Prazne brojke
Lažna slika hrvatskog turizma: Rekorderi po intenzitetu, jako slabi po potrošnji gostiju
(Snimio Milivoj Mijošek)
Hrvatska i ove godine bilježi odlične turističke rezultate kada je riječ o broju dolazaka i noćenja, no pitanje koje se sve češće postavlja jest prati li rast turističkog prometa i rast turističke potrošnje.
Podaci pokazuju da velik broj gostiju ne znači nužno i veće prihode, a stručnjaci upozoravaju da se uspješnost turističke sezone sve manje može mjeriti isključivo brojem turista.
- Hrvatska je tijekom tri godine do 2025. ostvarila skroman rast stranih noćenja: +1,3 posto, odnosno +0,8 posto u 2025., dok je pritom realni prihod od turizma pao za čak 7,2 posto, što Hrvatsku izdvaja kao jedinu mediteransku destinaciju s realnim padom turističkih prihoda.
HNB u ovoj godini očekuje nominalni rast inozemnih prihoda od 400-tinjak milijuna eura ili 2,5 do 3 posto, što s obzirom na relativno višu inflaciju u tom segmentu usluga implicira realno smanjenja prihoda i u ovoj godini, navodi ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić.
Pokazatelji uspješnosti
To pokazuje, kaže Stojić, da veći broj gostiju sam po sebi nije dovoljan, ako ne raste i njihova prosječna potrošnja. Prema HUP-ovoj ocjeni, ključni pokazatelj uspješnosti turizma danas više ne mogu biti samo dolasci i noćenja.
- Ključni pokazatelj uspješnosti danas mora biti prihod i potrošnja po gostu, a ne broj dolazaka. Hrvatska već ima gotovo dvostruko veći turistički intenzitet od usporedivih mediteranskih destinacija - 24,2 prema 12,4 noćenja po stanovniku, što znači da je prostor za daljnji rast volumena ograničen.
Budući rast mora se temeljiti na ulaganjima u veću dodanu vrijednost i većoj potrošnji po inozemnom gostu, kao i postupnom širenju uobičajeno kratke sezone, kazao je Stojić.
Ipak, unatoč čestim tvrdnjama da gosti zbog visokih cijena troše manje, ovogodišnji podaci zasad ne potvrđuju značajnije usporavanje potrošnje.
- Rast kupovne moći na glavnim emitivnim tržištima i sigurnosna premija Hrvatske podupiru ovogodišnje izglede sektora, što potvrđuju fiskalni podaci za prvih osam mjeseci ove godine, zaključno do 15. kolovoza, gdje je iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja porastao 17,4 posto, a u ugostiteljstvu 11,2 posto, višestruko iznad rasta broja izdanih računa, ali i iznad inflacije u ovim segmentima usluga, ističe Stojić.
Kada je riječ o cijenama, iz HUP-a ističu kako problem nije samo njihova visina, nego i odnos cijene i kvalitete.
- Hrvatska se cijenama približila prosjeku Europske unije, ali kvaliteta u nekim segmentima ponude još uvijek ne prati tu razinu cijena.
Posebno je problematičan vrlo nizak udio hotelskog smještaja - 9,2 posto ukupnih kreveta naspram 43,4 posto na Mediteranu, što ograničava mogućnost ostvarivanja veće dodane vrijednosti i veće potrošnje turista.
Posljedica toga je i niska potrošnja turista u Hrvatskoj od oko 176 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji koja iznosi 216 eura i Španjolskoj gdje je 301 euro, a posebno u Portugalu gdje turisti dnevno troše i više od 450 eura.
Ključno pitanje stoga nije jesu li cijene same po sebi previsoke, nego jesu li opravdane kvalitetom usluge koju gost dobiva, objasnio je Stojić.
Ograničeni rast
Upozorava i na strukturne probleme koji opterećuju sektor.
- Strukturna ograničenja i dalje su prisutna, ponajprije kada je riječ o udjelu hotelskog smještaja, koji je s tek oko 9 posto najniži u Europskoj uniji.
Istodobno je trošak rada u sektoru narastao na 25,9 posto poslovnih prihoda, što sve više ograničava investicijski kapacitet, dovodi u pitanje isplativost ulaganja i, u konačnici, usporava rast dodane vrijednosti, istaknuo je.
Hrvatski turizam tako se suočava s paradoksom rekordnih dolazaka i noćenja koji ne prati jednak rast prihoda u svim segmentima sektora. Ekonomist HUP-a kaže da je to slučaj "u određenoj mjeri":
- Dio najvećih hotelskih kompanija ostvaruje solidan rast prihoda, od 3 do 6 posto u 2026., nakon 7,5 posto u 2025., zahvaljujući ulaganjima i podizanju kvalitete smještaja.
Istodobno, većina ostatka sektora bilježi tek oko 2 posto nominalnog rasta prihoda, što u realnim iznosima znači pad. To potvrđuje da sadašnji model, koji se dominantno oslanja na kratkoročni privatni smještaj, doseže svoje granice.
Bez snažnijeg investicijskog ciklusa u hotelskom sektoru, procijenjenog na oko 5 milijardi eura u idućih pet godina, podizanja kvalitete ponude i stvaranja veće dodane vrijednosti teško će se ostvariti značajniji rast prihoda po gostu, neovisno o broju dolazaka.
Iz HUP-a zaključuju da je za dugoročni razvoj turizma nužan snažniji investicijski zamah. Ističu kako je trenutačno jedini pravi poticaj ulaganjima Zakon o turizmu, što smatraju nedostatnim.
Pritom se većina realiziranih ulaganja i dalje odnosi na rekonstrukcije postojećih objekata, dok novih "greenfield" projekata nedostaje.
- Hrvatski turizam ulazi u razdoblje stabilnog, ali ograničenog rasta, pri čemu su ključni izazovi povećanje kvalitete smještaja, ubrzanje investicija i rješavanje problema na tržištu rada. Bez snažnijeg investicijskog ciklusa teško je ostvariti značajniji rast prihoda po gostu, zaključio je Stojić.
Prepreke investicijama
Kao glavne prepreke investicijama u HUP-u navode spore administrativne procese, prostorne planove, neriješena pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra te nisku profitabilnost projekata. Zbog toga oko 59 posto kompanija planira zadržati ulaganja na postojećoj razini ili ih smanjiti.
HUP stoga preporučuje ubrzavanje investicijskog ciklusa uklanjanjem administrativnih prepreka, stvaranjem preduvjeta za realizaciju "greenfield" projekata i uvođenjem ciljanih poticaja za ulaganja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti. Među prioritetima su i unapređenje tržišta rada te dodatna ulaganja u kvalitetu i standardizaciju usluga.
Povezane vijesti
