Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju kontinuirani porast broja umirovljenika koji uz svoju osobnu mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine. Prema siječanjskoj statistici za 2026. godinu (isplata u veljači), ovaj model koristi 116.031 osoba, što je porast od gotovo 5.000 korisnika u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Prosječna ukupna primanja ove skupine iznose 604 eura, pri čemu dodatak na temelju prava preminulog supružnika u prosjeku doseže 122 eura. Model se temelji na isplati 27 posto mirovine pokojnog bračnog druga, a cilj mu je povećati financijsku sigurnost umirovljenika s nižim primanjima i smanjiti rizik od siromaštva u starijoj dobi, piše Lika Online.

Demografski profil korisnika pokazuje izrazitu dominaciju žena – one čine oko 80 posto primatelja, dok muškarci sudjeluju s petinom. Prosječna dob korisnika iznosi 78 godina, a radni staž 31 godinu. Visoka dobna granica posljedica je zakonskog uvjeta da se pravo na dodatak može ostvariti tek s navršenih 65 godina života. Najveći dio, oko 90 tisuća korisnika, otpada na starosne umirovljenike, no pravo koriste i oni u prijevremenoj ili invalidskoj mirovini, kao i umirovljeni vojni osiguranici te korisnici mirovina prema ugovorima s Hrvatskim vijećem obrane.

Geografski gledano, postoje značajne regionalne razlike u visini dodatka. Najviši prosječni iznosi od 127 eura bilježe se u Gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji, dok su najniži – oko 93 eura – u Koprivničko-križevačkoj županiji. Iznosi ispod 100 eura prisutni su i u Ličko-senjskoj, Međimurskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ove razlike odražavaju povijesne disparitete u plaćama i gospodarskoj razvijenosti regija.

Sustav uključuje ograničenja kako bi se dodatak usmjerio najpotrebitijima: pravo prestaje ako osobna mirovina prelazi 1.053,6 eura. Uvođenje ove opcije dovelo je do smanjenja broja klasičnih obiteljskih mirovina, jer je za većinu korisnika financijski isplativije zadržati vlastitu mirovinu uz dodatak nego se potpuno prebaciti na obiteljsku.

Ovaj trend rasta broja korisnika potvrđuje da model dobro funkcionira kao dopuna postojećim mirovinama, posebno u kontekstu demografskih izazova i potrebe za većom socijalnom sigurnošću umirovljenika.

Povezane vijesti

• PROSVJED RADNIKA HZMO-a, traže veće plaće i bolju organizaciju rada
• Njemačka uvodi temeljnu mirovinu, dodatak za niske mirovine
• U UMAGU OSVANULA PORUKA KOJA JE NALJUTILA MNOGE. Cvetojević: "Ti nama ne trebaš, smore nepotrebni. Vi uznemiravate nas, svakodnevno!"