(Arhiva Zadarskog lista)
Otok Ošljak 1985. godine proglašen je park-šumom, a potom, sukladno čl. 118. i na temelju čl. 123. Zakona o zaštiti prirode, i značajnim krajobrazom. Ujedno je i najmanji naseljeni otok zadarskog arhipelaga na kojem zimi živi tridesetak ljudi, dok u ljetnoj sezoni stalni broj raste na oko 150 ljudi. Međutim, mir ovog prekrasnog otoka zadnjih godina remete svi znateljiželjnici koji stižu na otok i zaviruju u dvore mještana.
Kako danas ti mještani ističu, dolazak trajektom je desetljećima bio uobičajeni način posjećivanja i nikada s takvim posjetiteljima otočani nisu imali problema.
No, unatrag desetak godina otok "opsjedaju" brodari koji dovoze turiste, a koji nerijetko negativno utječu na okoliš tako da ulaze u dvorišta, po dvorištima i vrtovima obavljaju nuždu, kradu im plodove i uništavaju nasade, ostavljaju smeće i remete mir u vlastitoj kući.
O ovom problemu, raspravljali su mještani, Općina Preko, Natura Jadera i Županijska lučka uprava Zadar s ciljem pronalaska rješenja za sve uključene strane, no do toga još nije došlo pa su se mještani u nedjeljnu popodne digli na noge i spontano okupili u svojevrsnom prosvjedu na pristaništu te su tjerali brodare koji su se pokušali privezati.
(Arhiva Zadarskog lista)
Općinski vijećnik Mihovil Valčić, kao i mještanin otoka Ošljaka, ističe kako ovo nije ni prvi ni zadnji prosvjed jer Ošljak nije turističko mjesto, već privatni otok. Peticiju su pisali, išli su na sastanke, međutim, kako kaže, i dalje se potpomaže organiziranom gospodarskom kriminalitetu, nauštrb stanovnika.
– Već 15 mjeseci pregovaramo, a postaje neizdrživo. Umjesto da se nešto regulira, situacija je još gora. Prema statusu značajnog krajobraza, Ošljak podliježe posebnim zakonima za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Ali to ništa nije moguće dok se ne naprave Planovi upravljanja od strane Općine prema pomorskom dobru i Plan upravljanja zaštićenim područjem.
Da bi išta gospodarski mogli raditi, morate imati dva plana upravljanja da bi se regulirao kako, kome i pod kojim uvjetima, napominje Valčić dodajući i kako bi se trebao uvesti moratorij na dolazak brodara dok se to ne utvrdi.
Ujedno, ističe kako se prema Zakonu o zaštiti prirode, obvezno u javne rasprave i definiranje tih planova mora uključiti lokalna zajednica, točnije mještani.
(Arhiva Zadarskog lista)
– Dakle, sve ovo što se radi je potpuno nezakonito, nikoga ništa nije briga, pogotovo ih nije briga za mještane i sigurnost otoka, kazao je Valčić dodajući da su domaći ljudi, privatne brodice, kao i gosti s trajekta uvijek dobrodošli jer nikad nisu smetali, palili vatru, ulazili u vrtove ili obavljali nuždu po otoku, dok s druge strane, brodice prijevoznika zakrčuju luku i onemogućavaju normalno korištenje komunalnog dijela luke namijenjenog za vez brodica za osobne potrebe mještana.
Nakon jučerašnjeg incidenta, mještani su uputili i pisanu riječ medijima gdje ističu kako su jučer svi prisutni na otoku Ošljaku vidjeli sliku, koju mnogi iz javnog života smatraju da predstavlja Hrvatsku kao zemlju zakona i funkcionalnu pravnu državu.
– Nadamo se da će tu sliku imati priliku vidjeti i ostali razumni i svjesni građani Republike Hrvatske, kroz ponašanje predstavnika institucije nadležne za sigurnost i održavanje reda prema ponašanju svih građana, prema tome i ponašanju brodara.
U toj slici su: mještani Ošljaka okupljeni na pristaništu odlučni spriječiti pristajanje brodica kojima se nelegalno i stihijski dovoze stotine turista dnevno na otok, brodice s turistima pred pristaništem i policijski brod koji promatra situaciju.
(Arhiva Zadarskog lista)
Epilog događaja je legitimiranje prisutnih stanovnika Ošljaka s obrazloženjem da su nelegalno sprječavali pristajanje brodica u luci otvorenoj za javni promet.
Ne treba zanemariti ni izrečenu opasku policije da će slijedeći put uhićivati prosvjednike, stoji u njihovu dopisu uz napomenu kako policijski službenici nisu ni pokušali utvrditi imaju li brodari, u skladu s navedenim, adekvatna odobrenja za organizirani prijevoz u zaštićeno područje, jesu li izdali fiskalne račune, jesu li skiperi legalno zaposleni te jesu li plaćene sve naknade vezane za djelatnost.
Napominju kako je ključan i zakonom propisan način za rješenje problema Ošljaka izrada i donošenje Plana upravljanja značajnim krajobrazom otoka Ošljaka, što je u ingerenciji Javne ustanove Nature Jadere te Plana upravljanja pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu otoka Ošljaka, što je u ingerenciji Općine Preko.
Za komentar smo upitali i Juru Brižića, načelnika Općine Preko koji nam je kazao kako su se sastajali s mještanima i brodarima, kao i da su kontaktirali nadležno Ministarstvo.
– Mještani su imali svoje ideje, brodari svoje, ali u konačnici mještani ne žele da oni uopće dolaze. Najprije je bilo riječi o deset, pa pet brodova (čime se brodari nisu složili), pa na kraju – ne smije ni jedan…
Nakon toga, poslali smo dopis ministarstvu o ograničenju posjećivanja značajnog krajobraza, ali su nas odbili i rekli da se to ne može provesti jer nema elemenata za donošenje spomenute naredbe. Pravila se mogu utvrditi kad se donese plan za upravljanje tim krajobrazom, a taj plan donosi JU Natura Jadera.
(Arhiva Zadarskog lista)
Nakon što se donese plan, uz suglasnost mjesnog odbora i Općine bit će definiran broj posjetitelja, na temelju čega Natura Jadera može raspisati natječaj za dolazak do otoka, a ŽLU regulira način dolaska i pristajanja, pojasnio je Brižić dodajući kako se tek onda može utvrditi legalnost.
– Svakom je dopušteno doći na pomorsko dobro. Druga stvar je da oni dolaze u luku, a ŽLU je označila mjesto gdje se može vezati. Osim gužve koja se tu u luci stvara, problem je i manjak infrastrukture, točnije nedostatak kanalizacije.
Ponudili smo kemijski toalet, ali ga mještani ne žele jer po njima narušava izgleda okoliša. To se da srediti i uklopiti u okoliš kako se napravilo i na drugim lokacijama na obali, kazao je Brižić dodajući kako oni kao Općina mogu izdavati koncesije na pomorskom dobru.
– Koncesije možemo davati za iznajmljivanje plovila, štekate, suvenire i slično… Pomorskog dobra je tamo malo, kad dođete u luku vi ste na lučkom području i tu ne možemo davati koncesiju mi nego ŽLU. Mi tu ne možemo sami upravljati jer je veliki dio pomorskog dobra luka nautičkog turizma.
U tom dijelu su nam, također, mogućnosti ograničene da bismo mogli izdati koncesiju jer tamo nema obale, nema rive da izdajemo koncesije, kazao je Brižić dodajući da će trebati dosta volje, strpljenja i razgovora da se riješi ovo kompleksno pitanje.
(Arhiva Zadarskog lista)
Damir Perić, ravnatelj Nature Jadere, kazao je kako plan upravljanja značajnim krajobrazom neće donijeti ništa novo, potreban je Plan upravljanja pomorskim dobrom što je Općina Preko dužna napraviti.
– Dobili smo i mi dopis ministarstva, a pristupamo i izradi plana koji će biti spreman kroz ovu zimu. Napravili smo deset velikih planova upravljanja na području županije, ali ostalo je još nekoliko područja, među njima i Ošljak.
Međutim, nije problem u tome…Ošljak je značajni krajobraz, 95% privatan, a po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023., značajnim krajobrazima i pomorskim dobrima upravljaju jedinice lokalne samouprave. Otok je privatni, ali staza oko otoka je pomorsko dobro, neotuđivo.
Zabrana posjetitelja na otoku nije moguća, ali je moguće napraviti Plan upravljanja pomorskim dobrom i izdati koncesijska odobrenja, kazao je Perić dodavši da je jedini način rješavanja problema da se pomorskim dobrom upravlja prema zakonskim odredbama te da brodari na svakoj turi imaju vodiče, osobu koja bi provela goste po otoku i vratila ih na brod, a da ne naprave štetu o kojoj se govori.