Udarac po džepu
Cijena dizela obara rekorde, Vlada razmatra "plivajući PDV". Što slijedi?
(Snimio Hrvoje Jelavić/Pixsell)
Od idućeg tjedna cijene goriva će rasti, pri čemu bi dizel, ukoliko Vlada ne donese dodatne mjere, mogao dostići novu rekordnu cijenu od 1,96 eura po litri, što je vrlo blizu psihološke granice od dva eura, a s obzirom da se uslijed vojnopolitičkih zbivanja na Bliskom istoku očekuje daljnji rast cijena sirove nafte na svjetskim burzama, čini se da je samo pitanje tjedna u kojemu će i ta granica biti srušena.
Hrvatska Vlada dosadašnjim je mjerama ograničavanja trgovačkih marži i smanjenja trošarina koje su za neke vrste goriva, poput dizela, ispod minimalnih propisanih direktivom EU-a, cijenu goriva držala na relativno niskim razinama u odnosu na većinu EU zemalja, no upitno je koliko će cijene moći držati na razinama približnim sadašnjima, bez uvođenja novih mjera.
Lanac poskupljenja
Jedna od mogućih mjera je i smanjenje PDV-a na motorna goriva. U Hrvatskoj je za motorna goriva u maloprodaji na snazi opća stopa PDV-a od 25 posto, no Sabor je još u travnju ove godine, na prijedlog Vlade, izglasao izmjene Zakona o PDV-u kojim je omogućeno uvođenje "plivajuće" stope PDV-a upravo za motorna goriva, u slučaju nužde.
Dopunama je Vadi omogućeno da stopu PDV-a određuje uredbama, bez potrebe za stalnim izmjenama zakona.
Pri tom bi se stopa PDV-a mogla spuštati najviše za 10 posto, odnosno na minimalnu razinu od 15 posto, što je minimum određen europskim direktivama. Vlada takvim uredbama može pribjeći jedino u slučaju nužde, odnosno, kako je tada objašnjeno - upravo u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i posljedično još snažnijeg rasta cijena energenata.
Da je smanjenje PDV-a moguća mjera kojom bi se ublažile posljedice rasta cijena goriva smatra i Željko Mandarić, vlasnik Manšpeda, jedne od najvećih logističkih tvrtki na riječkom području.
Željko Mandarić (Foto RATKO MAVAR)
Mandarić ističe kako rast cijena goriva izravno utječe na troškove prijevoza i logistike jer je gorivo jedna od najvećih stavki u strukturi troškova poslovanja logističkih tvrtki i prijevoznika.
- Poskupljenje se pritom ne odražava samo na cestovni prijevoz, nego i na cijeli opskrbni lanac, od skladištenja i distribucije do održavanja voznog parka i nabave drugih energenata, kaže Mandarić, koga smo pitali i hoće li logistički sektor posegnuti za podizanjem cijena svojih usluga, uslijed najnovijeg rasta cijene goriva.
- Ako cijene goriva i ostalih energenata nastave rasti, dugoročno neće biti moguće sav dodatni trošak apsorbirati unutar postojećih ugovornih cijena logističkih usluga.
U tom bi slučaju određene korekcije cijena cestovnog prijevoza bile neizbježne, ali nastojimo ih provoditi transparentno, razmjerno stvarnom rastu troškova i u dogovoru s korisnicima naših usluga.
Gdje god je moguće, pokušavamo dati prednost modelima varijabilnog dodatka za gorivo, vezano uz trenutne cijene pogonskog goriva. Smatramo da takav model prati rast i pad cijena te omogućuje veću predvidivost za obje strane, kaže Mandarić.
Dodaje kako Vlada već dugi niz godina regulira marže distributera, te visinu trošarina ali ne može utjecati na burzovne nabavne cijene derivata.
Međutim, sad je još jedina opcija smanjenje PDV-a za koji je Vlada vec u travnju usvojila zakon o takozvanom plivajućem PDV-u, u rasponu od 15 do 25 posto.
Dugotrajno, to je rješenje za građane, ali ne i za gospodarstvo, jer raste osnovna cijena dizela te ostaje otvoreno pitanje kako subvencionirati dizelsko gorivo, plavi dizel i loživo ulje.
Mjere bi trebale biti ciljane, vremenski ograničene i tržišno neutralne. Za sektore koji su izrazito ovisni o gorivu, poput prijevoza, učinkovit model pritom bi mogao biti djelomično povećanje povrata trošarine, zaključuje Mandarić.
Vlada po pitanju PDV-a ima prostora za smanjenje cijene po pitanju PDV-a, iako je upitno hoće li to učiniti već u ovom trenutku. Naime, u cijeni dizela i drugih goriva davanja državi čine ukupno više od trećine, s tim da se PDV od 25 posto obračunava na zbroj nabavne cijene, trgovačke marže i trošarinu.
Praćenje tržišta
Hoće li država smanjivati udio trošarina, kao i PDV-a, upit smo poslali Ministarstvu financija, iz kojeg nisu konkretno odgovorili hoće li smanjiti PDV.
Ističu kako Vlada prati cijene energenata i već je poduzela niz mjera kojima se njihov rast ublažava i sprječava njegovo potpuno prelijevanje na građane i gospodarstvo.
Podsjećaju da je Vlada prije tjedan dana donijela 11. paket mjera, vrijedan 260 milijuna eura, kojima cijene plina i električne energije ostaju nepromijenjene.
Po pitanju mjera za dodatno ublažavanje rasta cijena goriva, navode kako Vlada od ožujka 2026. redovito prilagođava i mjere koje se odnose na naftne derivate, vodeći računa o kretanju nabavnih cijena, sigurnosti opskrbe i održivosti domaćeg tržišta.
Iz odgovora je vidljivo kako konkretnih odluka o smanjenju PDV-a zasad nema.
- Zahvaljujući dosadašnjim intervencijama cijene goriva bile su znatno niže od onih koje bi proizlazile iz tržišnih kretanja.
Vlada Republike Hrvatske je primjenom mjere snižavanja visine trošarine do sada u 17 navrata. Procijenjeni fiskalni efekt ovih 17 krugova sniženja trošarine iznosi ukupno 150,3 milijuna eura.
Sukladno Provedbenoj Odluci Vijeća EU od 10. srpnja 2026. o ovlašćivanju Hrvatske da na plinsko ulje i bezolovni benzin koji se upotrebljavaju kao pogonska goriva primjenjuje snižene stope trošarine, ishođena je mogućnost primjene snižene visine trošarine na benzin i dizel ispod minimalnih propisanih visina trošarina sukladno europskim propisima.
Temeljem te odluke koja vrijedi do 31.01.2027. moguća je primjena snižene visine trošarine koja za benzin iznosi 139,50 eura za tisuću litara, dok za dizel iznosi 105,00 eura za tisuću litara. Dodatno, izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u travnju 2026. stvoren je i zakonski okvir za primjenu tzv. "plivajućeg PDV-a" na naftne derivate.
Vlada će nastaviti pažljivo pratiti kretanja na međunarodnim energetskim tržištima i njihov utjecaj na domaće cijene, te će kao i do sada razmotriti sve opcije kako bi zaštitila standard građana i konkurentnost hrvatskog gospodarstva., stoji u odgovoru Ministarstva financija.
Skupo mediteransko tržište nafte i derivataMarijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, za HRT je jučer izjavio kako su cijene nafte i derivata na vrlo visokim razinama, pri čemu je za formiranje cijena u Hrvatskoj najvažnija cijena na Mediteranskom tržištu, a ne cijene nafte na svjetskim burzama. Naglasio je kako je ona u četvrtak iznosila preko 1.600 dolara po toni. Jučer je pala za oko pedeset dolara po toni. |
