Vlada mijenja pravila
Novi porezni udar: Paušal iznajmljivačima raste 50 posto, a nekim obrtnicima davanja čak 66 posto
Ilustracija (Pexels)
Iduće godine iznajmljivače u 1. i 2. kategoriji turističke razvijenosti očekuje povećanje paušalnog poreza na dohodak po krevetu, popularnije paušala.
I to one u 1. kategoriji za čak 50 posto, proizlazi iz prijedloga poreznih izmjena koje je Vlada poslala u Sabor. Tako će za turistički najrazvijenije destinacije, dakle u 1. kategoriji prema Indeksu turističke razvijenosti (ITR), umjesto dosadašnjih 100 do 300 eura, lokalne samuoprave moći odrediti paušal u iznosu između 150 i 300 eura.
Isto tako, za područja iz 2. kategorije ITR-a, umjesto dosadašnjih 70 do 200 eura, općine i gradovi će morati definirati paušal u rasponu između 100 i 200 eura.
Oni u manje razvijenim turističkim područjima 3. i 4. kategorije, ostaju pri istim iznosima – za 3. kategoriju između 30 i 150 eura, a za 4. između 20 i 100 eura.
Primjer Opatije
Činjenica je da daleko najveći dio destinacija spada upravo u prve dvije najrazvijenije kategorije, kao i da je većina jedinica lokalne samouprave pri posljednjim promjenama paušala svojim iznajmljivačima odredila zakonski dozvoljeni minimalni iznos.
Tako su, primjerice u Gradu Opatiji dosad propisali najniži mogući iznos, a prema riječima opatijskog gradonačelnika Fernanda Kirigina, ako ovakav zakonski prijedlog prođe, opet će se ići na najniže iznose.
Kirigin je komentirao i kako država ovim povećanjem ponovo pokazuje da ne razlikuje male obiteljske iznajmljivače od rentijera i time potvrđuje da je podrška malim iznajmljivačima uglavnom deklarativna.
Problem je i to što se kod oporezivanja iznajmljivača ne vodi računa o njihovoj stvarnoj poreznoj snazi pa se ista obveza plaća za krevet u objektu s tri i onome s pet zvjezdica, kao i za smještaj u najatraktivnijem dijelu destinacije i onaj u njezinu zaleđu.
– To nikako nije dobar temelj za pravedan porezni sustav, o čemu sam govorio i prilikom posljednjeg podizanja iznosa paušalnog oporezivanja iznajmljivačima.
Realno nije suštinski učinjeno ništa kako bi se kroz porezne i ostale propise zaista "zaštitilo" male iznajmljivače koji iznajmljuju kapacitete u nekretninama u kojima stanuju za razliku od "rentijera" među kojima ima i puno stranih državljana.
Ako želimo pošteno rasporediti korist od turizma između onih najmanjih i najranjivijih te onih velikih, financijski moćnih, onda moramo imati i pravedan sustav oporezivanja.
Ponovno povećanje poreza svima, kako je ovoga puta predloženo od čak 50 posto, ne smatram pravednim, istaknuo je Kirigin dodajući kako je država godinama poticala povećanje smještajnih kapaciteta, a istodobno nije jasno razdvojila male obiteljske iznajmljivače od onih koji se profesionalno bave turističkim najmom.
– Dakle, prvo građane javno pozoveš da ulažu u apartmanski smještaj pa nakon što te poslušaju, zaduže se i ulože, ti ih poreznim mjerama koje uvodiš proglasiš nepoželjnima, kaže Kirigin.
Registracijski broj
Istaknuo je i kako posebno lošim smatra to što se lokalnoj samoupravi sve više sužava prostor za upravljanje vlastitim turističkim razvojem.
– Lokalnoj samoupravi treba omogućiti da poreznu i turističku politiku prilagodi stvarnim okolnostima na svom području, smatra opatijski gradonačelnik navodeći kako, konkretno, u Opatiji čije je cijelo područje od mora do Učke država svrstala u prvu kategoriju, nisu svi dijelovi grada jednako turistički razvijeni, a vladinom poreznom politikom svi plaćaju jednaki iznos paušala po krevetu.
Odnosno, razlika se može napraviti na način da se u zonama koje su bliže moru dodatno podigne minimalni iznos koji je država propisala što, kaže, neće predložiti gradskim vijećnicima baš radi onih najmanjih i najranjivijih iznajmljivača koji su prisutni u svim dijelovima grada.
– Činjenica je da je u posljednje vrijeme, ne samo u ovom primjeru, prisutna tendencija da Vlada priprema i donosi propise koji se odnose na jedinice lokalne samouprave propisujući zakonodavni okvir koji onemogućava često bilo kakvu slobodu gradova i općina u kreiranju svojih politika, a da se pri tome vrlo često uopće prethodno na konzultira s njima ili im se odbijaju prijedlozi, zaključio je Kirigin.
Od iduće godine iznajmljivači će morati ishoditi i registracijski broj, što također otvara potencijalne nove troškove, a država je i novim Zakonom o ugostiteljstvu fanjski "stisnula" iznajmljivače, što kroz pojam domaćina, što kroz suglasnosti suvlasnika zgrada.
Umanjenje olakšica
Osim povećanja paušanog dohotka za iznajmljivače, nove porezne izmjene odnosne se i na obrtnike paušalce. Povećanja neće biti za prvih pet poreznih razreda, što znači za obrtnike paušalce s godišnjim prihodima do 40.000 eura.
No, predlaže smanjenje iznosa priznatih izdataka za one s godišnjim prihodom između 40.000,01 i 50.000,00 eura sa 85 na 70 posto, a za one u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00 eura) na 55 posto.
U resornom su ministarstvu izračunali kako će obrtnici u šestom poreznom razredu godišnje državi plaćati 1.336 eura davanja na ime paušalnog poreza i doprinosa, odnosno 30 posto više, a oni u sedmom poreznom razredu 3.033 eura više, što je povećanje od – 66 posto.
Iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) su tražili da za razred od 40.000 do 50.000 eura država priznaje 75 posto izdataka, a za razred od 50.000 do 60.000 eura 65 posto.
Iz HOK-a su na naš upit pojasnili kako je Vlada djelomično usvojila njihove prijedloge s obzirom na to da je prvotno predloženo rješenje bilo samo 60 posto priznatih izdataka za one u šestom, a 45 posto za one u sedmom poreznom razredu.
– Time je prvotno predloženo dodatno porezno opterećenje obrtnika u dvama najvišim razredima smanjeno za ukupno 11,6 milijuna eura. Međutim, smatramo da i ovako izmijenjeno rješenje ostavlja prostor za dodatno smanjenje opterećenja.
Stoga ćemo tijekom nastavka zakonodavnog postupka argumentirano zastupati daljnje izmjene kako povećanje primitaka ne bi bilo praćeno nerazmjernim rastom porezne obveze, poručili su iz obrtničkog udruženja.
Alarmantna anketa
Već i same najave novih poreznih izmjena digle su na noge i obrtnike. Tako su u Obrtničkoj komori Primorsko-goranske županije u anketi koju su proveli među svojim članovima, došli do alarmantnog podatka o tome da gotovo 30 posto obrtnika ozbiljno razmišlja o zatvaranju poslovanja.
Isto tako, 93,7 posto obrtnika smatra da će ove mjere potaknuti daljnji rast cijena na tržištu, a 64,9 posto njih je najavilo da će zbog većih davanja biti prisiljeni podići cijene svojih proizvoda i usluga.
Iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) su, pak, ukazali kako zabrinjava i to što Ministarstvo samo priznaje da prelazak granice razreda može rezultirati većim skokom porezne obveze, ali to opravdava time da je riječ o obilježju razrednog sustava.
– Ako porezni sustav poduzetnika dovodi u situaciju da mora računati isplati li mu se prihvatiti dodatni posao jer bi prelaskom praga mogao završiti s nerazmjerno većim davanjima, država šalje vrlo lošu poruku, istakli su u UGP-u.
Prekomjerne profitne marže
Novim poreznim izmjenama Vlada predlaže i uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu – u 2026. najmanje 15 posto višu od prosječne marže koju je poduzetnik ostvario u prethodne tri godine, od 2023. do 2025.
Na tako utvrđeni višak marže plaćat će se porez po stopi od 50 posto. Porez bi se odnosio na velike i srednje poduzetnike, njih oko 1.800, za koje Vlada procjenjuje da mogu utjecati na rast inflacije, a koji više od 50 posto vrijednosti svojih roba i usluga ostvaruju na hrvatskom tržištu.
Troškovi izmjene cjenika
Od 1. listopada se obveza isticanja dodatne, odnosno "sidrene" cijene proširuje na sve proizvode i usluge. U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), upozorili su kako će promjena zahtijevati prilagodbu brojnih obrtnika – ugostitelja, frizera, kozmetičara i brojnih drugih koji će uz aktualnu cijenu morati istaknuti i cijenu koja je vrijedila 10. rujna.
Obveza se odnosi i na oglašavanje cijena na letcima, plakatima, digitalnim oblicima oglašavanja, na otvorenom i na mrežnim stranicama.
Za trgovce i pružatelje usluga koji imaju mrežne stranice nova pravila donose i obvezu objave cjenika u digitalnom obliku pogodnom za automatsku obradu.
– Ovdje više nije riječ samo o isticanju još jedne cijene. Za dio obrtnika nova pravila znače izmjenu cjenika, prilagodbu mrežnih stranica i vođenje cjenika u propisanom digitalnom formatu.
Sve to traži dodatno vrijeme, angažman i trošak. Zato ćemo s ministarstvom otvoriti pitanje što jednostavnije provedbe te mogućih prilagodbi i izuzeća, istaknuo je predsjednik Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a.
