Unatoč naporima da se stopa bolovanja smanji, ona je u prvih devet mjeseci 2025. godine bila u porastu i iznosila 4,12 ili za oko tri posto više u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Dnevno s posla izostaje oko 75 tisuća radnika, radnici su na bolovanju u devet mjeseci proveli 17,4 milijuna radnih dana, a najviše su rasla dugotrajna bolovanja koja prelaze 42 dana i pokriva ih blagajna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Limitirani termini

Nešto je manje rasla stopa bolovanja na teret poslodavaca, za oko 1,6 posto, dok su bolovanja duža od 42 dana rasla za 3,7 posto.

Radnici su na bolovanju, prema podacima HZZO-a, u prvih devet mjeseci proveli ukupno 17,4 milijuna radnih dana, što predstavlja porast od 5,09 posto ili čak milijun dana više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Taj porast je, tumače u HZZO-u, najvećim dijelom posljedica pozitivnog trenda, odnosno povećanja broja radno aktivnih osiguranika za 51.101, odnosno za 2,9 posto u odnosu na prošlu godinu.

Ipak, činjenica je da su u najvećem porastu dugotrajna bolovanja koja najviše opterećuju zdravstveni budžet.

Broj dana provedenih na takvim bolovanjima, duljima od 42 dana, povećan je za šest posto ili za 533.111 dana.

Radnici su na takvim bolovanjima proveli 9,5 milijuna dana, većinom zbog bolesti, pratnje i njege člana obitelji, dok tek manji dio od 1,5 milijuna dana otpada na komplikacije u vezi trudnoće i poroda te na izolaciju.

Rast stope bolovanja u suprotnosti je s namjerom ministrice zdravstva Irene Hrstić da skrati bolovanja i ubrza povratak na posao radnicima koji izostaju s posla zbog dugih lista čekanja na dijagnostičke pretrage tako što će im osigurati prioritet.

Obiteljski liječnici već dulje vrijeme upozoravaju da su termini za takve pretrage "preko reda" limitirani, da nemaju mogućnost takvog naručivanja, kao i da se kod duljih bolovanja gdje je upitna mogućnost povratka radnika na posao proces procjene radne sposobnosti u praksi zna otegnuti i više od godinu dana.

Tako i pacijenti koji bi možda bili za invalidsku mirovinu, godinama od HZZO-a primaju naknadu za bolovanje.

Povećanje naknada

Trajanje prosječnog bolovanja neznatno je skraćeno, pa je ono u prvih devet mjeseci u prosjeku trajalo 13 dana, dok je lani to bilo prosječnih 13,7 dana.

Istodobno, bilježi se pad trajanja kraćih bolovanja na teret poslodavca za oko devet posto, dok raste broj dana bolovanja na teret HZZO-a, i to za gotovo 15 posto.

U prosjeku, dnevno je na bolovanju 74.506 radnika, za oko 4.000 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Od 40.265 prosječno dnevno odsutnih s posla na teret HZZO-a, zbog bolesti izostaje 30.421 osoba, zbog komplikacija u vezi trudnoće i poroda 6.472 osobe, zbog njege člana obitelji 3.203 osobe i još 169 osoba zbog pratnje, izolacije i transplantacije u korist druge osobe.

Najniža stopa bolovanja od 3,11 na tisuću radnika bilježi se u Dubrovniku, a najviša u Čakovcu – 4,61. Stopa bolovanja zbog ozljede na radu i profesionalnih bolesti nije se bitno mijenjala, a zbog ovih razloga u prosjeku s posla dnevno izostane oko 2.600 radnika.

Na istoj je razini i stopa bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, dok je za oko 4,5 posto rasla stopa bolovanja zbog pratnje i njege člana obitelji.

Činjenica je pritom da su izdaci na račun dugotrajnih bolovanja značajno rasli, za čak 20 posto, i to zbog povećanja naknada u kolovozu ove godine. Najniža je naknada tako povećana sa 110 na 353 eura.

Utjecaj rasta plaća na naknade

Ukupni trošak naknada za bolovanja iznosio je 191,3 milijuna eura, a naknade plaća za rodiljni dopust 174,7 milijuna eura, što predstavlja rast od 23 posto.

Do tog je rasta, tumače u HZZO-u, došlo zbog rasta prosječne plaće jer se naknada za rodiljni dopust na teret HZZO-a isplaćuje u visini 100 posto plaće do prvih šest mjeseci djeteta.

Naknade braniteljima koji su na bolovanju zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, rasle su za 22 posto, na ukupno 1,4 milijuna eura.

Troškovi naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću rasle su za 25 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Povezane vijesti

• Amnesty: vlade ne jamče zdravstvenim radnicima adekvatnu zaštitu
• Domaće gospodarstvo potpuno ovisi o uvozu radne snage. U Istri je svaki peti zaposleni – stranac
• Varaju li Hrvati na bolovanju? HZZO je proveo kontrolu i pokazao brojke