Gotovo svakodnevno javnost sluša o građanima koji postaju žrtve raznih financijskih prevara, bilo na internetu ili u stvarnom životu. Broj prevara stalno raste, a prevaranti su sve maštovitiji, unatoč učestalim upozorenjima stručnjaka. S druge strane, zbog niskih kamata koje nude banke, građanima se preporučuje da svoju ušteđevinu pametno ulažu u pouzdane kanale kako im novac ne bi gubio na vrijednosti uslijed inflacije.

O gorućim temama – kome pokloniti povjerenje i što sve treba znati prije ulaganja, razgovaralo se u ovotjednoj emisiji "Špica s Macanom" u kojoj su gostovali voditelj prodaje u prvom domaćem hrvatskom robosavjetniku Geniusu, Marko Bogdan, i Sandra Ferenčak, poznatija pod nadimkom Tetka, koja piše blog i educira o osobnim financijama. O emisiji možete čitati na protalu Pogled.hr.

Lažne platforme

Sandra Ferenčak odmah na početku razgovora naglašava ključni aspekt – financije nisu matematika nego psihologija, dodajući kako je zanimljivo da čak i vrlo inteligentni ljudi često nasjedaju na takve prevare. Razlog tome je što ti ljudi ponekad misle da ih nitko ne može prevariti. Prevaranti su toga svjesni, oni, kako govori, studiraju ljudsku psihologiju i udaraju tamo gdje smo najtanji. Prema njezinom mišljenju, prevare su često kombinacija pohlepe, neznanja i naivnosti.

Znakovi upozorenja

Da bi se izbjegle prevare, gosti nude konkretna pravila. Često je dovoljno samo površno klikanje po lažnoj stranici, recimo ako pritisnete link i kategorija ne vodi nikamo, to je znak. Također, često se koriste lažni komentari koji djeluju legitimno, poput onih s Facebooka.

Marko Bogdan sumira četiri ključna znaka upozorenja: prvo je velika zarada, zatim sigurna zarada, odnosno garantirana. Treći znak upozorenja jest taj da "oni zovu vas, a ne vi njih", prevaranti su ti koji iniciraju kontakt, rijetko kad će neka financijska institucija zvati zbog nevjerojatno dobre prilike. Četvrti jasan znak jest da su takvi prevarantski tekstovi često puni čudnih gramatičkih i jezičnih pogrešaka.

Sandra Ferenčak kaže da bi nerealna zarada bila svi povrati koji su daleko iznad onih povrata koje izbacuje tržište kapitala na nekakvoj povijesnoj osnovi, što je otprilike deset posto za dionička ulaganja ili pet posto za obveznička. To znači da ako vam netko obećava na 1.000 eura zaradu od 200 ili 500 eura, to je znak upozorenja.

Krešimir Macan dao je primjer lažnog naslova koji mu je izletio na internetu: "Kako je programer iz Zagreba natjerao Maju Šuput da iskešira 58.500 eura uživo u programu". Iako se radi o očitoj prevari, ljudi klikaju. Sandra Ferenčak se složila da je alarmantna cifra od 58.500 eura signal za uzbunu dodajući kako stranice često izgledaju prilično autentično te ljudi često ne primijete objektivne pravopisne pogreške koje bi im trebale upaliti alarm.

Marko Bogdan ističe kako su prevaranti danas iznimno učinkoviti u stvaranju lažnih platformi.

– Mislim da je glavni problem to što danas doslovno bilo tko, u roku od par minuta ili možda sat vremena, može pomoću umjetne inteligencije napraviti web stranicu koja izgleda potpuno legitimno. Ulazne barijere praktički više ne postoje, ne moraš biti informatičar da bi to složio. Kao drugo, izraditi takvu web stranicu iznimno je jednostavno. I treće, dovoljno je uložiti par stotina eura u marketing i to se prevarantima itekako isplati, ističe Bogdan.

Prevare obično traju samo nekoliko dana prije nego što se podnese prijava nadležnim organima. Tada prevaranti jednostavno zatvore tu stranicu, otvore novu i promijene metu. Likovi koji su u fokusu prijevara mijenjaju se iz dana u dan. Bogdan je nabrojio samo neke od primjera: premijeri i ministri financija (jer daju legitimitet), te poznate ličnosti poput Mate Rimca, Luke Modrića i Emila Tedeschija.

– Što se tiče pravopisnih pogrešaka, to je često jedan od filtera koje prevaranti namjerno koriste. Ako naprave web stranicu s relativno očitim greškama, njihova logika je sljedeća: netko tko ne bi pao na prevaru odmah će primijetiti te pogreške, zatvoriti stranicu i otići, pa se s takvom osobom ne isplati "zafrkavati". S druge strane, ako ubace par očitih grešaka i osoba ih ne primijeti, smatraju je puno podložnijom prevari. Tako njihov call centar ne mora trošiti vrijeme na nekoga tko ionako ne bi uplatio, nadalje govori Bogdan otkrivajući jednu od zanimljivijih taktika prevaranata.

(Pre)dobre ponude

Ulaganje u pouzdane kanale preporučuje se kako bi se sačuvala vrijednost novca, no kako prepoznati lažne obećanja velikih zarada? Sandra Ferenčak ponavlja da je glavni signal ako je ponuda toliko dobra da ne može biti istinita, tada obično i nije istinita. Obećanje visoke zarade mora biti sumnjivo.

– Pedeset tisuća eura je za prosječnog Hrvata ogroman novac. Da bi netko uopće došao do takvog iznosa, odmah se pretpostavlja da je to "zaradio" na neki brz način. Mi često pričamo o investiranju, pa da uzmem taj primjer. Ulaganje u S&P 500, američki indeks, donosi u prosjeku 8 do 10 posto godišnje u stogodišnjim razdobljima. A ovdje ti netko nudi 20, 30 ili 50 posto u mjesec dana. Mi govorimo o godišnjim prinosima, a oni obećavaju takve brojke u samo jednom mjesecu. Tu se odmah treba upaliti alarm, objašnjava Ferenčak, dodajući kako problem leži u tome što većina ljudi ne zna takve podatke unaprijed te stoga teško prepoznaju prevaru.

Marko Bogdan navodi primjer piramidalne sheme u Slavoniji gdje su mudro formulirali ponudu od dva posto, ali je ključ bio u tome da se radilo o dva posto dnevno. ??Ljudski mozak dobro razumije ravnu liniju rasta, ali eksponencijalni rast ne možemo intuitivno zamisliti.

– Na primjer, oni kažu dva posto dnevno. To na prvu ne zvuči kao neka velika prevara. Mnogi će pomisliti: "Pa dobro, ako država daje dva posto, a banke jedan posto, što tu ima sumnjivo?" Ali razlika je ogromna, jer mi ovdje govorimo o dva posto dnevno, dok država i banke pričaju o godišnjim stopama, ističe Bogdan. Osim nerealno visokih prinosa, prevaranti igraju na emociju pohlepe i na činjenicu da ponuda traje ograničeno vrijeme, što tjera ljude da brzo odreagiraju i ne stignu se konzultirati s nekim.

Što se tiče modus operandi kod lažnih platformi za trgovanje, Bogdan objašnjava kako proces počinje klikom na oglas gdje se ostave osnovni podaci: ime, prezime, mail i broj telefona. U roku od par minuta kreću pozivi, često sa slovenskim pozivnim brojem. Prevaranti pokušavaju nagovoriti klijenta da uloži minimalno 150 eura, obećavajući nekih 200 do 300 eura mjesečno zarade.

– Imam primjer osobe u zrelim godinama koja je kliknula na oglas za brzu zaradu i uplatila 200 do 300 eura. U šest mjeseci "platforma" joj je pokazala da taj iznos vrijedi 50, 60, čak i 100 tisuća eura. Kad je pokušala povući novac, rekli su joj da je tvrtka propala. Ubrzo se javila druga "agencija" koja je tvrdila da može otključati novac ako uplati još. Tako je, od početnih 200 eura, na kraju uplatila ukupno 150 tisuća eura. Mi smo se kasnije šalili da bi joj bilo bolje da je taj novac spalila pred vratima, barem bi snimila zanimljiv video za Instagram, kazao je Bogdan.

Sandra Ferenčak je navela primjer poduzetnika sa solidnim poslovanjem koji joj se javio jer je također nasjeo na prevaru unatoč svome poslovnom iskustvu.

Sigurno, ali "dosadno"

Dok se s jedne strane savjetuje oprez od prevaranata, ističe se nužnost ulaganja radi borbe protiv inflacije. Ferenčak iznosi zapanjujući podatak da Hrvati drže oko 40 milijardi eura na avista štednji (štednji po viđenju), bez ikakve minimalne kamate.

– Ajmo prvo razjasniti ovo što znači 3 posto inflacije. Ako danas imaš 100 eura, za godinu dana će ti trebati 103,6 eura da kupiš istu količinu proizvoda koju sada možeš sa 100 eura. Na prvu ne zvuči puno, ali na 20 ili 40 godina razlika je ogromna. Čak i kad su kamatne stope bile niske, to je imalo značajan učinak. Recimo da imaš 10.000 eura na štednom računu, što je prosjek kod mnogih ljudi. Uz inflaciju od 3,6 posto godišnje, tih 10.000 eura za 20 godina vrijedit će otprilike polovicu – znači gubitak od 50 posto kupovne moći. Ulaganjem, primjerice kroz državne trezorske zapise ili druge investicijske instrumente, možeš barem djelomično zaštititi svoj novac, objašnjava Ferenčak, zaključujući kako se bira između sigurnog gubitka i dobitka koji može biti jako dobar. Sandra Ferenčak naglašava da pravo investiranje nije špekuliranje, već "jako dosadan proces" te da ulaganje u S&P gdje se dobiva 5 do 6 posto godišnje ne zvuči dovoljno glamurozno za Hollywood. To je i razlog zašto ljude privlači brza zarada.

Marko Bogdan ističe da je vrijeme najvažniji faktor uspjeha u ulaganju.

– Znači, prilično jednostavno pričam, i svatko si može u glavi izračunati efekt složenih kamata. Recimo da ulažem 100 eura u nešto što nosi 10 posto godišnjeg prinosa. Pričamo o dugom roku. Nakon deset godina uplatio sam ukupno 12 tisuća eura, a vrijednost te investicije je nešto više od 20 tisuća eura. Nije možda impresivna zarada za hvalisanje, ali je solidan početak. Ako nastavimo na idućih deset godina, nakon dvadeset godina ukupno sam uplatio 24 tisuće eura, ali sada stanje nije više tek nešto iznad 20 tisuća, nego čak 76 tisuća eura, objašnjava.

Poruka mlađima jest da ne čekaju, jer vrijeme ima najveću težinu.

Edukacija i oprez

Govoreći o financijskoj neovisnosti, Sandra Ferenčak pojašnjava da cilj pokreta FIRE (Financijska neovisnost, rano umirovljenje) nije umirovljenje, već "imanje opcija".

– Da, mislim da riječ "mirovanje" nije dobra jer često podrazumijeva ležanje ili nerad, a kod nas se često povezuje s bolešću ili starošću, ili pak s ležanjem i ispijanjem koktela. Znači, nije ni jedno ni drugo cilj ovog "bržeg" puta prema financijskoj neovisnosti. Cilj je zapravo imati opcije. Kada dođeš u poziciju u životu da ti sam odlučuješ što želiš raditi, kako želiš živjeti, gdje raditi, s kim raditi, pa čak i kako se odijevati. Veći dio života često nam to netko drugi diktira. Ideja je da kroz financijsku neovisnost dođeš u točku života kada ti sam određuješ sve te aspekte, kazala je. Marko Bogdan ističe kako je ulaganje na tržištu kapitala često efikasnije od nekretnina, pogotovo u početnoj fazi ulaganja. Dok su cijene nekretnina rasle, S&P je u zadnjih desetak godina napravio rast "puta četiri". Najveći dio ljudi drži novac na računima, akumulirajući ga dok ne skupe dovoljno za nekretninu, propuštajući pritom tržište kapitala. Ti ljudi nisu svjesni da gube zbog inflacije.

Gosti pozivaju građane na edukaciju i oprez, naglašavajući da se ne smiju davati osjetljivi podaci poput kodova s tokena ili pinova, jer banke danas čak i blokiraju korištenje mobilnog bankarstva dok se telefonira kako bi spriječile krađu podataka.

Znakovi upozorenja

Da bi se izbjegle prevare, gosti nude konkretna pravila. Često je dovoljno samo površno klikanje po lažnoj stranici, recimo ako pritisnete link i kategorija ne vodi nikamo, to je znak. Također, često se koriste lažni komentari koji djeluju legitimno, poput onih s Facebooka.

Marko Bogdan sumira četiri ključna znaka upozorenja: prvo je velika zarada, zatim sigurna zarada, odnosno garantirana. Treći znak upozorenja jest taj da "oni zovu vas, a ne vi njih", prevaranti su ti koji iniciraju kontakt, rijetko kad će neka financijska institucija zvati zbog nevjerojatno dobre prilike. Četvrti jasan znak jest da su takvi prevarantski tekstovi često puni čudnih gramatičkih i jezičnih pogrešaka.

Sandra Ferenčak kaže da bi nerealna zarada bila svi povrati koji su daleko iznad onih povrata koje izbacuje tržište kapitala na nekakvoj povijesnoj osnovi, što je otprilike deset posto za dionička ulaganja ili pet posto za obveznička. To znači da ako vam netko obećava na 1.000 eura zaradu od 200 ili 500 eura, to je znak upozorenja.

Robosavjetnik za investiranje

Ova emisija realizirana je pod pokroviteljstvom Intercapitala, institucije koja postoji 25 godina (od 2000. godine) i prima klijente na istoj adresi već 15 godina. Ključna novost u kontekstu mobilne aplikacije Genius jest mogućnost da klijent ne priča samo s chatbotom već da može doći na adresu u Masarykovu 1 i razgovarati s nekim. Robosavjetnik Genius pronalazi odgovarajuću investiciju za svakog klijenta kroz košarice ETF-ova.

– Priča oko robosavjetnika je zapravo jednostavna: kroz nekoliko jednostavnih pitanja određuje se tvoj stupanj rizika, odnosno koliko si spreman riskirati i kakve ciljeve želiš postići. Investiranje za nekoga tko nema iskustva s financijama je ovdje pojednostavljeno. Kroz upitnik, koji je sastavni dio Genius aplikacije, postavljaju se životna pitanja: razina prihoda, postoje li krediti, koliko si spreman riskirati i slično. Na temelju tih odgovora aplikacija procjenjuje tvoju razinu rizika", objašnjava Bogdan, naglašavajući kako za korištenje robosavjetnika ne treba znati ništa o burzi, već da je dovoljno odgovoriti na desetak pitanja o sebi, dok sve ostalo aplikacija radi automatski u pozadini.

Intercapital surađuje i s jednom od najvećih globalnih investicijskih kuća, JP Morganom. Pristup njihovoj ekspertizi, koja je inače dostupna samo klijentima s imovinom od par stotina tisuća eura, sada je omogućen kroz Genius.

Povezane vijesti

• Putem interneta prevarena za nekoliko desetaka tisuća kuna
• Tanji Kovačić nepravomoćno 5 godina i 9 mjeseci zatvora
• Jasmin Stavros i Maja Šuput u Buzetu