Administrativni kaos
OIB za zgrade zadaje novu glavobolju stanarima: Troškovi rastu, a rokovi - nerealni
(Arhiva Glasa Istre)
Sve zgrade u Hrvatskoj do kraja godine bi trebale dobiti OIB, no malo je vjerojatno da će se taj cilj postići, a profesor na Pravnom fakultetu u Rijeci dr. Dejan Bodul kaže da će biti dobro ako zgrade uspiju dobiti OIB do kraja iduće godine.
Stanarima će ishođenje OIB-a donijeti dodatne troškove koji se procjenjuju na nekoliko stotina eura, ovisno o veličini zgrade.
– Sama prijava za dobivanje OIB-a ide brzo, zahtjev podnosi upravitelj preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, međutim, potrebno je prije toga napraviti dosta posla što će uzeti i dosta vremena, ali i troškova.
Primjerice, 2013. je krenulo tzv. povezivanje zemljišnih knjiga i knjige položenih ugovora te do dan danas veliki je broj zgrada za koje to nije napravljeno, upozorava Bodul.
Ide jako sporo
No, još veći problem od povezivanja zemljišnih knjiga bit će izrada skice za svaku zgradu. Za to će, kaže Bodul, biti potreban izlazak stručnih službi na teren i to se neće uspjeti napraviti u nešto više od mjesec i pol dana koliko je ostalo do kraja godine.
Iz udruge upravitelja stoga apeliraju na suvlasnike zgrada koje nemaju službeni nacrt zgrade, a imaju bilo kakve nacrte da ih pošalju što prije upraviteljima zgrada kako bi se proces ubrzao.
Bodul pri tom upozorava na činjenicu da znatan broj upravitelja zgrada nije operativno kvalificiran za ovakvu vrstu poslova niti se to od njih očekuje, a podsjeća i da velik broj zgrada još nema predstavnika stanara ili upravitelja pa će se zbog imenovanja prinudnog upravitelja ili prinudnog predstavnika suvlasnika, cijeli proces dobivanja OIB-a dodatno odužiti.
I u Udruzi upravitelj kažu da sve zgrade do kraja ove godine neće uspjeti dobiti OIB, odnosno da sve zgrade neće biti upisane u Registar zajednica suvlasnika jer je posla previše, a ljudi i vremena premalo.
– Nas u udruzi ima najviše 450 zaposlenih i da radimo samo upis zgrada u registar, bez da radimo naše svakodnevne poslove, do kraja godine trebali bismo u registar upisati 28 tisuća stanova na sat, što je nemoguće, i još očistiti podatke u zemljišnim knjigama, kaže predsjednik Udruge upravitelj Dražen Pomper.
Dodaje da sama prijava upravitelja ide brzo putem interneta, no druga faza, a to je prijava zgrade u registar, ide jako sporo jer zahtijeva puno posla – treba upisati svaki stan pojedinačno i opisati ga (ima li WC, kakav je način grijanja i sl.).
Samo za jednu zgradu, koja nije etažirana, kaže Pomper, treba im 40-ak minuta za upis u registar.
Udruga upravitelj tako bi u nekoliko mjeseci trebala odraditi posao koji je trebala odraditi država prije deset godina, za što je od Europske komisije dobila 12 milijuna eura, no u Ministarstvu graditeljstva zasad ne razmatraju mogućnost pomicanja roka.
Kako uskoro stiže i novi Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju, dobivanje OIB-a bit će obvezno za sve zgrade u gradovima koje se griju preko Toplane (Zagreb, Rijeka, Sisak, Karlovac, Osijek).
S obzirom na to da je više nego izvjesno da sve zgrade u Hrvatskoj do kraja godine neće dobiti OIB, Pomper se nada da će ga zgrade koje se griju preko Toplane uspjeti dobiti do početka iduće ogrjevne sezone, no to će donijeti i dodatne troškove.
Veća pričuva – manje za grijanje
– Doći će do promjena u načinu obračuna jer će zajednička potrošnja toplinske energije u zajedničkim dijelovima zgrade ići na račun pričuve koja će zbog toga malo poskupjeti, dok bi stanari u načelu trebali dobiti nešto manje račune za grijanje, pojašnjava Pomper.
Unatoč troškovima, uvođenje OIB-a zgradama bi trebalo donijeti niz pogodnosti, navode u Ministarstvu graditeljstva, poput olakšavanja sudskih postupaka ili lakše naplate pričuve, dok će komunalna poduzeća također lakše naplaćivati svoje usluge bez da moraju tužiti nekoliko desetaka ljudi jer će tužiti samo jednu pravnu osobu.
Zahtjev za upis u Registar zajednica suvlasnika podnosi upravitelj zgrade, koji mora biti upisan u Registar upravitelja zgrada.
Propisano je da će se kaznom od 700 do 5.500 eura kazniti upravitelj zgrade ako ne podnese zahtjev za upis u propisane registre nadležnom katastarskom uredu.
Prema podacima Državne geodetske uprave iz srpnja, od kada je počeo teći rok za upis zgrada u registar, upisano je 1.800 zgrada.
Upisom svih zgrada u registar konačno ćemo znati točan broj zgrada u Hrvatskoj.
Ukupan broj je teško procijeniti jer Državni zavod za statistiku definira zgradu kao sve što ima temelje, zidove i krov, a stambene zgrade definira kao građevine u kojima je 50 posto ili više ukupne korisne podne površine namijenjeno stambenim svrhama, pri čemu i obiteljske kuće, prema ovoj metodologiji, spadaju u zgrade, za što je »kriv« Zakon o gradnji koji na taj način definira zgradu, a kuću uopće ne spominje.
Prema podacima iz 2018. godine o izdanim građevinskim dozvolama i završenim zgradama te srušenim zgradama, u Hrvatskoj je tada bilo ukupno 915 tisuća zgrada, izračunali su na portalu Zgradonačelnik.hr, od čega je 433.360 bilo višestambenih (privatne i javne namjene) te 471.708 obiteljskih kuća, a Bodul procjenjuje da u zgradama živi oko dva milijuna ljudi.
Stvaranje pouzdane evidencije
Registar zajednica suvlasnika i Registar upravitelja su međusobno povezani te su povezani na državnu komunikacijsku infrastrukturu te druge državne službene registre: katastar nekretnina, zemljišnu knjigu, registar prostornih jedinica te registar zgrada.
Podaci registra zgrada koji će se ažurirati temeljem podataka iz zahtjeva za dodjelu OIB-a zajednici suvlasnika dostavljat će se u Središnji registar stanovništva. U Registru upravitelja zgrada dosad je upisano 186 upravitelja i pohranjeno 20.325 ugovora o upravljanju zgradama.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
