić ne razumije?
- Tražimo dvije stvari - kratkoročne i dugoročne mjere. Te mjere odnose se na zdravstvenu i ekonomsku krizu koja se ne može prebacivati samo na pandemiju korone, nego na mnogo veći opseg problema. Vlada zatvara naše poslovanje zbog više sile, zbog općeg zdravlja, i u tom smislu tražimo kratkoročne mjere kojima bi se neto plaća po radniku od 4.000 kuna odnosila na sve koji imaju smanjene prihode četrdeset i više posto, plus davanja prema državi. Trenutačna mjera je 2.000 kuna za tvrtke s padom prihoda od 40 posto, a 4.000 za one s padom od 60 posto. Osim toga, tražimo da tvrtke koje imaju pad od 60 posto ili više imaju participaciju države u troškovima poslovanja, a ne da se ona odnosi samo na tvrtke koje su zatvorene zbog pandemije. Koliki je pad prihoda pojedine tvrtke može se vidjeti iz njihovih poslovnih bilanci za prošlu godinu, to smo tražili i na sastanku s nadležnim ministrima. Ministar Ćorić na to je rekao kako on nije kriv za pad prometa putničkih agencija, hotela ili povremenih prijevoznika. Kazali smo kako on nije kriv - ali je odgovoran za sudbinu tih ljudi i tvrtki.
- Što su dugoročne mjere koje predlažete?
- Kratkoročne mjere samo su gašenje požara. Iza toga ostaje problem koji se može riješiti poreznom reformom gdje bi se smanjili nameti i parafiskalni nameti te smanjio PDV, zatim reformom pravosuđa u kojem bi postojali jasni rokovi za obavljanje pojedinih procedura, kao i da se provede reforma lokalne uprave i samouprave. Tu ne govorimo o produktivnom dijelu javnog sektora - medicinarima ili učiteljima - nego o birokraciji. Tražimo da se ona digitalizirala i njezin rad ubrza.
- Dugoročne mjere koje spominjete mnogi traže već desetljećima.
- Da ih doista traže, nešto bi se već promijenilo. Na posljednjem sastanku na kojem sam bio, nitko nije ništa tražio osim udruge Glas poduzetnika.
- Vode se različite polemike oko porezne politike. Neki ekonomisti kažu kako treba najviše oporezivati najbogatije, drugi ističu kako nije u redu da će zaposlenici s najvećim plaćama imati još veće, dok oni na minimalcu dobivaju minimalno. Kako to razriješiti?
- Tražimo da se smanje PDV i porez na dohodak jer smatramo kako više novaca treba ostati našim zaposlenicima, građanima Republike Hrvatske.
- Premijer Andrej Plenković kaže da je korona kriza koštala državu 30 milijardi kuna. Ako se još smanji PDV - tko će sve to platiti?
- Država je ovdje za nas, ne plaćamo je da funkcionira za sebe. Mene ne zanima što će biti s birokratima kojih imamo tri puta više nego što ih je potrebno. Neka ih bude tri puta manje, pa će oni koji su višak pronaći drugi posao.
- Ministar financija Marić kaže da bi neke tvrtke propale bez obzira na pandemijsku krizu. Skrivaju li se takvi iza korone i traže pomoć?
- Neke tvrtke bi sigurno propale bez obzira na krizu, slažem se s time. Ali, neke će propasti zbog Vladinih mjera kojima je zabranila ljudima posao i zbog toga će propasti. Onda je Vlada odgovorna za te tvrtke i njihove zaposlenike koji će ostati bez posla. Ako je riječ o epidemiološkim mjerama, da se zaštiti zdravlje svih nas, u redu, ali nitko nije izgubio posao u javnom sektoru. U javnom sektoru dolaze plaće, povišice, božićnice... Kako to? Odakle te plaće dolaze? Netko to mora platiti, odnosno platiti porez da se to namiri.
- Jednom davno, premijer Josip Manolić jasno je rekao - država uvijek ima novaca.
- Država ima novaca, ali ne za sve. Ima za jedne, nema za druge. Mi ne želimo da država bude nama maćeha, nego majka kao i svima.
- Kakve tvrtke obuhvaća udruga Glas poduzetnika - ugostiteljske, uslužne, industrijske?
- To su mikro i male tvrtke i obrtnici, oko 70 posto pripada uslužnim djelatnostima, a 30 posto proizvodnim djelatnostima uključujući poljoprivredu. Najveće probleme sada imamo u uslužnim djelatnostima.
- Za ugostitelje je jasno koliko su nastradali. Ali, kome se crno piše u industrijskim djelatnostima?
- Primjerice, craft pivari, tekstilna industrija, mala brodogradnja su u velikim problemima. Kad govorimo o malim i srednjim tvrtkama, možda je jedini kojeg kriza nije ugrozila IT sektor koji nema problema, osim ako ne surađuje izravno s onima kojima sada ne ide dobro.
- Vlada je najavila kako će i iza 1. siječnja ostati na snazi mjera od 4.000 kuna za očuvanje radnih mjesta. Što mislite o tome da se ta sredstva izravno isplaćuju radnicima, a ne poslodavcima?
- Ta mjera je davno dogovorena i nije novost, za to smo znali još prije dva tjedna. Napokon, te 4.000 primat će samo oni s padom preko 60 posto prihoda, što nije dovoljno, mi tražimo da to ide i onima s padom od 40 posto. Udruga Glas poduzetnika, inače, nema problema oko toga da se to isplaćuje direktno radnicima. Neka bude tako!
- Iznijeli ste razne ocijene o radu Hrvatske gospodarske komore. Javnost je ponajviše zapamtila onu kako se tamo zapošljavaju ljubavnice nadležnih šefova i utjecajnih osoba?
- Naravno, nisu sve žene u HGK nečije ljubavnice. Ali, vrlo dobro se zna koje su žene - možda ne i samo žene - tako dobile posao. To se događa u posljednjih 30 godina, a pogotovo se događalo u doba Nadana Vidoševića i zna se kako su se pojedine osobe zaposlile. Te osobe zacijelo su se i našle uvrijeđene. Zanimljivo mi je kako HGK nije uvrijeđen jer sam ih nazvao uhljebima, parapoduzetnicma i onima koji samo prže naš novac. I dalje stojim iza svake svoje rečenice.
- Na temu ljubavnica reagirala je pravobraniteljica za
- Kome, ljubavnicama koje su tako došle u HGK? One koje su dobile posao u HGK jer su bile u dobrim odnosima s nekim političkim moćnicima nikada neće dobiti moju ispriku.
- HGK pruža svojim članovima neke ekonomske analize, brine se za pojedine sektore gospodarstva, raširen je po županijama. Mislite kako je to posve nepotrebna ustanova?
- HGK je institucija čiji nestanak ne bi primijetio niti jedan poduzetnik u Hrvatskoj. Da sutra postanu dobrovoljna institucija, siguran sam da većina članova ne bi bila u članstvu. Neka se zapitaju čemu služe? Mislim da oni imaju milijardu raznih odjela kako bi zaposlili što više ljudi. To zovem uhljebljivanje.
- Mislite kako je HGK - koji postoji trideset godina, a nastao je iz Privredne komore koja je postojala četrdesetak godina - jedno uhljebilište?
- Da, upravo to mislim, to je uhljebilište.
- Hrvatska obrtnička komora postoji još duže?
- HOK izdaje obrtnice, što je koristan posao. U mnogim drugim slučajevima, slični su HGK, ali kao član HGK mogu o njima više govoriti. Po informacijama koje dobivam od obrtnika, ne dobivaju mnogo od HOK-a za članarinu koja je gotovo dvostruka od one u HGK. Također su vrlo nezadovoljni načinom rada u obrtničkoj komori i smatramo kako bi trebali biti dobrovoljni. Možda će više obrtnika ostati u HOK-u nego poduzetnika u HGK - i to je sasvim u redu. Ja nisam da se oni gase, nego da su na tržištu udruga i neka okupljaju članove koji žele kod njih plaćati članarinu.
- Koliko konkretno Vi plaćate članarinu HGK za svoje tvrtke?
- Plaćam oko 1.600 kuna za svoje tri tvrtke. S obzirom da ne dobivam ništa od HGK, mislim da je i jedna kuna više nego što bih htio dati. Radije ću te novce počastiti prijatelje nego plaćati nekoga od koga u 16 godina poduzetništva nisam imao nikakve koristi, a platio sam im više od 20.000 kuna.
- Udruga Glas poduzetnika također se mora na neki način finacirati?
- Nikad se nećemo financirati članarinama. Financiramo se donacijama naših članova te se namjeravamo javljati i na natječaje vezane uz europske fondove i slično. Uvijek ćemo pronaći način kako da ne postanemo namet našim članovima. To garantiramo - nikad nećemo imati članarinu.
- Dakle, ako zaposlite direktora i tajnicu, svakako ne ljubavnicu, oni će se financirati iz donacija?
- Sada imamo četvero zaposlenih. Kao predsjednik udruge, ja sam volonter, za razliku od predsjednika HGK, HUP-a ili HOK-a. Ti ljudi imaju ogromne plaće. Ja radim volonterski, izvršni direktor udruge Dražen Oreščanin je volonter - svi članove naše uprave i nadzornog odbora su volonteri. Zapošljavamo koordinatore koji rade poslove na dnevnoj bazi kao i u svakoj udruzi.
- Koliko imate članova u Istarskoj županiji?
- u Istri imamo 1.020 članova, od čega su 90 posto pravne osobe.
- Imate li podatak koliko su radnika do sada, zbog krize, morale otpustiti tvrtke koje objedinjujete kroz udrugu?
- Nažalost, nemamo taj podatak, ali znamo da je bilo i otpuštanja i zatvaranja tvrtki. To su tvrtke koje su prve na udaru - uslužne djelatnosti ili prijevoz putnika, znamo da je 35-40 posto tih tvrtki zatvoreno.
- Da li ste vi osobno u svoje tri tvrtke otpuštali radnike?
- Ne, ja nisam nikoga otpustio. Jedna tvrtka bila je u mjerama vlade u ožujku, travnju i svibnju, ali niti jedan radnik nije imao manju plaću. Prosječna plaća u mojoj tvrtki je 6.500 kuna, Vlada je participirala svoj dio, a ostatak smo platili sami. Nisam zaposlenik u svojoj tvrtki te osobno nisam ni kunu primio od Vlade.
- Imate li kao udruga Glas poduzetnika dijalog i sa sindikatima, ili brinete samo za poslodavce?
- Imamo dijalog sa sindikatima onoliko koliko treba - ali treba naglasiti da smo mi i udruga naših zaposlenika. Nastojimo pomiriti i gurati cijeli privatni sektor prema naprijed. Sindikati su uglavnom vezani uz javni sektor. Ipak, valja naglasiti kako se zalažemo za smanjenje sive ekonomije, da ljudi dobiju plaću koliku zasluže i da nema plaćanja na crno. Promjena porezne stope i PDV-a treba se odnositi na povećanje plaća i nas u privatnom sektoru i zaposlenika u javnom sektoru.
- Siva ekonomija je vječna tema?
- To je teško pretpostaviti - koliki je udio sive ekonomije. U Hrvatskoj i inače nedostaje egzaktnih podataka i statistike u mnogo stvari. Doduše, siva ekonomija nije velika kao prije petnaestak godina, ali zalažemo se da ide prema nuli.
- Kako komentirate nove mjere, odnosno produžetak starih u zaštiti od pandemije - koliko će to radnika odvesti na burzu rada?
- U studenom 2020. godine imamo 20 posto više nezaposlenih nego u studenom 2019. godine. To je jasna brojka, a ako nastavimo ovako, i u siječnju 2021. imat ćemo još veće povećanje nezaposlenih u odnosu na siječanj ove godine. Naravno, i mi želimo čuvati naše zdravlje, nisu poduzetnici rođeni zaštićeni od virusa, kao ni naši zaposlenici, ali tražimo da nam se daju konkretna obeštećenja.
- Konkretno što?
- Već sam rekao - da nam se pokriju fiksni troškovi i participira s 4.000 kuna u plaći svima kojima je pad prihoda veći od 40 posto.
- Neki ugostitelji traže polovicu profita koji su ostvarili u prosincu 2019. godine?
- Svatko ima pravo tražiti svoje, UGP je dao svoje, ali ja ne mogu komentirati svaki zahtjev. Ugostitelje podupiremo onoliko koliko su sukladni u zahtjevima s našima. Naši zahtjevi su javno objavljeni i čekamo reakciju.
- Mnogi se pozivaju na iskustva i prakse Njemačke, Italije, Austrije, dakle bogatih zemalja. Hrvatska s dna EU ljestvice nije država koja sve to može platiti?
- Na početku krize u proljeće nismo znali ni o čemu se radi, ni što nas čeka. Svaka vlada je radila po svome. Ali, šest mjeseci nakon toga, smatram da je EU trebala preuzeti odgovornost za sve svoje članice. Trebala je cijela EU napravit lockdown - mjesec ili dva - te obeštetiti one s jakim padom dohotka. Tada se ne bi morali uspoređivati s drugim zemljama, ne bi bilo pobuna i EU je trebala preuzeti odgovornost. Virus nema granice. Sada je stvar jasna - ako hrvatska država želi imati malo poduzetništvo, mora nam pomoći. Ako zatvore naše poslovanje, moraju to platiti i mislim da smo realni u svojim zahtjevima. Opcija B je porast broja nezaposlenih.
- Imate li političkih ambicija, kao udruga ili vi osobno?
- Sljedećih godinu i pol još ću biti predsjednik UGP-a. Nisam član niti jedne stranke i nemam namjeru učlaniti se ni u kakvu stranku. Ne želim se kandidirati na izborima, ni na kakvim listama, čak i na nezavisnima. Želim pozicionirati UGP kao mjerodavan faktor i kontroling Vladi u ime poduzetnika, obrtnika i naših zaposlenika. To je nešto što se u Hrvatskoj još nije dogodilo, ali je vrijeme da se dogodi.
- Ima li u udruzi, ipak, nekih izraženijih političkih nazora?
- Ne. Kao udruga i kao uži tim to nemamo. Imamo članova iz raznih stranaka - SDP-a, HDZ-a, Mosta, DP-a - skoro u svim parlamentarnim strankama osim u Radničkoj fronti. Svjetonazori su kod nas od desnice preko centra do ljevice, ali to nas ne zanima. Poduzetnici nemaju svjetonazor, nas zanimaju pošten posao i plaćen porez.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
