ZAGREB

HAZU spreman pomoći u izradi dokumenata i projekata o klimatskim promjenama

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Predsjedništvo HAZU donijelo je Izjavu o klimatskim promjenama u kojoj stoji da je Akademija spremna pomoći u izradi potrebnih dokumenata i realizaciji projekata koji će biti posvećeni klimatskim promjenama - bez obzira na to je li riječ o istraživanju, ublažavanju ili prilagodbi.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svojoj (HAZU) donijelo je spomenutu izjavu na redovitoj sjednici 27. svibnja potaknuto velikim intenzitetom recentnih klimatskih promjena i njihovim utjecajem na čovjeka i prirodu, istaknuto je u petak u priopćenju HAZU što ga je potpisao predsjednik akademik Velimir Neidhardt.

Promjene klime, uzroci u posljednje vrijeme sve više antropogeni

HAZU iscrpno navodi uzroke promjena klime, upozorava na posljedice tih klimatskih promjena uz ocjenu da su u posljednje vrijeme uzroci sve više antropogeni.

Neki od sustavno navedenih podataka o klimatskim promjena su da je prosječna temperatura pri površini Zemlje porasla tijekom prošlih stotinjak godina za otprilike jedan stupanj Celzijusa, a proteklo desetljeće najtoplije je u povijesti suvremene civilizacije. S globalnim zatopljenjem povezane su i druge promjene u klimatskom sustavu - češća pojava toplinskih valova, intenziviranje kišnih epizoda i produljenje sušnih razdoblja, smanjenje površine prekrivene snijegom na sjevernoj hemisferi i površine leda u moru (napose u području Arktika), ledenih pokrova na Grenlandu i zapadnoj Antarktici, te povećavanje kiselosti oceana i globalno podizanje morske razine.

Kako se navodi, u istraživanju geofizičari i drugi znanstvenici imaju na raspolaganju dvije metode - mjerenje različitih parametara koji opisuju klimatski sustav te razvoj računalnih modela kako različiti vanjski čimbenici utječu na klimatske procese.

Kada je riječ o vanjskim čimbenicima, ponajprije se uzimaju u obzir oni prirodni, a to su intenzitet Sunčeva zračenja koje dopire do Zemlje te koncentracija vodene pare i drugih atmosferskih sastojaka, ali i antropogeni vanjski čimbenici - promjena koncentracije stakleničkih plinova te antropogenog aerosola u atmosferi povezanih prvenstveno s izgaranjem fosilnih goriva. 

Analizom podataka znanstvenici su došli do zaključka da je recentno globalno zatopljenje dijelom povezano s prirodnim procesima, ali i da su u posljednje vrijeme dominantni antropogeni procesi.

Optimistični i pesimistični 'scenariji' budućnosti

Uz napomenu kako valja pretpostaviti da će emisije stakleničkih plinova biti i u budućnosti, HAZU navodi dva 'scenarija' - optimistični i pesimistični.

Tako se, u slučaju optimističnoga scenarija do kraja ovoga stoljeća može očekivati daljnji porast prosječne temperature za 0,3 do 1,7 stupnjeva Celzijusa, odnosno za 2,6 do  4,8 stupnjeva Celzijusa u slučaju da se ostvari pesimistični scenarij.

Također, u slučaju optimističnoga scenarija do kraja stoljeća očekuje se daljnje podizanje srednje morske razine za 26 do 55 centimetara, odnosno za 45 do 82 centimetar po pesimističnom scenariju.

Očekuje se da će klimatske promjene dovesti i do povećanja smrtnosti uslijed toplinskih valova, pojave različitih bolesti i širenja infektivnih zaraza, kao i i veća opasnost od poplava, suša i požara širom svijeta. 

Klimatske promjene nepovoljno djeluju na mnoga svjetska područja, među kojima i na ekonomski sektore, među posebno ugroženima su i zemlje u razvoju te će vjerojatno doći i do povećavanja nejednakosti u svijetu.

Istraživanje, ublažavanje i prilagodba

U izjavi HAZU ističe da bi ljudi trebali reagirati na recentne klimatske promjene na način koji se može sažeti u tri riječi - istraživanje, ublažavanje i prilagodba.

Objašnjava se da je svrha daljnjih istraživanja poboljšati bazu podataka i unaprijediti računalne modele, a trebalo bi povećati i pouzdanost klimatskih projekcija.

Kada je pak riječ o ublažavanju klimatskih promjena, HAZU smatra bi neto emisiju stakleničkih plinova trebalo do sredine ovog stoljeća svesti na nulu - ako se želi postići da se buduće promjene klime razviju prema optimističnom scenariju, što pretpostavlja ne samo smanjenje emisije stakleničkih plinova nego i njihovo uklanjanje iz atmosfere kombiniranim ekološkim i tehnološkim pristupom.

Budući da se klimatske promjene ne mogu izbjeći treba se nužno pripremiti i za prilagodbu i pritom uvažiti činjenicu da su klimatskim promjenama najviše pridonijele razvijene zemlje, a posljedice će najviše osjetiti zemlje u razvoju. To pak, upozorio je HAZU, otvara cijeli niz moralnih i etičkih pitanja za čije je rješenje nužno potrebna međunarodna suradnja.

S tim u vezi, navodi se da intenzivnu međunarodnu suradnju u znanstvenom pristupu klimatskim promjenama već godinama organizira Međuvladin panel za klimatske promjene,a  na međunarodnoj suradnji u političkom pristupu najvažnije su tijelo Ujedinjeni narodi. 

Hrvatska može reagirati projektima u koje mora biti uključena i obnova Zagreba

Istaknuto je da se i Hrvatska sve intenzivnije uključuje u navedene međunarodne napore, među ostalim, pripremom zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, razradom strategije niskougljičnog razvoja i strategije prilagodbe klimatskim promjenama te izradom integriranog energetskog i klimatskoga plana.

Također, pokrenuti su prvi projekti, primjerice oni koji se bave problemom energetske učinkovitosti zgrada. HAZU smatra da u sastavljanju liste prioriteta treba voditi računa o dva kriterija - prvi je korisnost projekta sada i ubuduće, a drugi je da bi veliki projekti mogli pomoći oživljavanju hrvatskoga gospodarstva.

Navode se i neki od mogućih projekta - izgradnja sustava retencija i navodnjavanja koja bi omogućila da se višak oborinske vode dopremi u sušna područja kada je to potrebno, uspostavljanje brzih željezničkih veza unutar cijele Hrvatske reduciralo bi potrebu za avionskim povezivanjem na malim udaljenostima i tako pridonijelo smanjenju emisije stakleničkih plinova.

HAZU smatra da o klimatskim promjenama valja voditi računa i pri planiranju obnove Zagreba nakon velikog potresa u ožujku pri čemu bi trebalo unaprijediti ne samo zaštitu od potresa nego, među ostalim, i energetsku učinkovitost zgrada.

 


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini