Hrvatska razvija nove plinovode i interkonekcije kojima se povećava kapacitet transporta plina prema susjednim državama, kazao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar, naglasivši pritom važnost projekta Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji će omogućiti pristup diversificiranim izvorima plina i pridonijeti stabilnosti opskrbe u regiji.

Špehar je to rekao u utorak u Bakuu na 12. ministarskom sastanku Savjetodavnog vijeća projekta Južni plinski koridor i ministarskom sastanku Vijeća za zelenu energiju (Green Energy Advisory Council), jednom od ključnih međunarodnih foruma za energetsku suradnju i sigurnost opskrbe plinom u Europi i širem susjedstvu, priopćili su iz Ministarstva gospodarstva u srijedu.

Kazao je i da Južni plinski koridor i dalje predstavlja jednu od ključnih energetskih ruta za diversifikaciju opskrbe plinom te važan stup energetske sigurnosti Europe. Istaknuo je i da Hrvatska aktivno doprinosi jačanju regionalne energetske sigurnosti kroz razvoj infrastrukture i diversifikaciju izvora opskrbe. Posebno je pritom naglasio važnost LNG terminala na otoku Krku, koji je postao važna točka stabilnosti opskrbe plinom za Hrvatsku i zemlje srednje i jugoistočne Europe.

"Hrvatska cijeni konstruktivnu suradnju s Azerbajdžanom, koja doprinosi stabilnoj i raznolikoj opskrbi plinom za nacionalna i regionalna tržišta. U kontekstu energetske tranzicije i prelaska na niskougljično gospodarstvo, prirodni plin i dalje ima važnu stabilizirajuću ulogu u osiguravanju sigurne i uravnotežene opskrbe", izjavio je državni tajnik Špehar.

Azerbajdžan plinom opskrbljuje već 10 EU članica

Sastanak u Bakuu okupio je ministre i visoke dužnosnike nadležne za energetiku, predstavnike Europske komisije, međunarodnih financijskih institucija te vodećih energetskih kompanija. Događaj je otvorio predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliyev, koji je istaknuo da danas 16 država prima plin iz Azerbajdžana, od čega je 10 država članica EU, te da je, uz planirano povećanje proizvodnje, potrebno razmotriti i proširenje postojećih transportnih kapaciteta Južnog plinskog koridora.

 Sudionicima se obratio i europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jorgensen, kazavši da je uz pomoć kaspijskog plina EU značajno smanjila ovisnost o ruskom plinu: s oko 45 posto ukupnog uvoza 2022. godine na približno 12 posto u 2025. godini, uz daljnji trend smanjenja. Naglasio je kako će se u idućim godinama nastaviti napori za potpunu zamjenu preostalih količina ruskog plina, pri čemu partnerstvo s Azerbajdžanom ima važnu ulogu u jačanju europske energetske sigurnosti, navodi se u priopćenju iz Ministarstva.

Na sastanku je potvrđena snažna strateška suradnja Europske unije i Azerbajdžana u području energetike, koja obuhvaća sigurnu i stabilnu opskrbu prirodnim plinom, razvoj obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti te suradnju u području vodika i smanjenja emisija metana.

Povezane vijesti

• Sjeverni tok 2 pred novom zaprekom
• Turski tok napunjen plinom
• Grčka, Izrael i Cipar kreću u izgradnju plinovoda East Med