Hidrološka suša
Rekordno niski vodostaji: Hrvatska i velik dio Europe bilježe istu nepovoljnu kombinaciju
(Foto: X)
Suhi dijelovi riječnih korita i ponovno vidljivi davno potopljeni brodovi, poput broda kod Opatovca, među vidljivim su znakovima ovogodišnje hidrološke suše. No njezini su razmjeri mnogo širi. Ovogodišnja hidrološka suša nije ograničena samo na pojedine rijeke, nego se odražava i u snižavanju razina podzemnih voda, piše DHMZ, a prenosi Istramet.
Na hidrološkoj postaji Batina Dunav je 3. kolovoza 2026. dosegnuo -142 cm, što je novi najniži zabilježeni vodostaj. Na Dravi u Osijeku također je izmjeren novi najniži vodostaj koji iznosi -192 cm i za 20 cm je niži od prethodnog iz 2022. godine. Tako niski vodostaji mogu otežati plovidbu, navodnjavanje i proizvodnju hrane, vodoopskrbu te industrijsku i energetsku proizvodnju, a mijenjaju i uvjete u riječnim ekosustavima.
Prilike slične današnjima zabilježene su 2022. te tijekom sušnih godina 2003. i 1993. Tada su sušni uvjeti zbog manjka oborine bili dodatno pogoršani visokim temperaturama koje su ubrzale isušivanje tla i povećale gubitak vlage iz vegetacije. I ove godine Hrvatska i velik dio Europe bilježe istu nepovoljnu kombinaciju: dugotrajan manjak oborine, vrućinu i male riječne protoke.
Dunav i Drava povezuju alpsko područje s Crnim morem. Obje rijeke imaju alpski snježno-kišni režim, što znači da znatan dio vode dobivaju od kiše, otapanja snijega te dotoka iz alpskih pritoka. Zato njihov protok u Hrvatskoj snažno ovisi o oborinama i o količini snijega koji se tijekom zime nakupi u Alpama.
Međutim, Alpe su i drugu sezonu zaredom ostale bez uobičajene zalihe snijega.
Alpski snijeg važna je sezonska zaliha vode: njegovim postupnim otapanjem u proljeće i početkom ljeta napajaju se Drava i brojni protoci Dunava, a time posredno i sam Dunav. Kada je snijega malo, u rijeke dotječe manje vode upravo u razdoblju kada visoke temperature povećavaju isparavanje. Manjak snijega nije jedini uzrok rekordno niskih vodostaja. Njima su doprinjeli i dugotrajan manjak oborine te visoke temperature na širem području slivova Dunava i Drave.
Zbog dugotrajnog manjka oborine u Hrvatskoj i susjednim zemljama te malih riječnih protoka, razine podzemne vode kontinuirano se snižavaju. Na pojedinim područjima približavaju se najnižim dosad zabilježenim vrijednostima. Budući da podzemne vode reagiraju sporije od rijeka, i njihov je oporavak sporiji.
Što nas očekuje u nastavku ljeta?
Bez obilnije i dugotrajnije oborine na širem području riječnih slivova Hrvatske očekuje se daljnje postupno snižavanje vodostaja i razina podzemne vode. Lokalni i kratkotrajni pljuskovi mogu privremeno ublažiti stanje na manjem području, ali za značajniji oporavak potrebna je obilnija oborina koja zahvaća veći dio sliva i traje dovoljno dugo da se popune površinske i podzemne zalihe vode.
Prema sezonskoj prognozi, koja se temelji na produktima Europskog centara za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), u Hrvatskoj i cijeloj Europi tijekom kolovoza, rujna i listopada povećana je vjerojatnost temperatura viših od prosjeka.
Kada je riječ o oborini, sezonske prognoze ECMWF-a za kolovoz, rujan i listopad upućuju na povećanu vjerojatnost količine oborine veće od uobičajene u većem dijelu južne Europe i Sredozemlja, uključujući hrvatski Jadran.
U sjevernijim dijelovima Europe, osobito u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, na jugu Norveške i Švedske te u Nizozemskoj, Danskoj i dijelovima Njemačke i Poljske, moguć je nastavak manjka oborine. Za srednju Europu, uključujući Alpe, prognozni signal nije dovoljno izražen niti ujednačen da bi se mogao donijeti pouzdan zaključak. (DHMZ).
