Vojni udari koji su potresli Bliski istok i doveli do zatvaranja ključnih zračnih luka poput Dubaija, Dohe i Abu Dhabija, pokrenuli su lavinu otkazivanja aranžmana i stvorili golemu nesigurnost u globalnom turizmu. U samo nekoliko sati nakon prvih napada, zračni prostor iznad Zaljeva postao je rizičan, što je natjeralo vodeće svjetske zrakoplovne kompanije na obustavu ili preusmjeravanje letova. Posljedice su bile trenutačne: deseci tisuća putnika ostali su zaglavljeni na aerodromima, a hoteli u Dubaiju i Kataru, koji uvelike ovise o međunarodnim gostima, zabilježili su drastičan pad popunjenosti. Ova situacija, opisana kao potpuni putnički kaos u Zaljevu, nije samo poremetila planove putnika, već je i potaknula temeljno preispitivanje sigurnosti kao ključnog faktora pri odabiru destinacije za odmor, piše poslovni.hr.

U takvim vremenima globalne nestabilnosti, ponašanje turista se predvidljivo mijenja. Sigurnost postaje važnija od luksuza, a destinacije koje se percipiraju kao geopolitički stabilne i lako dostupne dobivaju na vrijednosti. Turisti, suočeni s neizvjesnošću, pribjegavaju takozvanom "pričekaj i promotri" pristupu, odgađajući odluke o putovanju i skraćujući vrijeme za rezervaciju. Umjesto dalekih i egzotičnih putovanja koja ovise o kompleksnim zračnim vezama, mnogi se okreću provjerenim i bližim odredištima. Analize pokazuju da su europske zemlje poput Grčke, Španjolske, pa čak i Turske i Crne Gore, zabilježile značajan porast interesa i rezervacija upravo kao rezultat preusmjeravanja turističkih tokova s Bliskog istoka. Ovaj trend potvrđuje staro pravilo turizma: kriza na jednom kraju svijeta gotovo uvijek stvara priliku na drugom.

Hrvatska se u ovoj novoj podjeli karata pozicionirala izuzetno povoljno. Kao članica Europske unije i NATO-a, percipira se kao oaza sigurnosti u turbulentnom svijetu, a njezina prometna dostupnost cestovnim pravcima čini je idealnim izborom za ključna emitivna tržišta poput Njemačke, Austrije, Slovenije i Poljske. Stručnjaci predviđaju da će upravo gosti iz tih zemalja, koji u kriznim vremenima preferiraju vožnju automobilom, činiti okosnicu predstojeće sezone. S druge strane, gotovo je sigurno da će Hrvatska osjetiti pad dolazaka s dalekih tržišta. Zatvaranje bliskoistočnih zračnih čvorišta izravno pogađa turiste iz Azije i Australije koji su te rute koristili za dolazak u Europu, a produljenje trajanja letova za dva do tri sata i posljedični rast cijena karata dodatno će obeshrabriti takva putovanja.

Ipak, slika nije u potpunosti ružičasta. Iako bi broj dolazaka mogao rasti zbog prelijevanja gostiju, Hrvatska se suočava s ozbiljnim ekonomskim rizicima. Sukob je već izazvao nagli skok cijena nafte, što dovodi do uvođenja naknada za gorivo na zrakoplovne karte i povećava troškove dolaska automobilom. Ovaj energetski šok stvara snažan inflatorni pritisak u cijeloj Europi, smanjujući kupovnu moć naših najvažnijih gostiju. S obzirom na to da turizam čini oko 20 posto hrvatskog BDP-a, svaki poremećaj na europskom tržištu izravno ugrožava nacionalnu ekonomiju. Hotelijeri i ugostitelji već se suočavaju s rastućim operativnim troškovima, od energije do hrane, što im smanjuje profitne marže i stavlja ih pred težak izbor: podići cijene i riskirati gubitak konkurentnosti u odnosu na Grčku i Španjolsku, ili apsorbirati troškove i poslovati s manjom zaradom. Upravo ta ravnoteža između cijene i percipirane vrijednosti odredit će konačan uspjeh sezone 2026. godine.

Povezane vijesti

• Hrvatska Nijemcima u top 5 destinacija
• Izmjene zakona o ugostiteljskoj djelatnosti za JAČI RAZVOJ I KONKURENTNOST TURIZMA
• Uskrsni blagdani otvaraju turističku sezonu i donose RAST POTROŠNJE