Veliki intervju
Siniša Hajdaš-Dončić: SDP nije izgubio oštrinu, već smo složili vladu u sjeni
(Snimio Davor Kovačević)
Siniša Hajdaš-Dončić vodi Socijaldemokratsku partiju Hrvatske već više od godinu dana, s jasnom ambicijom da SDP na idućim parlamentarnim izborima vrati na vlast i sam preuzme premijersku dužnost. No put do tog cilja opterećen je stanjem u samoj stranci koja se još uvijek oporavlja od poraza na parlamentarnim izborima 2024. te gubitaka u dijelu tradicionalnih lokalnih uporišta 2025. godine. O stanju u SDP-u, unutarstranačkoj konsolidaciji i planovima razgovarali smo s predsjednikom stranke ovog tjedna u središnjici na Iblerovu trgu.
Krenimo in medias res na najaktualniju temu – možemo li razjasniti stav SDP-a oko "vezane trgovine" oko Ustavnog i Vrhovnog suda, zašto ste bili toliko zgroženi izjavom premijera Andreja Plenkovića? On je rekao što svi znamo, a to je da se dvotrećinska većina postiže – trgovinom.
– Ne razumijem tu eskapadu Andreja Plenkovića, jer realno o Vrhovnom sudu oporba ne odlučuje, i nije mi jasno zašto nas je uvukao u to. Za izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda treba obična većina u Saboru i dogovor dvaju predsjednika, države i Vlade. To nema veze sa SDP-om. Taj dogovor je među njima već bio postignut, i SDP je mogao hipotetski glasati protiv, a prijedlog bi svejedno bio prošao. Što je ovo trebalo Plenkoviću, nejasno je.
Ustav iznad svega
Možda je htio zabiti klin između SDP-a i predsjednika Zorana Milanovića, i pokazati da su vaše politike povezane uvijek, pa i sada.
– Ali ne, nisu. To se ne odnosi na nas u SDP-u. Naravno da ja kao predsjednik političke stranke želim da se predsjednik/ca Vrhovnog suda izabere, kao i tri nedostajuća suca Ustavnog suda, jer je to dobro za društvo, ali izbor za Ustavni sud i za Vrhovni sud odvojeni su – i moraju ostati odvojeni. Ustavni sud je potpuno druga tema, za koju SDP jest važan zbog dvotrećinske većine, i zato i jesmo još od studenoga vodili razgovore u oporbi o tome, zadnji put s nama su bili i SDSS i Platforma Sjever Matije Posavca i dogovorili smo polazište, a to je da ćemo se voditi credom, da neovisno o svjetonazoru i osobnim identitetima kandidata, bitno nam je da on ili ona zna da je na prvom mjestu Ustav, a onda njihovi osobni svjetonazori. A onda je Plenković krenuo u zaokret.
Pa da, rekao je što svi znamo, da je konsenzus jednako trgovina.
– Konsenzus je rješenje koje se smatra ispravnim, čak i ako nije svima idealno. No to se nikako ne može postići ucjenama. Cijela Hrvatska vidi da je Plenković u krivu i da se zapetljao u priču oko Vrhovnog i Ustavnog suda. A on umjesto da prizna svoju grešku, nastavlja mutiti vodu, optuživati nas i izvrtati činjenice. SDP mu neće dozvoliti da ide na štetu građanima i ruši Ustav Republike Hrvatske zbog svojih političkih interesa.
Je li sada moguća blokada u tim imenovanjima, odnosno da opet dogovora – nema?
– Ja mogu govoriti samo o Ustavnom sudu, to se tiče nas u oporbi, odnosno SDP-a. Realno, Ustavni sud može funkcionirati gotovo normalno i s postojećih deset sudaca, realno postoji sedam ruku koje čine većinu za donošenje odluka. Nije mi drago, ali to je realnost. Za to je odgovoran i kriv jedino Plenković.
Možda bi HDZ volio imati i koju ekstra ruku viška, čisto za slučaj ako se u budućnosti opet predsjednik Milanović uključi u izborni proces. Znamo što je bilo 2024. godine.
– Ja mislim da je magistar prava Plenković malo preopterećen predsjednikom Milanovićem, i to bespotrebno, jer ne očekujem da se Milanović uključi u te izbore. Čovjek ima mandat na Pantovčaku pet godina, dakle punu godinu dana duže od roka redovnih izbora. Ako Plenković ima kakve frustracije u vezi njega, neka ih pokuša staviti sa strane.
Vlada u sjeni
Izjavili ste da je predsjednik Milanović vaš prijatelj i da sigurno ne ide na iduće izbore za Sabor, nego da ste vi kandidat SDP-a za premijera. Dakle, to ste raspravili s Milanovićem?
– Nije nikakva tajna da smo Zoran i ja privatno dobri. No ovo su dvije različite funkcije i ne treba ih miješati. Puno puta sam već objasnio naš odnos, stojim iza toga i sve to ima političku logiku. SDP kao najjača oporbena stranka ima kandidata za premijera. Mi se za to i spremamo, radimo na kadrovskom jačanju stranke i imat ćemo širok broj ljudi za upravljačke funkcije.
Ministarske?
– Tako je, imamo barem po tri-četiri kandidata za ministre u svakom resoru. Naši zastupnici i članovi stranačkih savjeta pripremaju se za to, prate stanje u resorima i javnim poduzećima, i kad dođe vrijeme izabrat ćemo najbolje.
Vi dakle već imate vladu u sjeni?
– Praktički da, podijelili smo poslove i praćenje resora. Zasad u svakom području imamo po više osoba zaduženih za određene teme.
Morat ćete naći mjesta i za ministre iz partnerske stranke Možemo!. Očito ćete na izbore ići zajedno, i to predizborno.
– Siguran sam da hoćemo. Sandru Benčić poznajem gotovo 40 godina, od mladih dana, a s Tomislavom Tomaševićem sjedim zajedno na sastancima svakih 10-15 dana. Imamo povjerenje koje ne moramo graditi od nule.
Onda ste na tim sastancima s Tomaševićem već dogovorili da ste vi kandidat za premijera te koalicije, a ne on.
– Među nama oko toga nema nikakvog prijepora. Najveća stranka koalicije daje kandidata za premijera, to je logično. Nema tu dilema. Volio bih da je ovo zadnji intervju u kojem to uopće moram objašnjavati.
Oštrina stavova
Ivan Rimac izjavio je nedavno da je logično da lijevu koaliciju vodi baš Možemo!, jer je ta stranka najotvoreniji oponent HDZ-a, dok je SDP "izgubio oštrinu stavova", a i neke svoje utvrde, pa time i snagu.
– Cijenim profesora, ali to ne odgovara realnosti. SDP nije izgubio oštrinu, a ovo spominjanje utvrda je stvarno konzervativni način poimanja politike. Da, neke utvrde smo izgubili, ali smo dobili i neke nove. S druge strane, sve je stvar dogovora, a dogovor se temelji na rejtingu stranaka. Kolege iz Možemo! i dalje glavni fokus imaju na Gradu Zagrebu. Mi se međusobno ne natječemo, nego gledamo kako zajedničkim iskustvom i djelovanjem možemo Hrvatskoj pružiti najbolje. Zbog toga mi u SDP-u razvijamo svoje ljude, želimo da su prisutni u medijima kako bi promovirali politike. A što se tiče oštrice…
To je ona teorija koju i Plenković često iznosi, da je njegova Vlada ostvarila dosta novih socijalnih i drugih poteza, pa je ljevici ostala samo ideologija. Odnosno, da je oštrica time otupila.
– Plenkovićevo poimanje ideologije i moje nije isto. Za mene je to ispravan i moralan način kako upravljate zdravstvom, školstvom, socijalom, svim sektorima. A za njega je ideologija mehanizam podjele u društvu. On je taj koji se stalno vraća na partizane i ustaše, a mi ne mislimo da je to ideologija današnjice, nego da je ideologija način upravljanja i razvoja društva.
Ideologija je i Thompson.
– Za Plenkovića je to politički alat, jasno je pokazao. Smatram da ekstremne politike ima u svakom društvu, tako i našem, no to je marginalni dio čiji identitet ne može biti dominantan u društvu. Neću dozvoliti da Plenković diktira kakva ideologija treba biti dominantna, tim više što on to radi iz isključivo svojih političkih interesa. Bi li se ovaj tzv. veliki Europejac ponizio i prije deset godina došao po autogram na Thompsonovu probu? Hrvatska nema samo jedan identitet, ona je vrlo različita, koji je kohezivni faktor jednog Lastova i Međimurja? No nacija je spoj identiteta, i ne može samo jedan biti nametnut kao dominantni, a da se zatire sve drugo.
Valuta popularnosti
Pa evo imao je Thompson sad koncert i u Istri – stereotip je da ga tamo ne slušaju, a napunio je dvije dvorane.
– Sigurno je da ovaj pjevač sad koristi situaciju, uostalom zabrane i desničarenje njemu su uvijek bile glavna valuta popularnosti.
Je li SDP na kraju reterirao kad je iz svog zakonskog prijedloga o sankcioniranju pokliča ZDS izbacio argumente Vijeća za suočavanje s prošlošću?
– Ništa mi nismo reterirali – naš prijedlog jasno kaže da je ZDS ustaški pozdrav i da se treba sankcionirati, prekršajno, a za one koji se organiziraju da ga promoviraju, i kazneno.
Možete li malo to objasniti – ako prođe vaš prijedlog, kako će se tretirati Thompson na koncertima kad uzvikne ZDS?
– Sudovi će ga tretirati prekršajno.
Po čijoj prijavi?
– Po prijavi policije. Pa policija je slične prekršajne prijave dizala i baš protiv nekih u Rijeci nedavno.
Koliko je realno da bi policija prijavljivala Thompsona na njegovom koncertu?
– Za nas, potpuno realno, ako bi nastavio izvikivati ZDS i nakon prihvaćanja naših zakonskih izmjena. Vrlo je jasno.
Kritičari kažu da ste u tom zakonskom prijedlogu pobrojili kolaboracionističke režime, ustaški, četnički i druge, ali ne i komunistički.
– Partizani su bili oslobodilačka vojska. Nažalost i taj je režim imao svoje loše strane, što je povijest pokazala. Međutim, bitna je razlika to da su kolaboracionistički režimi koje smo naveli, nedvojbeno bile ideologije koje su u svojim temeljima imali istrebljenje i zločine. To je ključna razlika. Ali hajdemo završiti s tim svim – ovaj naš zakonski prijedlog, koji sad ide u proceduru, upravo za cilj ima podvlačenje crte pod to razdoblje. Idemo završiti s tim.
Nova razvojna politika
Može. Idemo se zato pozabaviti stanjem u SDP-u – uskoro imate konvenciju i izbore za lokalna stranačka vodstva. Kako ocjenjujete stanje u stranci?
– Mi ćemo sada prezentirati nove stranačke politike, odnosno novu razvojnu politiku Hrvatske, jer dosadašnji način upravljanja Hrvatskom ne daje rezultate. Dosadašnja politika bila je zapravo samo provedba europske kohezijske politike, a to nije dovoljno.
Pa jasno kad nam je ta kohezijska politika EU-a donosila novce.
– Ali mi nismo dovoljno sami utjecali na ciljeve. Nismo taj novac koristili za povećanje produktivnosti i proizvodnju, nego smo samo gradili infrastrukturu i zgrade. Naš prijedlog je selektivan – ako aplicirate za neki EU projekt, onda nećete ići na natječaj za projekte koji nisu širi, i ne uključuju vertikalu, od obrazovanja do proizvodnje. Davalo se krivo, a to je greška. Zato mi idemo s novom industrijskom politikom.
Možete li biti konkretni – koje su to nove politike koje ćete ponuditi?
– Primjerice, izmjene porezne politike u smjeru oporezivanja rentijerskog klijentelizma. Naravno, to se neće odnositi na male iznajmljivače koji rentaju apartman u svojoj kući – njih ćemo još i rasteretiti i davati poticaje za razvoj dodatnih usluga kao što je "bed and breakfast". Ja govorim o špekulantima, onima koji kupe pet apartmana i žive samo od rente. Tu je i izmjena poreza na dobit – oni poslodavci koji neće isplaćivati radnicima plaće veće od prosječnih, a istodobno sebi isplaćuju ogromne dobiti, plaćat će veći porez. Želimo model progresivnog oporezivanja – pa banke su iznijele samo u ovoj godini 1,3 milijarde eura iz Hrvatske. Tu je i tema zdravstva – oni liječnici koji rade i u privatnim ustanovama, imat će vrijeme tranzicije da se odrede. Želimo stvoriti održiv javno zdravstveni sustav u kojem ćemo imati dovoljan broj liječnika koji će raditi u javnim ustanovama. Trenutna situacija gdje imamo premalo liječnika i k tome oni još dodatno rade privatno nije dugoročno održiv ni dobar za pacijente. Također, uredit ćemo prekarni rad, a razvoj umjetne inteligencije po našem modelu posljedično će u nekim sektorima moći donijeti skraćenje radnog vremena. Na svemu tome radimo. Razgovarat ćemo o tome s poslodavcima i sindikatima, i slušat ćemo ih.
Dosta nepopularnih mjera ste vi tu nabrojili.
– Ove mjere donijet će popularne rezultate. Nitko se ne treba bojati, pa nitko neće dirati male iznajmljivače, ali ovi što vrte novac moraju nešto dati i društvu u kojemu žive. Vratimo se malo i na Plenkovića, on je poticao tu politiku da se višak novca ulaže u beton. Osim što smo preizgrađeni, i dalje nam je ostao problem priuštivog stanovanja za mlade. Ovo što on radi, to nisu rješenja. Mi ćemo predstaviti bolji model u kojem će država preuzeti odgovornost nad stanovima za dugoročni najam. Spreman sam čuti sve konstruktivne kritike i prijedloge, a imamo i dvije godine da te politike rastumačimo građanima.
Izmjena statuta
Na konvenciji ćete raspraviti i izmjene statuta – zašto ste ukidali model jedan čovjek-jedan glas?
– Samo smo ga djelomično ukidali. One gradske organizacije, manje, koje su se rijetko sastajale i gdje članstvo nije imalo priliku sudjelovati i razgovarati, sad će imati konvencije. Predsjednika stranke i dalje se bira na isti način. Ljudi trebaju međusobno razgovarati, pa će razgovarati na konvencijama na kojima će i birati. Statut nije sveto pismo, ako bude trebalo, opet će se mijenjati sukladno vremenu. Uvodimo i aplikaciju za elektroničko glasanje, to je test da se isto uvede i na općim izborima kasnije. Teško je očekivati od mladih da sudjeluju u političkom procesu, a da to nije digitalizirano.
Bilo je u raspravi o statutu problema i sa ženskom kvotom, odnosno ZIP sistemom.
– Ostao je ZIP sistem. Nepotrebna je bila fama oko toga. U mojoj vladi bit će najveći broj ministrica, ne samo zbog broja već prvenstveno zbog toga što u stranci imamo vrlo kvalitetne političarke.
Kad izglasate statut, napokon ćete organizirati i izbore za lokalna vodstva. Punu godinu dana nakon lokalnih izbora, pa što se čekalo?! A četiri velika grada imaju raspuštena vodstva.
– Pa čekao se statut. A i da se glave malo ohlade, da prođe postizborni traumatski sindrom.
U Rijeci vam stanje u SDP-u nije baš za pohvalu, što više dana prolazi od gubitka vlasti, sve je više nezainteresiranih i pasivnih članova. Nema vodstva, a nema ni politike.
– Dijelom se slažem s vama, ali Rijeka će nakon stranačkih izbora imati dobro gradsko vodstvo, snažno intelektualno i kadrovski. Kad su i Rijeka i Split u pitanju, smatram da nije nužno da oni koji budu izabrani za predsjednike organizacije, ujedno budu i kandidati za gradonačelnike kasnije na lokalnim izborima. Nego je važno izabrati jak gradski odbor, koji će onda imati vremena i dovoljno jakih ljudi među kojima će se birati kandidat za gradonačelnika za izbore 2029.
Zamor materijala
Pa i to je kupovanje vremena.
– Nije. Sigurno u Rijeci imamo određeni broj ljudi koje sebe vide kao kandidata za gradonačelnika – imat će vremena među sobom se dogovoriti tko će to biti.
Vi sigurno tu na Ibleru dobro znate koga želite.
– Neću na to ni odgovoriti.
Pa u redu, recite kakav profil osobe bi to trebao biti.
– To će na kraju odlučiti Riječani.
Na nedavnoj sjednici županijskog odbora SDP-a u PGŽ-u opet je bila svađa tko je kriv za izborni poraz u Rijeci. Tko je kriv?
– Okrenimo se onome što nas čeka za tri godine. Odluku o kandidatu za izbore, odnosno kandidatkinji donio je Gradski odbor većinom glasova, i ja sigurno kao predsjednik stranke takvu odluku bilo kojeg gradskog odbora nikad neću mijenjati. To je valjda jasno.
Može, a za to vrijeme netko drugi vlada Rijekom. Kako ocjenjujete rad gradonačelnice Ive Rinčić, jeste li zainteresirani za suradnju s njom u Gradskom vijeću Rijeke?
– Iva Rinčić je već na početku mandata povukla nekoliko vrlo loših poteza. Ne vidim je kao lijevi centar, nego štoviše kao desni centar, u smislu ekonomske politike kao libertarijanku, a to nije politika koja Rijeku vodi u dobru budućnost. Svjestan sam da je Rijeka imala "zamor materijala" sa SDP-om i da treba proći određeno vrijeme da se SDP vrati na vlast. Brzo će ljudi shvatiti da je prava socijaldemokratska politika Rijeku oduvijek pozicionirala kao progresivan grad i tome se trebamo vratiti.
Međuljudski odnosi u SDP-u u Rijeci i dalje su, međutim, loši.
– Izbori će biti uskoro, na proljeće. Vjerujem da ćemo dobiti vodstvo i stranačke strukture koje će biti snažne i povezane.
Jasno da je percepcija za SDP bila loša kad su raspuštena vodstva u četiri najveća grada. Onda automatski ide zaključak: i lider je loš.
– Zadaća lidera je da preuzme sve kritike na sebe i stane iza ljudi. Tako to ide u politici i životu. Zbog toga napominjem kako puno očekujem, ali i optimističan sam oko formiranja novih gradskih organizacija. Dodatno rejting SDP-a je stabilan u vremenu kad nema izbora. Razlog za to i jest što stranka radi, a to se vidi i kroz naše svakodnevne aktivnosti, stajališta i politike. A kritika ima.
Pa tu imate isti gard kao Plenković, i on kaže da su medijski komentatori protiv njega.
– Nije tako, za razliku od njega ja se ne žalim na to, niti mi smeta. Znam da dobro radimo i da će se to i vidjeti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
