Iskustva borca protiv zlouporabe droga
Kokain, ecstasy, amfetamini: Potrošnja droga u Hrvatskoj "eksplodirala" u posljednjih 10 godina
Ilustracija (Snimio Tomislav Miletic / Pixsell)
Gost emisije Nedjeljom u dva bio je dugogodišnji borac protiv zlouporabe droga Slavko Sakoman. Govorio je o porastu uporabe kokaina i amfetamina u Hrvatskoj te predložio mjere za suzbijanje zlouporabe droga.
Na pitanje koliko je ljudi liječio tijekom karijere, odgovorio je kako nikada nije pokušavao zbrajati brojeve, ali ističe da je riječ o – stotinama.
- Službeno sam radio 42 godine, a radim i dalje. Ne mogu se zaštititi od poziva, zamolbi poznanika i njihovih obitelji. To je nevjerojatno velik broj ljudi, rekao je.
Objasnio je kako je mnogo toga radio i izvan redovitog bolničkog posla. Osim rada u ambulanti, primao je pacijente i izvan standardnih termina, nastojeći pomoći svima koji su mu se obratili.
Iskustva s liječenjem ovisnosti
Borba protiv droge je teška, međutim Sakoman ističe kako ima slučajeva kad je samo jedan razgovor bio dovoljan da ovisnik odluči prestati.
- Evo nedavan slučaj, riječ je o teškom ovisniku o kokainu, čovjeku uključenom u noćni život i klubove, koji je godinama trošio velike količine droge. Rekao sam mu da ću mu dati 2-3 sata razgovora, ali da danas moramo riješiti problem i potpisati ugovor da više nikad neće uzeti kokain. Nakon razgovora stao je, pogledao me u oči i čvrsto stisnuo ruku. Time je dao svoj znak da se želi promijeniti. Sada je već dva mjeseca čist, rekao je Sakoman, naglasivši da je u ovim slučajevima ključna ambicija i mentalna snaga ovisnika.
Govoreći o najmlađim ovisnicima koje je liječio, istaknuo je slučaj 13-godišnjaka iz Slavonije, koji je došao u kontakt s opijumom.
- Bio je neurotičan, obitelj mu je bila problematična, ali kroz obiteljsku terapiju i razgovor dijete je shvatilo težinu situacije i uspjelo se odmaknuti od droge. Bio je ponosan na sebe i gotovo je uživao u toj patnji kroz koju izlazi iz toga problema, rekao je.
Preventivni rad škola igra ključnu ulogu
Sakoman je istaknuo da prevencija u školama igra ključnu ulogu.
- Napisao sam vrlo razumljiv priručnik za škole, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Ministarstva prosvjete. Održao sam stotine tribina diljem Hrvatske, razgovarao s učenicima i nastavnicima o tome kako prepoznati i spriječiti zlouporabu droga, rekao je.
Naglasio je i važnost razumijevanja društvenog i kriminalnog konteksta:
- Djeca često ne shvaćaju da daju novac organiziranim kriminalcima – ubojicama i razbojnicima. Na taj način jačaju sustav zla i korupcije u društvu. Pomažu sustav koji se podmuklo uvlači u političke strukture i društvene institucije. U radu s mladima objašnjavam im: odaberite danas kojoj strani ćete služiti. Odustajanje od droge nije samo osobna odluka, već i način da ne podržavate kriminal i ne dovodite se u sustav zla, dodao je Sakoman, naglašavajući da prevencija mora uključivati i razumijevanje šireg sociopatološkog konteksta u kojem djeca djeluju.
Droga i obitelj
Na pitanje iz kakvih obitelji dolaze djeca koja se drogiraju, Sakoman je rekao da su to gotovo uvijek disfunkcionalne obitelji.
- Ako promatrate odgojni proces i skenirate osobu u dobi od 18 do 20 godina, vidite koliko je odgovorna, koliko izvršava školske obaveze, kakvi su odnosi s roditeljima. Roditeljstvo je najodgovorniji posao – stvoriti dijete je jedno, ali napraviti od njega samostalnog, odgovornog čovjeka je drugo, objasnio je.
Naglasio je da su mnoge obitelji svojom patodinamikom radile kaos unutar obitelji i praktično svoju djecu istjerale na ulicu. Pritom je objasnio razliku između autoritativnog i autoritarnog stila odgoja:
- Autoritativne obitelji postavljaju jasne granice, ali dijete uči poštovati ih kroz odnos i primjer roditelja, a ne prisilom. Dijete vidi uzor u roditelju i želi se ponašati ispravno iz poštovanja i ljubavi, prenosi HRT.
- Autoritarne obitelji koriste prijetnju i represiju za kontrolu. Djeca uče ponašati se kako roditelj nalaže iz straha, što često vodi suprotnim efektima.
Sakoman je ilustrirao priču iz Slavonskog Broda: tinejdžer iz autoritarne obitelji počeo je uzimati droge iz inata prema ocu.
- Čak i kad je dobio ponižavajuće pljuske pred drugima, otpor nije prestajao. Kad smo otvorili pitanje u obiteljskoj terapiji, sin je rekao: ’Gledaj stari, još jednom me udariš – doći ću ti s nožem.’ Otac više nikada nije koristio silu. Ovo pokazuje da represija ne stvara poštovanje, već samo otpor i agresiju, rekao je Sakoman.
Kako osvojiti povjerenje nepovjerljivih
Otkrio je i kako je uspijevao stjecati povjerenje kod pacijenata koji su prema drugima bili maksimalno nepovjerljivi.
- Ja sam to radio vrlo suptilno, koristeći dobre atribucije i pokazivao duboko razumijevanje za pacijenta. Osjetio je da ga razumijem i da cijenim njegove osobine, rekao je Sakoman.
Objasnio je da je često prilagođavao svoj govor i žargon pacijentima, koristeći se izrazima iz njihova svakodnevnog života.
- Kroz razgovore sa stotinama pacijenata koristio sam njihov "ulični jezik", šale i humor da razbistrimo teške situacije. To je stvaralo ugodnu i sigurnu atmosferu za razgovor, istaknuo je.
Naglasio je i da prvi razgovor igra ključnu ulogu:
- Rezultat prvog susreta je taj da pacijent želi doći ponovno sljedeći tjedan. Pokazao sam im da neću odustati i da ću biti tu dok ne dođemo do rješenja.to: Nedjeljom u 2 / HRT
Hrvati sve više konzumiraju drogu
Osvrnuo se i na podatke da su kokain, metamfetamin i MDMA u porastu te da se Hrvati sve se više drogiraju.
Prema njegovim riječima, do 2015. godine situacija u Hrvatskoj bila je relativno mirna i stabilna kada je riječ o heroinu, kokainu, ecstasyju i kanabisu. No od 2015. godine zabilježen je ekstreman porast potrošnje.
- Već 2016. godine potrošnja amfetamina porasla je 500% u jednoj godini. Ako pogledamo razdoblje od 2009. do 2022., potrošnja amfetamina porasla je 50 puta, kokaina 800%, a kanabisa 600%, rekao je Sakoman.
On objašnjava da se takve nagle promjene ne događaju zbog promjene navika preko noći, već su posljedica povećanja ponude i dostupnosti droge te smanjene učinkovitosti represivnog aparata.
- Jedino povećanje ponude droge u kratkom vremenu moglo je rezultirati tolikom dostupnošću i rastom konzumacije, dodao je.
- Najveći problem danas je to što broj liječenih ljudi pada, a broj smrtnih slučajeva raste. Sustav za tretman nije razvio dovoljno mehanizama za otkrivanje novih konzumenata, osobito među mladima. Trebalo bi uvesti testiranje na radnim mjestima, u školama, pri izdavanju vozačkih dozvola i drugim prilikama kako bi pravovremeno otkrili konzumente i usmjerili ih na liječenje, rekao je.
Objasnio je i zašto su kokain, amfetamin i metamfetamin postali dominantne droge:
- Kokain je najprofitabilnija droga jer daje jake učinke, kratko traje i brzo se koristi. Amfetamini i metamfetamini konkuriraju kokainu, ali još uvijek su manje rašireni jer je njihova potrošnja u blokadi.
Model koji djeluje
Na kraju emisije govorio je o tome kako bi njegovo iskustvo i model rada mogli danas biti primijenjeni u praksi.
- Svi centri za ovisnosti trebali bi drugačije komunicirati sa svojim pacijentima i pratiti situaciju u svojim zajednicama, uključujući dostupnost droga. Morate razviti mehanizam da kroz službe za liječenje ovisnika skenirate situaciju i otkrivate nositelje preprodaje droga u svim gradovima i mjestima. Policija bi tada mogla angažirati sve raspoložive resurse. Danas je teško išta učiniti jer droga je posijana po čitavoj zemlji, a kontinuitet praćenja situacije koji je postojao do 2015., nije očuvan, dodao je.
Cijeli prilog pogledajte na stranicama HRT-a.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
