Ilustracija (Snimio Nikola Pušonjić)
Zakonom o priuštivom stanovanju, koji će se idućeg tjedna naći na sjednici Vlade, predviđa se gradnja 10.000 stanova za priuštivi najam i prodaju do 2030. godine, kao i aktivacija 9.000 praznih stanova koji će se također staviti u funkciju priuštivog stanovanja, dok se poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga planira gradnja još 1.200 stambenih jedinica, čime bi građanima za potrebe priuštivog stanovanja do 2030. na raspolaganju trebalo biti ukupno 20.200 stambenih jednica koje će se prodavati ili davati u najam po cijenama ispod tržišnih. U takvim zgradama 50 posto stanova će biti namijenjeno za najam, a ako zgrada ima manje od deset stanova, onda svi stanovi moraju biti namijenjeni priuštivom najmu.
Cijena stanova bit će definirana kroz trošak gradnje, odnosno država neće ostvarivati profit od njihove prodaje jer će se stanovi graditi na državnom zemljištu, a ako se mora kupiti zemljište, cijena će porasti, no razliku će pokriti veće izdvajanje iz državnog proračuna. Zato je lokalna samouprava zadužena da predloži lokacije za gradnju stanova na njihovom ili državnom zemljištu koje kao takvo onda ne ulazi u cijenu stana. Priuštiva cijena za kupnju i najam stana izračunavat će se prema stvarnim troškovima gradnje i koeficijentima razvijenosti jedinice lokalne samouprave.
– U ovom trenutku je cijena 2.104 eura po metru četvornom i nismo uvjereni da ćemo ići ispod te cijene, ali ta cijena će biti samo u jedinici lokalne samouprave koja je u osmoj skupini indeksa razvijenosti, a u jedinici lokalne samouprave koja je u prvoj skupini indeksa razvijenosti plaćat će se 60 posto te cijene. Ako na javnoj nabavi postignemo i nižu cijenu, onda će i cijena stanova biti niža. Naši građani neće biti žrtve rasta cijena građevinskih proizvoda i usluga u Hrvatskoj, poručio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Podsjetio je da su krajem godine doneseni zakoni kako bi se dinamiziralo donošenje prostornih planova, u sklopu kojih je uveden novi prostornoplanski dokument urbanističkog projekta koji je bio nužna pretpostavka da se mogu brzo mijenjati i donositi prostorni planovi, a Zakonom o gradnji je "do maksimuma" pojednostavljeno izdavanje građevinske dozvole. Dodao je da se Zakonom o priuštivom stanovanju omogućavaju veći poticaji i subvencije te kvalitetniji krediti s nižim kamatnim stopama koje će subvencioniranirati država za gradnju novih stambenih jedinica, ali i obiteljskih kuća, kao i za njihovu rekonstrukciju.
Novac za gradnju osiguravaju Republika Hrvatska, jedinice lokalne i regionalne samouprave, APN i financijske institucije. Predviđeno je korištenje novca državnog proračuna, a u budućnosti i različitih modela financiranja Europske unije te kredita. Prema riječima ministra Bačića, za program priuštivog stanovanja do 2030. bit će potrebno nešto više od dvije milijarde eura, a do 2034. još tri i pol milijarde.
Građani koji će imati pravo na priuštivo stanovanje stan neće moći prodavati 35 godina, osim u slučajevima bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja. Ciljane skupine prema novom zakonu su osobe mlađe od 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja i posebno ranjive skupine kao što su stariji od 65 godina, osobe s invaliditetom, obitelji djece s teškoćama u razvoju i bivši zaštićeni najmoprimci. ?Prihodovni kriterij bit će dvije i pol lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće. S obzirom na to da je prosječna plaća oko 1.400 eura, namjera Ministarstva bila je obuhvatiti što veći broj građana.
Veliku ulogu u priuštivom stanovanju imat će jedinice lokalne samouprave i županije koje su, osim ustupanja zemljišta, dužne osnovati javnu ustanovu za priuštivo stanovanje, izraditi program priuštivog stanovanja na svojem području, gradnju zgrada za tu namjenu osloboditi od komunalnog doprinosa, te sufinancirati gradnju stanova i imati pravo prvokupa stanova.
Aktivacija praznih stambenih nekretnina predstavlja zaseban mehanizam kojim se postojeći, neiskorišteni stambeni fond uključuje u sustav priuštivog stanovanja, s ciljem proširenja dostupnosti stanova za najam bez potrebe za novom gradnjom. U Ministarstvu navode da 958.000 stambenih jedinica ili 40 posto stambenog fonda ne služi za stanovanje, a za punu uspostavu priuštivog najma nedostaje 236.000 stambenih jedinica. Država je stoga objavila javni poziv svim vlasnicima praznih stanova da ih uz naknadu iznajme državi za potrebe priuštivog najma, a poziv traje do 15. veljače. Mjesečna najamnina zajedno s režijama neće prelaziti 30 posto mjesečnog neto prihoda uže obitelji. Ministar Bačić je pritom naveo da je i porez na nekretnine koje ne služe stanovanju rezultirao time da danas imamo 30 posto više praznih stanova za potrebe najma.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i koordinatorica Europske pučke stranke za program priuštivog stanovanja Nikolina Brnjac podsjetila je da "stambena kriza" pogađa i cijelu Europsku uniju te da je Hrvatska među prvima najozbiljnije krenula u rješavanje stambene problematike te da se velik dio europskog programa priuštivog stanovanja oslanja na hrvatski model.
– Stambena kriza nije samo socijalna, nego gospodarska i demografska kriza. Kada vidimo prema Draghijevom izvješću da će do 2040. svake godine u Europskoj uniji nedostajati 2 milijuna radno sposobnih stanovnika, onda znamo koliko je važan ovaj prioritet priuštivog stanovanja. I sama Europska komisija ga je stavila kao glavni strateški prioritet, rekla je Brnjac. Napomenula je i da je Europski parlament usvojio njezine amandmane vezane uz povećanje fonda i financiranja upravo za priuštive stanove u gradskim i prigradskim područjima, ruralnim područjima, otocima i turističkim područjima.
Zakon o priuštivom stanovanju, kojim se predviđa gradnja 10.000 stanova u pet godina, zamijenit će dosadašnji program poticane stanogradnje (POS) kojim je u 24 godine izgrađeno tek 9.126 stanova. Model je u početku imao značajne rezultate, ali je posljednjih godina zapao u ozbiljne poteškoće, prije svega zbog snažnog rasta troškova gradnje koji su od 2019. do 2024. porasli 50 posto, što je dovelo do zastoja. Zbog ograničenih maksimalnih cijena građenja, APN danas ima 36 zgrada sa 666 stanova spremnih za gradnju koje ne može ugovoriti. Istodobno, daljnje povećanje dopuštenih cijena prijeti izjednačavanjem POS-ovih cijena s tržišnima, čime bi se izgubila osnovna svrha programa. Dodatni je problem što ni modeli poticanja gradnje obiteljskih kuća nisu zaživjeli – realizirana su tek 62 projekta.