Ilustracija (Snimio Vedran Karuza)
Sve veći broj ljekarni, naročito u većim gradovima, čuvaju zaštitari. Razlog tomu su učestale pljačke na koje je Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) upozoravala još 2024. godine.
Tada su ukazali na činjenicu da su ljekarne sve češće na meti pojedinaca koji verbalnim prijetnjama ili fizičkim napadima oduzimaju novac, lijekove i druge vrijedne predmete.
Ljekarne su postale meta zbog vrijednih lijekova i medicinskih potrepština koje drže na skladištu. I tada je HLJK predlagao načine zaštite sigurnosti ljekarnika, ali i građana u njima, a čini se da ljekarne za to sve više pronalaze rješenje u angažiranju zaštitarskih službi.
Najveći se broj incidenata bilježi u Zagrebu, Splitu i Rijeci, pa ondje očekivano ima i najviše zaštitara, no takvu mjeru su uvele i neke ljekarne u manjim gradovima.
Jedan od njih je i Slavonski Brod, ispred čije ljekarne u središtu grada od prosinca 2025. stoji zaštitarska služba. Ta je mjera, kažu nam iz te ljekarne, uvedena na probnoj osnovi, a usmjerena je na dodatno unaprjeđenje osjećaja sigurnosti za djelatnike i građane.
– Rad u ljekarni svakodnevno uključuje kontakt s velikim brojem ljudi i zahtijeva visoku razinu koncentracije i odgovornosti, zbog čega nam je važno osigurati mirno i uredno radno okruženje.
Zaštitarska služba uvedena je kao dio općeg pristupa prevenciji i brizi za sigurnost svih koji borave u prostoru ljekarne, a učinke ove mjere nastavljamo pratiti i procjenjivati u skladu s potrebama, istaknuli su.
Kazali su i kako se odluka o uvođenju zaštitara ne temelji na bilo kakvim izvanrednim okolnostima te da većina njihovih korisnika koristi ljekarničke usluge u korektnoj i ugodnoj komunikaciji s djelatnicima.
Predsjednica Ljekarničke komore Ana Soldo naglasila je kako u Komori smatraju da su zaštitari najbolja moguća zaštita. Ljekarnici često odlaze iz ljekarni jer trpe previše nasilja.
Svaki se dan, istaknula je Soldo, susreću s incidentima. Doista, prema istraživanju provedenom krajem 2023. godine, u kojem je sudjelovalo 723 ljekarnika iz Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Srbije, više od 80 posto ispitanika pretrpjelo je verbalno nasilje u posljednjih 12 mjeseci od provođenja istraživanja.
Više od 20 posto njih reklo je da su pretrpjeli fizičko nasilje, a sličan je postotak i za seksualno nasilje. Najčešći počinitelji agresivnog ponašanja su sami korisnici ljekarne.
Nema značajnih razlika između farmaceuta i farmaceutskih tehničara, niti među spolovima ili dobima u ukupnoj izloženosti nasilju.
Djelatnici koji su doživjeli nasilje imaju niži osjećaj sigurnosti na poslu, a gotovo 36 posto njih razmišljalo je o promjeni posla tijekom posljednjih 12 mjeseci od navedenog istraživanja.
Velik broj ljekarni nema formalne procedure za postupanje u slučajevima nasilja, a oko 30 posto ispitanika istraživanja i ne zna postoji li takva procedura u ljekarni u kojoj rade.
U vrijeme provođenja istraživanja samo je oko tri posto ljekarni imalo zaštitare ili osiguranje.
Ljekarnici nisu obvezni prijavljivati incidente, osim policiji ako dođe do ozbiljnijeg incidenta ili nasilja. Ispitanici su uglavnom smatrali da bi im profesionalna psihološka pomoć bila korisna nakon nasilnih događaja.
Upravo zbog toga Komora je 2023. pokrenula projekt pod nazivom "Zaustavimo nasilje u ljekarnama" da bi educirali ljekarnike o suživotu sa stresom i pritiscima na radnom mjestu.
Cilj im je bio osvijestiti javnost o tome da ljekarnici sve češće odlaze na druga radna mjesta zbog stresnih situacija s kojima se susreću.
Soldo nam govori da je taj projekt završio, ali da će ga uskoro nastaviti provoditi. Smatrala je važnim istaknuti i da svi problemi u sustavu uglavnom padaju na leđa ljekarnika jer građani onda njih krive.
– Ako ne radi CEZIH ili ako lijek nije prošao, što god da se dogodilo, ljekarnik je u izravnom kontaktu s pacijentima koji onda misle da je to naša krivnja.
Njihovo je nezadovoljstvo usmjereno prema nama. Sve što možemo napraviti jest pozvati na razumijevanje, suradnju, korektno ponašanje i uvažavanje, rekla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.