Predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine Danijel Šota oštro je prozvao Hrvatski zavod za javno zdravstvo jer je odbio sindikalni elaborat i time onemogućio izmjene zakona kojima bi se djelatnicima hitne vratilo pravo na beneficirani radni staž, a koje im je oduzeto 1998.
“Sramotno je da nas je odbila ona služba koja to nije trebala. To je Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je elaborat uništio. To je sramotno od medicinske službe, od naših ljudi. Taj isti zavod za javno zdravstvo nije to radio drugim službama – policiji, vatrogascima, stjuardesama, samo nama”, istaknuo je Šota na jednosatnom prosvjedu ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) koji se održavao dok je u zgradi NSK trajala sjednica Vlade.
Kritike je uputio i ravnateljici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grbi Bujević, za koju je rekao da “nije učinila ništa za radnike hitne medicine” te je, praćen zvižducima odobravanja, zatražio njezinu ostavku.
Zahvalio je sindikatima, policiji, vatrogascima, bajkerima, umjetnicima i građanima na podršci, naglasivši da su djelatnici hitne već 27 godina u borbi za beneficirani staž.
Uz sindikat hitne medicine, prosvjed su organizirali i Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i udruga Hitna uživo 194, čiji su predstavnici također govorili pred prosvjednicima.
Alić: Hitna pomoć je jedina žurna služba koja nema beneficirani radni staž
Dopredsjednica Sindikata Zajedno Sanda Alić istaknula je da je hitna pomoć jedina žurna služba u Hrvatskoj koja nema beneficirani radni staž, premda su upravo oni ‘na prvoj crti’ spašavanja života. Upozorila je da su se već pisali elaborati i osnivale radne skupine, no da to nije donijelo rezultate, te je uputila zahtjev Vladi i premijeru da ozbiljno razmotre njihove zahtjeve.
Svoje iskustvo iznio je i Martin Komes iz Samobora, naglašavajući težinu posla, svakodnevni fizički i psihički napor te nedostatak priznanja i podrške sustava. Dodao je da je posao ‘hitnjaka’ ne samo opasan i iscrpljujući, nego i emocionalno razoran jer se slike i iskustva s intervencija nose kući.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović najavio je da će se na Gospodarsko-socijalnom vijeću, koje se održava za dva tjedna, otvoriti dijalog o zahtjevima zaposlenih u hitnoj, istaknuvši da oni nisu neutemeljeni nego zasluženi.
Petrušić: Čime se oni bave? Mikroskopima?!
Tomislav Petrušić iz udruge Hitna 194 naglasio je da je Maja Grba Bujević “sahranila” nekoliko ministara zdravstva, nabrojavši imena bivših ministara koji su, kako je rekao, ‘pali’ dok je ona ostajala na čelu Zavoda za hitnu medicinu. Dodao je da „Maja stoji jako, jako“ pa se dotaknuo i ministrice zdravstva rekavši da u njezinoj ladici već godinu dana stoji gotov zakon za koji su predstavnici hitne medicinske službe, kao članovi radne skupine, o svom trošku dvije godine dolazili u Zagreb da bi ga napisali.
“Znači, taj zakon stoji u ladici već godinu dana, nitko ništa ne dira. A čime se oni bave? Mikroskopima!”, rekao je Petrušić.
Na prosvjedu se govorilo i o dugogodišnjim obećanjima koja nisu ispunjena, da se sustavno ignorira težina posla i potreba za dodatnim pravima.
Vladimir Markuš iz Sindikata Zajedno podsjetio je da su vozači saniteta do 1998. imali beneficirani staž, a da im je to pravo ukinuto bez obrazloženja, dok se danas uvjetuje izradom opsežnih elaborata i odlukama povjerenstava čiji članovi nemaju radnog iskustva u hitnoj medicini.
Djelatnici hitne medicine s jednosatnog su prosvjeda poručili da neće odustati od zahtjeva dok im se ne osigura beneficirani radni staž i dostojanstveni uvjeti rada, uz najavu daljnjih akcija ako Vlada ne uvaži njihove zahtjeve.
Šota je tako najavio da “nema odustajanja” i da pripremaju autobus kojim će ići u Bruxelles.
Ministrica Hrstić: “Nemaju uvjeta za beneficirani staž…”
Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je u četvrtak nakon prosvjeda djelatnika hitne službe koji traže beneficirani radni staž, kako je ocjena struke da za to nema uvjeta s obzirom na vrstu psihofizičkog opterećenja, ali smatra da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada.
Ministrica je nakon sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ispred koje je održan prosvjed, rekla kako je prošli tjedan na sastanku predstavnika Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, a na koji su bili pozvani predstavnici sindikata u zdravstvenom sustavu, specijalistica medicine rada prezentirala elaborat za djelatnost hitne medicine.
“U tom elaboratu, koji je struka radila – nije radila ministrica i nije bilo pitanje subjektivnosti – jasno je dokazano da je nesporno da je rad u djelatnosti hitne medicine zahtjevan, kako izvanbolničke tako i bolničke hitne, ali da prema stručnim propozicijama elemenata za beneficirani radni staž za tu djelatnost nema”, pojasnila je Hrstić.
Umjesto beneficiranog radnog staža, ministrica ističe kako je put kojim treba ići vezan uz radne uvjete i olakšavanje rada u hitnoj medicini.
“To je dugoročno sigurno obaveza i odgovornost, mislim da se dugoročno sigurno može bolje napraviti cijeli radni staž, a ne ostati ‘na istim uvjetima rada sa skraćenim radnim vijekom'”, rekla je.
Hrstić je dodala kako joj je žao ako se djelatnici hitne medicine osjećaju kao da su nevidljivi u zdravstvenom sustavu, istaknuvši kako je ta djelatnost itekako važna i bitna jer su oni ti koji su prvi na terenu i koji prvi spašavaju ljudske živote.
Treba razgovarati, posljednja reforma bila je 2012.
Da nisu nevidljivi i nebitni potkrijepila je i činjenicom da kroz uvođenje specijalizacije iz hitne medicine prvostupnici imaju viši koeficijent u odnosu na druge prvostupnike.
Smatra da trebaju postojati određene olakotne okolnosti za osobe koje rade u toj djelatnosti zbog specifičnosti rada, poput psihološke pomoći na kojoj se treba raditi, kao i da je neprihvatljivo da se radi s neadekvatnim vozilima.
“To mora biti naša briga, da se ne događa da sve ovisi o određenom županu ili o bilo kojoj jedinici lokalne samouprave, da se ne obnavlja vozni park. Sve ono što može djelatnost hitne medicine učiniti atraktivnijom, mislim da je sve na stolu i da na tome moramo raditi”, rekla je, dodavši kako je to naglasila i na sastanku sa sindikatima prije mjesec dana.
Hrstić je podsjetila kako je posljednja reforma hitne medicine napravljena 2012. godine te da se od tada pružanje usluga u toj djelatnosti značajno promijenilo – promijenile su se i prirode ozljeda, a osim vozila hitne danas postoje brodice i helikopteri.
“Idealno je vrijeme za razgovarati, ja bih pozvala sudionike prosvjeda, odnosno njihove organizacije, udruge i stručna društva, da stavimo na stol što se izmijenilo i da kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radimo na uvjetima rada u djelatnosti hitne medicine”, poručila je.
Dodala je kako je prosvjednike ispred NSK pozdravila, no da nisu bili “baš najsretniji” što je to učinila.
