Rezultati istraživanja
Što najviše muči građane? Evo kakvu je ocjenu dobila ministrica zdravstva!
(Bruno Jobst, Milivoj Mijošek)
Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar, koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV, ove veljače donosi i razmišljanja građana o temama koje su ovaj mjesec dominirale u javnom prostoru, a to su obvezni vojni rok i problemi u zdravstvu. Rezultate istraživanja prezentirala je politička reporterka Sabina Tandara Knezović, a dodatnu analizu donio je gost komentator Boris Jokić.
Podrška za vojni rok
Vojni rok ponovno je obvezan za muškarce, a početkom godine poslani su pozivi na adrese osoba rođenih 2007. godine. Istraživanje je pokazalo da 18 posto ispitanika ne podržava vojni rok, 17 posto niti ga podržava niti ne podržava, dok 64 posto ispitanika podržava vojni rok. Njih 1 posto ne zna.
Ovom rezultatu u prilog ide i činjenica da se, od 700 poslanih poziva, njih sedmero pozvalo na priziv savjesti, a podrška vojnom roku je, prema Borisu Jokiću, očekivana, no dodaje da se iza brojeva nalazi nešto zanimljivo.
"Najviše za uvođenje vojnog roka su oni koji su najstariji, dakle oni u dobnoj skupini iznad 65 godina. Taj se postotak kod njih približava čak 77 posto onih koji su za uvođenje vojnog roka. Najzanimljiviji podatak ovdje, jer oni će biti ti ročnici, odnosi se na one do 30 godina. U toj dobnoj skupini 50 posto je onih koji smatraju da treba podržati takvu odluku, a 50 posto je onih neodlučnih ili onih koji ne podržavaju takvu odluku, dakle pola–pola. Još zanimljivije je da su mladići ti koji se češće ne slažu s uvođenjem vojnog roka u odnosu na djevojke, oni su skeptičniji. Sve to ukazuje na to da će Ministarstvo trebati dodatno raditi na mlađim skupinama kako bi ih uvjerilo da je služenje vojnog roka dobro, da je to nešto što neće smetati životnom stilu niti životnom tijeku mladih ljudi, a na to će najviše utjecati samo uvođenje. Kada prvi ročnici stignu, što oni kažu, kako im je tamo, to će utjecati na mlade ljude", pojasnio je Jokić.
Tandara Knezović dodala je i da je trenutačno poslano više od 700 poziva od otprilike 20 tisuća ukupno.
Vojno osposobljavanje za muškarce i žene
Vojno osposobljavanje obvezno je za muškarce, dok je za žene dobrovoljno. Istraživanje pokazuje da 8 posto građana smatra da bi vojni rok trebao biti obvezan i za žene, pod istim uvjetima kao za muškarce. Njih 64 posto smatra da bi trebalo ostati kao i sada, obvezno za muškarce, a dragovoljno za žene. Da ne bi trebalo biti obvezno ni za koga, već isključivo dobrovoljno, smatra 26 posto ispitanika. Ne zna njih 2 posto.
I ovaj postotak za Jokića je očekivan. Djevojke su u većoj mjeri te koje smatraju da bi služenje vojnog roka trebalo biti ravnopravnije, premda je dominantna pozicija da bi vojska trebala biti rezervirana samo za muškarce, istaknuo je Jokić.
Naknade za vojni rok
Vojni ročnici primat će 1100 eura mjesečno, a civilni znatno manje. Njih 49 posto slaže se da bi naknade trebale biti više za vojno služenje. Za jednake naknade za vojno i civilno služenje zalaže se 38 posto ispitanika. Više za civilno služenje odabralo je 4 posto ispitanika, dok ne zna njih 9 posto.
Jokić ističe kako bi i ovo trebao biti znak za MORH. Dio populacije smatra da je i civilno služenje vojnog roka dobro za društvo, što Jokić smatra opravdanim te ističe da je i u Domovinskom ratu bilo mnogo onih koji su odigrali i tu važnu ulogu.
"Kada govorimo o tome što je obrambena i sigurnosna politika i strategija, treba sigurno imati na umu da postoji i snažna civilna zaštita unutar toga. Mislim da to ide iz takvog razmišljanja, a vidjet ćemo što će mladi ljudi odabrati između ta dva oblika služenja vojnog roka", zaključio je temu vojnog roka Jokić.
Zdravstvo i rad ministrice Hrstić
Zdravstvo je jedna od najbolnijih točaka društva, a ministrica Hrstić na čelu je tog resora nešto više od godinu dana. Njezin rad 15 posto ispitanika ocjenjuje jedinicom, 17 posto njih dalo joj je dvojku, dok bi je 32 posto ispitanika ocijenilo trojkom. Petnaest posto ispitanika dalo joj je četvorku, a peticu je zaslužila kod 5 posto ispitanika. Prosječna ocjena za ministricu iznosi 2,73.
Liste čekanja
Liste čekanja jedan su od najvećih problema u hrvatskom zdravstvu. Među ispitanicima, 50 posto smatra da je najveći uzrok dugih lista čekanja nedostatak liječnika i medicinskog osoblja u javnom sustavu. Njih 43 posto smatra da je uzrok rad dijela liječnika i u javnom i u privatnom sektoru. Lošu organizaciju unutar bolnica, odnosno odgovornost ravnatelja, kao uzrok vidi 33 posto ispitanika, dok njih 28 posto kao uzrok navodi neadekvatno upravljanje sustavom od strane Ministarstva zdravstva. Krivu raspodjelu sredstava unutar zdravstvenog sustava u cjelini kao uzrok vidi 21 posto ispitanika. Njih 2 posto smatra da je uzrok nešto drugo, a 1 posto ne zna.
Jokić smatra da je ovo važna društvena tema, a svakako i nedostatak liječnika. "Još je važnija činjenica da je taj nedostatak neravnomjerno rasprostranjen. Ima dijelova Hrvatske gdje je vrlo teško dobiti zdravstvenu skrb, a s druge strane centara gdje je to relativno lako. Mislim da je taj odgovor najviše vezan uz tu nejednaku rasprostranjenost i dostupnost."
No Jokić ističe i drugi problem. "Mogućnost da liječnici rade paralelno rak je rana zdravstvenog sustava. Ona utječe na to da ljudi imaju negativnu percepciju zdravstva, da smatraju da se liječnici ponašaju neetično, da im neće dati adekvatnu skrb u javnom sektoru jer zarađuju u privatnom. Svi bi se trebali boriti za to da ta neetična praksa postane iznimka i da je nema. Postoje zemlje poput Grčke ili Bugarske gdje je upravo to doprinijelo urušavanju javnog sustava zdravstva. Hrvatska je bolja zemlja od toga i trebala bi učiniti sve da onemogući takvu praksu i smanji je na najmanju moguću mjeru. Jer to je zapravo korijen neetičnosti, pa možda i koruptivnosti unutar liječničke struke i medicinskog sektora", zaključio je Jokić analizu Crobarometra.
Napomena:
Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 19. veljače na reprezentativnom uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška iznosi +/- 3,3 posto.
Povezane vijesti
- Blagdanski Crobarometar otkriva ozbiljno nezadovoljstvo: Dvije trećine građana misle da Hrvatska ide krivim putem
- HDZ i Plenković u uzlaznoj putanji: Veljača donijela rast vladajućima i promjene na listama pozitivnih i negativnih
- Tko vodi, a tko pada? Crobarometar otkriva odnos snaga na političkoj sceni
Podijeli: Facebook Twitter
