Jadransko-jonski koridor
Veliki plan za željeznicu: Istra bi se preko jadranske obale povezala s Italijom i Grčkom
(Klub zastupnika Europske pučke stranke (Kršćanski demokrati) u Europskom parlamentu)
U Uredu Europskog parlamenta u Zagrebu, na inicijativu zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac i Josipa Bilavera, župana Zadarske županije, održano je potpisivanje zajedničkog dokumenta potpore uspostavi Jadransko-jonskog željezničkog koridora, koji bi povezao Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.
Dokument su potpisali Nikolina Brnjac te predstavnici hrvatskih primorskih županija: Blaž Pezo iz Dubrovačko-neretvanske, Boris Miletić iz Istarske, Ivica Lukanović iz Primorsko-goranske, Paško Rakić iz Šibensko-kninske i Josip Bilaver iz Zadarske županije, a u ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, potpisivanju je prisustvovao i državni tajnik za EU fondove, željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu Žarko Tušek.
Zajednička potpora potvrđuje važnost kvalitetnijeg željezničkog povezivanja hrvatske obale i cijelog jadransko-jonskog prostora, uz snažnije povezivanje luka s njihovim zaleđem i jedinstvenim europskim tržištem. Inicijativa je usmjerena na stvaranje strateškog prometnog pravca između srednje i jugoistočne Europe, koji bi otvorio nove mogućnosti za prijevoz putnika i robe, razvoj gospodarstva i održivog turizma.
"Hrvatska je desetljećima gradila autoceste i povezala zemlju cestama. Sada je vrijeme za isti iskorak sa željeznicom. Današnjim potpisivanjem Inicijative koju sam pokrenula čim sam došla u Europski parlament radimo prvi konkretan korak prema tom cilju. Jadransko-jonski koridor treba željeznički povezati Italiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, a za Hrvatsku je posebno važno povezivanje Istre, Kvarnera i Dalmacije", istaknula je Brnjac.
Potpisnici su pozvali Europsku komisiju da u okviru budućeg razvoja europske prometne politike i transeuropske prometne mreže (TEN-T) razmotri strateški potencijal Jadransko-jonskog željezničkog koridora i mogućnosti njegova uključivanja u buduće europske prometne prioritete.
U Inicijativi se naglašava da razvoj koridora ima europsku dodanu vrijednost: pridonio bi diversifikaciji prometnih pravaca, otpornosti opskrbnih lanaca, razvoju održivijih oblika prijevoza i jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva. Bolja povezanost jadranskih i jonskih luka sa željezničkom mrežom omogućila bi učinkovitije kretanje ljudi i robe te stvorila dodatne razvojne prilike za regije duž koridora.
"Moderna željeznica nije samo prometna infrastruktura, ona povezuje ljude, radna mjesta, poduzeća i tržišta, a preusmjeravanjem dijela tereta s cesta na željeznicu povećavamo sigurnost i smanjujemo emisije. Rat u Ukrajini pokazao je koliko su nam potrebni pouzdani i sigurni opskrbni pravci, a ovaj koridor doprinosi i otpornosti i sigurnosti našeg dijela Europe. Jadransko-jonski koridor mora postati zajednički europski projekt, a Hrvatski Jadran ne smije biti kraj europske željezničke mreže, nego njezin važan dio", poručila je Brnjac.
Posebno je istaknuta kohezijska i integracijska dimenzija inicijative, koja bi povezala države članice Europske unije sa zemljama kandidatkinjama – Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Albanijom. Kvalitetnija prekogranična infrastruktura pridonijela bi njihovu približavanju jedinstvenom europskom tržištu i jačanju gospodarskih veza s Europskom unijom.
Potpisivanje je okupilo predstavnike europskih i nacionalnih institucija, primorskih županija, veleposlanstava, gospodarstva, industrije i znanstvene zajednice. Sudjelovali su, među ostalima, zamjenica glavne direktorice Glavne uprave Europske komisije za mobilnost i promet Maja Bakran Marcich, posebna izaslanica Vlade Republike Hrvatske za inicijative strateškog povezivanja i nacionalna koordinatorica za Inicijativu triju mora Romana Vlahutin te visoki predstavnici željezničkog i prometnog sektora.
Potpisivanjem dokumenta izražena je spremnost na daljnju suradnju s Europskom komisijom, nacionalnim i regionalnim vlastima, europskim institucijama te lučkim i prometnim sektorom. Cilj je da se povezivanje jadransko-jonskog prostora prepozna kao zajednički europski prometni prioritet.
Inicijativa će biti predstavljena na završnoj konferenciji u Europskom parlamentu u Bruxellesu u narednom razdoblju i uručena europskom povjereniku za održivi promet i turizam Apostolosu Tzitzikostasu.
