(Snimio Zvonimir Barišin/Pixsell)
Dok na Bliskom istoku Izrael, SAD i Iran izmjenjuju salve projektila i bespilotnih letjelica, američki predsjednik Donald Trump počeo je sanirati političku štetu i umanjivati moguće posljedice koje bi novi rat mogao imati na američkoj političkoj i gospodarskoj sceni. Prije svega, opovrgao je kako Sjedinjenim Državama počinje manjkati visokosofisticiranih raketa kojima gađa ciljeve u Iranu te uvjerava Amerikance da će poskupljenje goriva, koje je počelo uzimati maha u SAD-u, biti kratkotrajno.
– Gorivo će malo poskupjeti, no kada završimo s Iranom, cijena će ponovo biti niska, poručio je Trump nakon što su cijene na benzinskim crpkama u posljednjih tjedan dana narasle za tridesetak centi po galonu.
Nezadovoljstvo cijenama
Nezadovoljstvo višim cijenama benzina vidljivo je u svim strukturama američkog društva i politike, podjednako među demokratima i republikancima. Upravo su niže cijene goriva bile jedno od Trumpovih predizbornih obećanja, no ono se ne ostvaruje. Upravo suprotno, cijene će rasti, prema predviđanjima za dodatnih dvadesetak centi, koliko zbog blokade Hormuškog tjesnaca, toliko i zbog opće nesigurnosti na tržištima uzrokovane bliskoistočnim ratom. Bijela kuća na raspolaganju ima i strateške rezerve nafte i naftnih prerađevina kojima može korigirati cijene na domaćem tržištu, no za sada još nema naznaka da će Trump za njima posegnuti.
Da će cijene energenata i dalje rasti, ne samo u SAD-u već i u ostatku svijeta, jasno je i iz najave Katara. Ova zemlja objavila je kako će im trebati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci za ponovno pokretanje njene energetske industrije. Katar proizvodi otprilike petinu svjetskog ukapljenog plina i zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih svjetskih izvoznika, iza SAD-a. Da je na globalnoj naftnoj sceni počelo i "gašenje vatre", pokazuje i činjenica kako je SAD odobrio Indiji tridesetodnevno razdoblje slobodne kupovine nafte od Rusije.
Stanje u Hrvatskoj
Na domaćem tržištu naftnih derivata goriva su ovoga tjedna poskupjela, ali ne dramatično. Cijena litre eurosupera 95 u petak je, prema portalu Cijene goriva, na većini benzinskih crpki bila 1,46 eura, što je dva centa više nego dotad, a litra eurodizela 1,48 eura ili tri centa više nego prije početka sukoba na Bliskom istoku.
No ako se obistine neslužbene najave, sljedećeg tjedna mogao bi uslijediti šok.
Poskupljuje li eurodizel za 21 cent?
U četvrtak je, gostujući na RTL-u, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan kazao da je zbog sukoba na Bliskom istoku nafta na mediteranskom tržištu poskupjela čak 40 posto.
"Kad to prevedemo u situaciju kod nas na crpkama, znači da bi prema današnjim cijenama benzin mogao otići gore za sedam centi, a dizel za 21 cent", rekao je Krpan.
Time bi od idućeg utorak pun spremnik dizela u prosjeku bio skuplji 10 i pol eura, a prosječni spremnik benzina tri i pol eura. No to su još uvijek nagađanja i Vlada će intervenirati, kako je to u petak najavio premijer Plenković i vjerojatno uredbom ograničiti cijene goriva kako je to donedavno činila.